DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 8 <-- 8 --> PDF |
S. M:.lK^ NI´.K] l´!«mi.|--MI KO.I1 UFri-.l^hCUJt´ IIRVATSKO ŠUMARSTVI) Šumarski list br. 5-(i, CXXVII (2(Jf>.l). 211-216 Našeje mišljenje da nismo postigli puno, a nikako onoliko koliko bi nam u svakoj demokratskoj pravnoj državi pripadalo, uzimajući u obzir daje šumarsU´o infrastruktura svake države, što znači daje to ekološka i ekonomska podloga svakog društva. Održavajući i podržavajući šumu kao vrlo složen ekosustav u stanju ainkcioniranja na skoro 40 % površine, taj sanioobnovljivi prirodni resurs s više od tristo milijuna žive dn´iie zalihe koja bogato pruža gospodarska i općekorisna dobra, dajemo svoj obol cijelom društvu i ispunjavamo temeljne zadaće koje su pred struku postavljene. Nismo ni gubitaši, nismo pred stečajem, naši radnici ne štrajkaju, JOŠ uvijek održavamo i povećavamo temeljnu supstaneu (drvnu zalihu) po volumenu i površini, a kada bi se na znanstvenim i stručnim načelima vrednovao naš rad i naši proizvodi, što znači kada bi di-uštvu fakturirali proizvedeni kisik, smanjeni CO, i učinak staklenika, proizvodnju vode, održavanje klime, poljoprivredne proizvodnje, doprinos turizmu i dr., onda bi vjerojatno poslije zadovoljavanja potreba jednostavne i proširene reprodukcije šuma mogli govoriti o profitu u šumarstvu. Imajući to na umu i znajući za sav rad i trud koje je ova struka vjekovima ulagala u obnovu, pomlađivanje, njegu i održavanje šuma te izvodila sve one dodatne radove koji su omogućavali zaštitu, uređivanje i racionalno gospodarenje, pitamo se koliko nam društvo u cjelini to prizna, a posebice one specijalizirane organizacije koje bi taj rad trebale prepoznati i cijeniti. Kako nas uvažavaju i cijene za posao zaštite okoliša, najbolje pokazuje primjer dodjele ovogodišnje nagrade za zaštitu okoliša, koju svake godiiK dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Ove godine HŠD je predložilo za tii nagradu Hrvatske šume d.o.o Zagreb, imajući u vidu da skoro 10 000 zaposlenih uspješno radi na zaštiti okoliša, a posebno jer je hrvatsko šumarstvo ove godine dobilo FSC certiilkaciju na cijeloj površini šuma, što nije uspjelo nikome u IZuropi, a ni u svijetu. Kao što smo i očekivali nagrada nije došla u šumarske ruke, jer su lirvatskoin šumarstvu bile konkurentnije neke banke koje iz reklamnih pobude fnianciraju sadnju nekoliko stotina borovih sadnica, neke osobe koje su uspješno izbrojile broj pera u repu neke ptičice ili pak osobe koje bolje poznaju sastav makije u mediteranskim šumama, uzgred rečeno s kojima s uspjehom gospodare šumari. .loš slavnija i s više apsurda zabilježena je aktivnost naših zaštitara okoliša kod dodjele Certifikata Hrvatskoj elektroprivredi kojim joj se priznaje poštivanje ekoloških načela kod proizvodnje električne energije. Iako je uz veliku pompu i pratnju medija održana na brani hidrocentrale Varaždin, one iste hidrocentrale i brane zbog čije se izgradnje u neposrednoj blizini osušilo 2500 ha šuma, a zbog stalnog produbljivanja korita, nizvodno od strojarnice i pada razine podzemnih voda i dalje se suše najvrednije hrastove šume. Samo se u šumi Repaš ove godine osušilo 7 000 m3 drvne mase hrasta lužnjaka. Svima je jasno daje taj apsurdni čin izveden kao priprema za izgradnju planirane, a od svih pravih poznavatelja zaštite prirode osporavane nove hidrocentrale Novo Virje. Nakon svega iznesenog, pitanje je koji su problemi i teme prioritetne i bitne za šumarsku struku na kojima bi se trebali posebno angažirati, i koje bi trebalo uvrstiti u programe naše akUvnosti. Mišljenja smo da moramo raditi na onim problemima koje već godinama ne rješavaju institucije izvan šumarstva, a odlučujuće su za šume i šumarstvo Hrvatske. Isto tako, možda još i više, nužno je rješavati one probleme koji su u djelokrugu naših mogućnosti rješavanja, a ne rješavamo ih zbog niza sve većih i većih slabosti i pogrešaka u našem radu i odnosu prema radu. Možemo ih taksativno nabrojiti, a nakon toga svakom od njih kratko iznijeti naš stav o načinu i mogućnosti njihovog rješavanja. To su: 1. Izrada novog Zakona o šumama na temeljima Strategije razvoja šumarstva koja je u proceduri i Restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. koji je i u programu Vlade RH. 2. Problemi oko zaštite okoliša vezani za aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja na ´´pasivnoj" zaštiti šuma, te problemi vezani za Zakon o zaštiti okoliša i OKFŠ. 3. Svakodnevno smanjenje površine šuma u Republici Hrvatskoj vezano za Zakon o cestama te vodoprivredna naknada kao "harač koju šumarska raja" mora ni kriva ni dužna plaćati. 4. Položaj šumarske struke u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva 5. Moralni lik šumara u današnjim tržišnim, restriktivnim odnosno prohibicijskim kao i sramotno lošim materijalnim uvjetima ad. 1. Kod izrade novog Zakona o šumama naše je mišljene da imamo sreću što posjedujemo zakone koji su bili na snazi tijekom naše duge šumarske povijesti. Kao početak spomenimo pr\´i značajni Zakon donesen kao Šumski red Marije Terezijc 1769. godine u kojem je po pv^´^ puta na scenu stupilo načelo potrajnosti šuma ili kako ga danas zovu načelo održivog razvoja. Za Zakon o šumama iz 1852. godine, mnogi poznavatelji te problematike i danas tvrde kakoje to još uvijek najbolji zakon ikada kod nas napisan i primjenjivan. B4 |