DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 14 <-- 14 --> PDF |
A. Sabo: OŠTEĆIVANJE STABALA PRI PRIVLAČENJU DRVA ZGLOBNIM TRAKTOROM ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 335-346 Tablica 7. Pregled oštećenog pomladka i mladika Table 7 Survey of damaged seedling and young growth Objekt Site Vrsta drveća Tree species Visina pomlatka i mladika Height of seedling and young growth Ukupno Total Objekt Site Vrsta drveća Tree species >1.3m 1.3-3.0m <3.0m Ukupno Total Objekt Site Vrsta drveća Tree species Broj - Number Ukupno Total A Četinjače - Conifers Listače - Broadleaft. 29 28 3 26 8 34 40 88 Ukupno - Total 57 29 42 128 Postotni udio - Procentual share 44,5 22,7 32,8 100,0 B Četinjače - Conifers Listače - Broadleaft. 21 1 7 4 17 33 45 38 Ukupno - Total 22 11 50 83 Postotni udio - Procentual share 26,5 13,3 60,2 100,0 7. ZAKLJUČCI - Conclusions Pri radovima privlačenja drva nastaju oštećenja preostalih stabala koja je nemoguće izbjeći. Također postoje oštećenja koja je moguće izbjeći primjenom odgovarajućih tehnologija i metoda rada, izborom sredstava rada, promjenom odnosa radnika i rukovoditelja prema radu, šumi i oštećivanju sastojina. Privlačenjem drva bilo je oštećeno 1,84 % (A) i 1,77 % (B) od preostalih stabala ili svako 57 stablo i svako 59 stablo. Prosječni promjer oštećenog stabla je 34 cm u A i 35 cm u B. Najveći broj oštećenih stabala nalazi se u debljinskim stupnjevima od 12,5 cm do 22,5 cm. Na objektu A prosječna visina ozljede od tla manja je za 12 cm ili 16,0 %. Ukupna ploština ozljeda na objektu A veća je za 2,4 puta od B objekta. Na objektu A prosječna veličina ozljede na stablima četinjača 1,7 puta je veća od prosječne ozljede na stablima listača. Na stablima četinjača prosječna ploština ozljede je veća za 1,7 puta (A) i 1,4 puta (B) nego kod stabala listača. Na objektu A bilo je 151 ozljeda na 145 stabala, a na objektu B 87 ozljeda na 83 stabla. Najveći broj oštećenja prema mjestu oštećenja bio je na žilištu stabla i to 90 % (A) i 85 % (B) dok su ostali dijelovi manje oštećivani. Približno oko 2/3 oštećenja nastalo je uz traktorske putove, jer su se traktori u većini kretali po traktorskim putovima i nisu ulazili u sastojinu radi formiranja tovara. Najučestalija vrsta oštećenja bila je oguljena kora na objektu A 97 % i na objektu B 94 %. Najveći broj ozljeda uzrokovan je tovarom 97 % (A) i 92 % (B). Prosječna visina ozljede od tla uzrokovane traktorom kreću se od 120 cm do 205 cm, vučnim uzetom 90 cm do 119 cm i tovarom od 60 cm do 71 cm. S obzirom na gospodarsku važnost pri privlačenju drva, većinom su oštećivana izabrana i korisna stabla. Teško i vrlo teško stanje oštećenog stabla iznosilo je 94,48 % (A) i 93,98 % (B). Prosječna udaljenost oštećenog stabla od traktorskog puta je na objektu A 7 m i 6 m na objektu B. Nagib terena oštećenog stabla iznosio je 11 % (A) i 8 % (B). Na objektu A najviše je oštećenja pomladka i mladika bilo do visine 1,3 m, dok je na objektu B bilo iznad 3,0 m visine. Nizom pokazatelja o oštećivanju i ozljedama sastojine, potvrđena je pretpostavka da su sastojinski i terenski uvjeti odlučujući čimbenici oštcćivanja, uz jednake ostale uvjete - tehnologiju i metode, sredstva rada i izvršitelje rada. Time je dodatno potvrđena potreba izrade radne klasifikacije sastojina u svrhu modeliranja standardiziranih dinamičkih mjera i mjerila za vrednovanje kvalitete obavljenih radova u šumama. Bez tih rješenja neće biti moguće unaprijediti (ili tek uvesti) sustav vrednovanja kompleksne djelotvornosti (dobrote) pridobivanja drva i drugih radnih (proizvodnih) procesa u šumarstvu. 8. LITERATURA References Berg, S., (1992): Terrain Classification System For Forestry Work. Forest Operations Institute "Skogsarbeten", str. 1-28. Caval, J., (1992): Statističke metode u privrednim i društvenim istraživanjima. Rijeka, str. 149-190 Doležal, B., (1984): Štete u šumi izazvane primjenom mehanizacije. Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu 81 str. 1-47. Ivanek, F., A. Krivec, (1974): Poškodbe v gozdu pri sečnji in spravilu lesa. Gozdarski vestnik 10 str. 1-60. i vanek, F., (1976): Vrednotenje poškodb pri spravilu lesa v gozdovih na Pohorju. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehničkoj fakulteti, 194 Ljubljana. 344 |