DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 78     <-- 78 -->        PDF

propisii i pravi hl? U stanju smo činiti velike i skupe
promašaje da bi zadovoljili takve propise.


11. Itnamo li moralno pravo i obvezu, od institucija države
zahtijevati aktivno i kompetentno sisdjelovanje
u procesima promjena pa i odgovornost za nesudjelovanje,
ili stvarno našim mentalnim sklopom
dominira kultura straha i pomanjkanje hrabrosti?
12. Zašto država deset godina "ne čuje" prijedloge i
zalitijeve struke za izmjenama zakonskih odredbi
koje su evidentno kontraproduktivne, na pr. obveza
osiguranja sredstava biološke reprodukcije u privatnom
šumskom posjedu, ili pak izrazito upitna
zakonska obveza Hrvatskih šuma u izradi programa
za privame šume, pa sve do njegove provedbe?
13. Moramo li prihvaiili stanje i pomiriti se s istinom
da nismo u stanju promjene programirano, odgovorno
i bržim tempom provoditi, utjecati na njih ili
ćemo spokojno taj put prepustiti spontanim procesima,
priznajući kako je skepticizam naše prirodno
stanje srca´.´
14. Zar nije za očekivati opravdani bunt mladih zbog
nerijcsavanja pitanja zapošljavanja i osiguranja
njihove dostojne budućnosti?
AKTU.4LNO


15. Nismo li možda u zabludi govoreći kako nema "pravih"
mladih ljudi, ili smo opijeni samim soliom pa i
ne vidimo da je stručno obrazovana, sposobna i
spremna mladost tu, oko nas čekajući šansu?
16. .lesmo li kriterije za ocjenjivanje poslovne uspješnosti
učinili javnima i jesu li oni pouzdani put za
napredovanje u poslu i propusnica za poslovodna
mjesta?
Dakako da ima još bezbroj pitanja i problema. Bez
iluzije da se na njih može odgovoriti brzo ili ih riješiti u
kratkom vremenskom razdoblju, no ostaje zastrašujuća
spoznaja da ne činimo dnevno tako nužne korake. Bojim
se da naš nacionalni mentalni sklop još nije prepoznao
snagu kolektiva ali i odgovomost pred vlastitim
potomstvom. Unatoč\ako jasno izrečenoj skepsi oko
ocjene aktualnog stanja ja čvrsto vjerujem u ljude u
mladost i u buckienost. Promjenama koje očekujemo
moraju prethoditi genetske protniene a one traže vrijeine.
Potrebno je krenuti danas!


Tomislav Starčević


DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA


U povodu Dai\a Hrvatskog šumarstva u Orahovici je IK. lipnja 2003. god.


OTKRIVENA SPOMEN PLOČA AKADEMIKU MIRKU VIDAKOVIĆU


Doajen našičkog šumarstva dipl. ing. Mika Matezic
u prisutnosti brojnih šumarskih stručnjaka i supruge
pokojnog akademika, otkrio je Spomen ploču u
gj . Obradovac, gdje se nalazi i prva klonska sjemenska
plantaža hrasta lužnjaka u Hrvatskoj


Na skromnoj svečanosti u povodti obilježavanja
Dana hr\´atskoi; šumarstva, na području UŠP Našice,
šumarije Orahovica, u g.j. Obradovacgdje se nalazi i
prva klonska sjemenska´plantaža hrasta lužnjaka, otkrivena
je Spomen ploča akademiku Mirku pl. Vidakoviću.
Šumarski stručnjak i znanstvenik svjetskog


glasa i ugleda, koji je preminuo prošlog ljeta, bio je
izuzetna istraživačka ličnost, zaslužan za tivođenje
znanstvenih disciplina genetike i oplemenjivanje šumskog
drveća u redovitu nastavu na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu, još od 1958. godine. Objavio je više od
150 stn^čnih i znan,stvenih radova, napisao više knjiga
i udžbenika, od kojih se posebno ističe knjiga "Četinjače-
morfologija i varijabilnost^´ koja je prevedena i
na engleski jezik. Isticao se i kao vrsni znanstvenik
koji je obrazovao i odgojio brojne mlade šumarske
stručnjake, medu ostalim naglasio je doc. dr. Davorin


2M




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 79     <-- 79 -->        PDF

SpoiiiL´ii plwii .ie otkrio dipl. ing. Mika Matezić


(Foto:A. Z. Lonćji-ić)


KajlKi. iia otknvaniii Spomen ploče. Među mnogim
velikim znanstvenmi zamisliina i potluatima bila je i
ideja o klonskom cijepljenju hrasta iiižnjaka.


