DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 347-357 UDK 630* 165 (001) PROCJENA GENETIČKE VARIJABILNOSTI OBIČNE JELE (Abies alba Mili.) ANALIZOM cpDNA U DIJELU PRIRODNIH POPULACIJA BOSNE I HERCEGOVINE I HRVATSKE* ASSESSMENT OF GENETIC VARIABILITY OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) WITH CP DNA ANALYSIS IN THE PART OF NATURAL POPULATIONS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA AND CROATIA Dalibor BALLIAN1 SAŽETAK: U ovom istraživanju utvrđivanaje molekularnogenetička varijabilnosti nekih populacija obične jele u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (Vranića, Meka brda, Gorski kotar - adultna, Gorski kotar - juvenilna, Crni vrh, Cabulja, Orjen). Varijabilnost se istraživala na molekularnoj razini, uz pomoć analize kloroplastne DNA (cpDNA). Ovo je istraživanje značajno za dalje radove na oplemenjivanju obične jele, odnosno u procesu obnove jelovih šuma (pošumljivanje i sjetva sjemena), te za osnivanje banaka i arhiva gena metodama in situ i ex situ. Pomoću analize kloroplastne DNA, točnije broja haplotipova (H), efektivnog broja haplotipova (Ne), haplotipske raznolikosti (Hexp i Sw), vidljivo je da su prisutne razlike između istraživanih populacija, a napose između malih izoliranih i velikih populacija. Ključne riječi: Abies alba Mili., varijabilnost, CpDNA 1. UVOD - Obična je jela {Abies alba Mili.) jedna od najznačajnijih vrsta šumskog drveća s gospodarskog i ekološkog stajališta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a i u više srednjoeuropskih zemalja. U Hrvatskoj je zastupljena na 200 000 ha (Vukelić i Baričević, 2001), a u Bosni i Hercegovini na 562 237 ha (U š ć u p 1 i ć, 1992) ili u oko 50 % svih visokih šuma. U novije vrijeme zagađivanje atmosfere i pedosfere glavni je razlog propadanja jelovih šuma. O obnovi jelovih šuma nije se dovoljno vodilo računa, jer je manipulacija sjemenom prilično otežana i skupa, kao i proizvodnja sadnog materijala jele. Ipak u posljednje se vrijeme ulažu veliki napori za očuvanje genofonda * Doktorska disertacija obranjena na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, članovi povjerenstva - doc. dr. se. Davorin Kajba, prof. dr. se. Rifat Hadžiselimović i doc. dr. se. Josip Franjić (skraćeno cpDNA istraživanje za Šumarski list) 1 Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71 000 Sarajevo, BiH Introduction obične jele, kako bi se ona očuvala od potpunog nestajanja za buduće generacije. Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje molekularno- genetičke varijabilnosti nekih populacija obične jele u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osim velikih populacija kao što su one Gorskog kotara, Vraniće i Mekih brda, težište istraživanja bilo je i na malim populacijama iz submediteranskog područja (Biokova i Orjena), kako bi se ustanovilo kakva je njihova veza s populacijama iz središnjeg dijela prirodnog rasprostiranja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a također jedne uvjetno rečeno panonske populacije (Crni vrh). Uz to utvrdila bi se razlika između adultne propadaj uće populacije obične jele iz Gorskog kotara i njezine juvenilne generacije koja pokazuje vitalnost. Varijabilnost se istraživala na molekularnoj razini, uz pomoć analize kloroplastne DNA. Krajnja je svrha istraživanja utvrditi postoji li značajna varijabilnost između populacija, što bi bilo važ- 347 |