DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 15 <-- 15 --> PDF |
A. Sabo: OŠTEĆIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM Šumarski list br. 7-8, CXXV1I (2003), 335-346 Južnič, B., (1984): Poškodbe pri sečnji in spravilu lesa v bukovih drogovnjakih. Biotehniška fakulteta, VTOZD Gozdarstvo, Ljubljana str. 1-75. Kosir, B., (2000): Primerjava rezultatov modela poškodbe drevja v sestoju zaradi pridobivanja lesa in rezultatov terenskih opazovanj. Zbornik goz- darstva in lesarstva 62, str. 53-86. Kosir, B., R. Robek, (2000): Značilnosti poškodb drevja in tal pri redčenju sestojev s tehnologijo strojne sečnje na primeru delovišča žekanc. Zbornik gozdarstva in lesarstva 62 str. 87-115. Krivec, A., (1975): Racionalizacia delovnih proce- sov v sečnji in izdelavi ter spravljenju lesa od- visnosti od delovnih pogojev in poškodb. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Bioteh- niški fakulteti, Ljubljana, 1-60. Krpan, A., S. Petreš,Ž. Ivanović, (1993): Neke fizičke štete u sastojini, posljedice i zaštita. Glasnik za šumske pokuse 4 str. 271-280. Kulaš, J., (1979): Štete na pomlatku kod izvlačenja debala clam bunk skidderom Osa 260. Mehanizacija šumarstva 3, 219-222. Loffer, H., J., (1991): Klasifikacija terena za šumarstvo. Mehanizacija šumarstva 16 (1-4): 25-44. Martinić, I., (1991): Oštećenje sastojine pri obaranju stabala, izradi i privlačenju drva. Šumarski list (1-2): 33-47. Martinić, I., M., Jurišić i T. Hengl, (1999): Neke ekološke posljedice uporabe strojeva u šumarstvu. Strojarstvo 41 (3-4): 123-129. Pes tal, E., (1970): Gozdne škode, kijih pozvročajo zgibni traktorji in njihovo preprečanje. Gozdar- ski vestnik 7-8. Petreš, S., (1986): Štete kod privlačenja drva traktorom kod oplodne sječe. Diplomski rad, Šumarski fakultet u Zagrebu, 1-58. Rebula, E., (1991): Posljedice gradnje vlaka u šumi. Mehanizacija šumarstva 16 (1-4): 3-10. Sabo, A., (2000): Oštećivanje drveća pri privlačenju oblovine traktorom LKT 81 u gorskokotarskim prebornim sastojinama različite otvorenosti. Mehanizacija šumarstva 25 (1-2): 9-27. Sabo, A., (2000): Privlačenje oblog drva zglobnim traktorom LKT 81 u gorskokotarskim prebornim sastojinama različitoga stupnja otvorenosti. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1-131. Serec, T., (1997): Poškodbe v sestoju pri zimski sečnji in spravilu lesa z zgibnim traktorjem GT - WOODY. Višješolska diplomska naloga, Ljubljana str. 1-36. Tomanić, S., V. Vondra, I. Martinić, (1989) Oštećenje sastojina pri šumskim radovima. Mehanizacija šumarstva 14 (3-4): 65-72. Vondra, V., S. Bogoj ević, (1994): Prinos znanju o uporabi srednjeg skidera Ecotrac V organizacijskim i ekonomskim pokazateljima rada, Mehanizacija šumarstva, 19 (4): 247-258. Vuletić, D., (1996): Ekonomski gubici na vrijednosti drva hrasta lužnjaka (Quercus robux L) kao posljedica ozljeđivanja stabala. Magistarski rad, Zagreb str. 1-87. Zdj elar, M., (1989): Utjecaj metoda gradnje traktorskih vlaka na proizvodnost i ekonomičnost rada, oštećivanje stabala i naprezanje radnika. Magistarski rad, 1-128. SUMMARY: This paper gives a survey of the data collected in investigating the damage caused to the stand in skidding coniferous roundwood by Timberjack 240C in the selection forests of Gorski Kotar. The research was carried out at two sites (A, B) in Delnice Forest Administration. The indicators of the damage caused to standing trees are as follows: the surface of the damaged bark, location of the tree in the stand, place of damage, type of damage, cause of damage, economic importance and state of the damaged tree. The intensity of damaging is expressed by the ratio of damaged trees and the number of the remaining trees. The distance between the damaged trees and the strip road was measured as well as the slope of the damaged tree micro- terrain and the volume of the damaged seedling and young growth. Timber skidding caused damage to 1.84 % (A) and 1.77 % (B) of the remaining trees. The thickness degree of the majority of the damaged trees ranged between 12.5 cm and 22.5 cm. At the site A the average damage height was 63 cm from the ground and at site B 75 cm. The average damage surface was 1.7 times (A) and 1.4 times (B) larger on fir trees than on beech trees. The highest number of damages occurred on root collars - 90 % in A and 85 % in 345 |