Zativaljujući razumijevanjn nekadašnjeg rukovodstva
ŠG "Krndija" iz Našica". moi^ućnost ostvarivanja
te ideje akademiku je pnižena ovdio istakao je sadašnji
Lipravitelj Uprave šuma podmžnice Našice, dipl.
ing. Vhuko Pod n a r, koji je imao tu sreću i čast od poectka
provedbe lOir znanstvenoti projekta surađivati s
uvaženim profesorom.


Radovi su započeti 1989. godine izborom plus stabala
hrasta lužnjaka sa mKiručja sadašnje Uprave. Izabraiio
je 40 phi.s stabala, a prva cijepljenja su obavljena
već 1990. godine i od tog cijepljenog materijala osnovana
je prva eksperimentalna plantaža u "rasadniku
Gajić u Zoljanu na površini od 1 ha. Prvi urodi sa te
eksperimentalne plantaže dali su podstrek za daljnje
radove na proširenju površina i kako je i sam akadem´ik
Vidaković znao rcei - "izlazak iz ilegale." Radovi na
uređenju ovot- obiekta i podizanju započeli su 1996.
godine i u kominu tetu se nastavljaju i danas Na povr¬
fini od \S M) hektara postavljeno je 47 repeticija sa
\m) biljaka Danas u plantaži una 400 biljaka i kontinuirano
se popunjava kako se proizvode sadmce.


Želja akademika Vidakovića bila je cjelokupni rad
od izbora plus stabala, cijepljenja biljaka, osnivanja
sjemenske plantaže, rezultata iz testova potomstva,
upravo ovdje prezentirati stručnoj šumarskoj javnosti i
objediniti u jedan znanstveni rad". Nažalost "našeg profesora
više nema medu nama. Okupljeni danas ovdje


otkrivamo Spomen ploču, koja će svakom dobronamjerniku
reći i svjedočiti koliko šumari cijene rad svog
kolege, prijatelja, profesora, akademika Mirka pl. Vidakovića,
naglasio je Vlatko Podnar


Njegov značajan doprinos radu hlrvatskoi-a šumarskog"
društva, posebno kao suradnika Šumarskog lista,
kako kao autora ajoš više kao recenzenta znanstvenih i
stručnih članaka, istakao je tajnik HŠD-a Hranislav
.lakovac.


O podrijetlu akademika Mirka pl. Vidakovića, govorio
je njegov prijatelj iz rane mladosti Naco Zelić,
istakavši: "Mi bački hitati, mala smo ali ponosna grana
hrvatskog stabla, koje se razgranalo m sve strane svijeta,
živeći odvojeno od matičnog naroda i unatoč sto"
ljetnoj izloiranosti sačtivali smo svu svoju tmlozvučnu
ikavicu, narodne običaje i tradiciisku kulturu. Mnogi su
proslavili svojim radom, znameni i stvaralaštvom hrvate
Bunjevce a među niiiiia posebno se ističe i Akademik
Mirko pl Vidaković Ponosimo se njime i nje^-ovim
znanstvenim šumarskim djelom. A o plemenitosti Mirka
Vidakovića svjedoci i njesiova žefia i odluka da vredniji
dio svoje imovine ostavha Hrvat koj akademiji znanosti
i umjetnosti s ciljem osnivanja zaklade pod "megovim
imenom i prczimenom koja t eba služiti za st pendinnje
dodiploinsko. i po,slijediplomskog studija studaS^
H^rr\SvodnK Sar!I^^^
n "spomen nloce pripala je doX u našičko. šumar-
XiX h7S, MEĆU uSjenom^SL S^
Ic^u SG^mdila"rTSSičr


Antun Zlatko Loiićarić


28.S