DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 99 <-- 99 --> PDF |
koji su zćijedno s njim sUarali i obilježili šumarstvo Slavonije i Hrvatske. Obilježili su vrijeme kada je šumar uz učitelja i župnika bio nositelj svega života u sredini; od posla, mogućnosti zarade, raz\´oja i dakako kulturno" života kraja u kojemu je djelovao^^Stisnuosamutu/, ruke mnogih divnih amatera KUD-aŠumari, s kojima sam nuno divnih trentitaka proveo noću Bile su to noei kojima,^ J«i^^ Bilo je to vrijeme bez automobila, motora, struje, računala i telefona, ali i vrijeme čvrstih, čestitih rodoljuba i odanih ljudi, zanesenjaka, ljudi koji su iz ničega stvarali žu´ot. Školujući se uz rad, davno je bio prepoznat kao stručnjak-u/cajivač, istančamh.sklono.sli´zašumu, selektivne meliorativne prorede u sjemenskim sastojinama hrasta lužnjaka Spačvansk hrastici iposebno otočke Lože bile su u stručnom smislu njegov snijet Iz njegova veliko, srea tekla ie.buiicalinbavi sv.mSK.idolotci^.bekmma eneriiadavanjii ji.baviizniedna ^ndHi^rSpčvt^o´dičile 19 ^ godine, okupljala istomišljenike, širila krugove i stalno se prirodno, kao i hrastici obnavljala. I tada, kao daje sve počelo, kao da se gruda valjajnči trajno povećavala. Martm je postao stup i oslonac svega što se iza to^a događalo. Bio je osnivač, vodirelj primaš, aranžer, neumorni sakupljač narodnoga blaga tajnik i kreator razv´oja U toj rijee, zaljubljenika u glazbu folklori dramsku umjetnost bio je STJEPAN TOMLJANOVIC Kad god me put nanese prema Senju, čini mi se da mi Senjsko bilo neće dati prolaz do grada ponosnih Uskoka, dok na desnoj pak strani šumoviti masiv Veljuna iznad Francikovca pa preko Krivog puta, Vrška i Alana sve do Ričičkog bila, također predstavlja svojevrsnu i neprolaznu utvrdu. Stnnenite padine ruše se jezovitim dubinama u naručje obraslo mračnim šumama. Greben do ´Tebena jedan se s drugim sastaju ,™hodnimlancem što se visovima nadvisuju, a oštrim pr,strancima navještajusunovraćanjc, Ćmim tu i svoju djedovinu, zemlju optočenu znojem i žuljem, zalivenu suzom od bola i sreće. Danas, sve su ove šume, od Miškovice, Ri (1938 čvrsta matica, tekao je strpljivo, čvrsto, hrabro i pošteno. Njegov izbor u životu, bila je hrvatska zemlja i ljudi. Za sve to je živio i nesebično trošio sebe. Poklonio sam se mom prijatelju 27. travnja na vječnom počivalištu u Otoku, poklonio sam se njegovu djelu i ostavštini u ime Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, u ime Hrvatskoga šumarskog društva i ii ime svih zaljubljenika glazbe i bogatstva naše folklorne baštine. Rastao sam se od jednoti velikana života života u njegovom najvrijedmjem mjerilu- čestitosti dostojanstva ljubavi´i dobrote ,Otišao sam u Otok^sret^što sam Martina tndeset .od na poznao i volio tužan SK)!^"^ mlT^č v sto u^eie^d" S Sv^š 1 ni ™ d^^ t^ist^^ u kroši hia its, skih hra "ka "dieTona za S šoSoni dkomdočekiva amiemikedr Zti ih r^sko non r, omm lm" ^ nlrSe^hvonskr^niTiT SiLailjudi Martrzbo^ Tomislav Starčević 2003) čičkoga bila i ovo vilovito velebitsko stijenje, do sočnih padina Jezera, Maloii Rajinča, Modrić doca, Balinovca: Velikog Lubenovca, Zavižana i veličanstvene Štirovače, obukle crninu. Krivopućanin, Bunjevac, veliki šumarski znalac, divan suprug, otac dvoje ljudi i dida četvero unučadi, Stjepan Tomljanov ć č -Stipe, preminuo je 1. svibnja 2003. i vratio se svojoj rodnoj grudi Tu u Krivom putu rođen 14. travnja 1938. godine, đak nadaleko poznate senjske Gimnazije, Šumarski je fakultet završio u Zasirebu Vratio se u svoj kraj i tu desetljećima djelima svjedočio svoju ljubav i odanost domovmi ljuduna i šumarskoj struci. Višegodiš |