DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 78 <-- 78 --> PDF |
propisii i pravi hl? U stanju smo činiti velike i skupe promašaje da bi zadovoljili takve propise. 11. Itnamo li moralno pravo i obvezu, od institucija države zahtijevati aktivno i kompetentno sisdjelovanje u procesima promjena pa i odgovornost za nesudjelovanje, ili stvarno našim mentalnim sklopom dominira kultura straha i pomanjkanje hrabrosti? 12. Zašto država deset godina "ne čuje" prijedloge i zalitijeve struke za izmjenama zakonskih odredbi koje su evidentno kontraproduktivne, na pr. obveza osiguranja sredstava biološke reprodukcije u privatnom šumskom posjedu, ili pak izrazito upitna zakonska obveza Hrvatskih šuma u izradi programa za privame šume, pa sve do njegove provedbe? 13. Moramo li prihvaiili stanje i pomiriti se s istinom da nismo u stanju promjene programirano, odgovorno i bržim tempom provoditi, utjecati na njih ili ćemo spokojno taj put prepustiti spontanim procesima, priznajući kako je skepticizam naše prirodno stanje srca´.´ 14. Zar nije za očekivati opravdani bunt mladih zbog nerijcsavanja pitanja zapošljavanja i osiguranja njihove dostojne budućnosti? AKTU.4LNO 15. Nismo li možda u zabludi govoreći kako nema "pravih" mladih ljudi, ili smo opijeni samim soliom pa i ne vidimo da je stručno obrazovana, sposobna i spremna mladost tu, oko nas čekajući šansu? 16. .lesmo li kriterije za ocjenjivanje poslovne uspješnosti učinili javnima i jesu li oni pouzdani put za napredovanje u poslu i propusnica za poslovodna mjesta? Dakako da ima još bezbroj pitanja i problema. Bez iluzije da se na njih može odgovoriti brzo ili ih riješiti u kratkom vremenskom razdoblju, no ostaje zastrašujuća spoznaja da ne činimo dnevno tako nužne korake. Bojim se da naš nacionalni mentalni sklop još nije prepoznao snagu kolektiva ali i odgovomost pred vlastitim potomstvom. Unatoč\ako jasno izrečenoj skepsi oko ocjene aktualnog stanja ja čvrsto vjerujem u ljude u mladost i u buckienost. Promjenama koje očekujemo moraju prethoditi genetske protniene a one traže vrijeine. Potrebno je krenuti danas! Tomislav Starčević DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA U povodu Dai\a Hrvatskog šumarstva u Orahovici je IK. lipnja 2003. god. OTKRIVENA SPOMEN PLOČA AKADEMIKU MIRKU VIDAKOVIĆU Doajen našičkog šumarstva dipl. ing. Mika Matezic u prisutnosti brojnih šumarskih stručnjaka i supruge pokojnog akademika, otkrio je Spomen ploču u gj . Obradovac, gdje se nalazi i prva klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka u Hrvatskoj Na skromnoj svečanosti u povodti obilježavanja Dana hr\´atskoi; šumarstva, na području UŠP Našice, šumarije Orahovica, u g.j. Obradovacgdje se nalazi i prva klonska sjemenska´plantaža hrasta lužnjaka, otkrivena je Spomen ploča akademiku Mirku pl. Vidakoviću. Šumarski stručnjak i znanstvenik svjetskog glasa i ugleda, koji je preminuo prošlog ljeta, bio je izuzetna istraživačka ličnost, zaslužan za tivođenje znanstvenih disciplina genetike i oplemenjivanje šumskog drveća u redovitu nastavu na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, još od 1958. godine. Objavio je više od 150 stn^čnih i znan,stvenih radova, napisao više knjiga i udžbenika, od kojih se posebno ističe knjiga "Četinjače- morfologija i varijabilnost^´ koja je prevedena i na engleski jezik. Isticao se i kao vrsni znanstvenik koji je obrazovao i odgojio brojne mlade šumarske stručnjake, medu ostalim naglasio je doc. dr. Davorin 2M |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 79 <-- 79 --> PDF |
SpoiiiL´ii plwii .ie otkrio dipl. ing. Mika Matezić (Foto:A. Z. Lonćji-ić) KajlKi. iia otknvaniii Spomen ploče. Među mnogim velikim znanstvenmi zamisliina i potluatima bila je i ideja o klonskom cijepljenju hrasta iiižnjaka. Zativaljujući razumijevanjn nekadašnjeg rukovodstva ŠG "Krndija" iz Našica". moi^ućnost ostvarivanja te ideje akademiku je pnižena ovdio istakao je sadašnji Lipravitelj Uprave šuma podmžnice Našice, dipl. ing. Vhuko Pod n a r, koji je imao tu sreću i čast od poectka provedbe lOir znanstvenoti projekta surađivati s uvaženim profesorom. Radovi su započeti 1989. godine izborom plus stabala hrasta lužnjaka sa mKiručja sadašnje Uprave. Izabraiio je 40 phi.s stabala, a prva cijepljenja su obavljena već 1990. godine i od tog cijepljenog materijala osnovana je prva eksperimentalna plantaža u "rasadniku Gajić u Zoljanu na površini od 1 ha. Prvi urodi sa te eksperimentalne plantaže dali su podstrek za daljnje radove na proširenju površina i kako je i sam akadem´ik Vidaković znao rcei - "izlazak iz ilegale." Radovi na uređenju ovot- obiekta i podizanju započeli su 1996. godine i u kominu tetu se nastavljaju i danas Na povr¬ fini od \S M) hektara postavljeno je 47 repeticija sa \m) biljaka Danas u plantaži una 400 biljaka i kontinuirano se popunjava kako se proizvode sadmce. Želja akademika Vidakovića bila je cjelokupni rad od izbora plus stabala, cijepljenja biljaka, osnivanja sjemenske plantaže, rezultata iz testova potomstva, upravo ovdje prezentirati stručnoj šumarskoj javnosti i objediniti u jedan znanstveni rad". Nažalost "našeg profesora više nema medu nama. Okupljeni danas ovdje otkrivamo Spomen ploču, koja će svakom dobronamjerniku reći i svjedočiti koliko šumari cijene rad svog kolege, prijatelja, profesora, akademika Mirka pl. Vidakovića, naglasio je Vlatko Podnar Njegov značajan doprinos radu hlrvatskoi-a šumarskog" društva, posebno kao suradnika Šumarskog lista, kako kao autora ajoš više kao recenzenta znanstvenih i stručnih članaka, istakao je tajnik HŠD-a Hranislav .lakovac. O podrijetlu akademika Mirka pl. Vidakovića, govorio je njegov prijatelj iz rane mladosti Naco Zelić, istakavši: "Mi bački hitati, mala smo ali ponosna grana hrvatskog stabla, koje se razgranalo m sve strane svijeta, živeći odvojeno od matičnog naroda i unatoč sto" ljetnoj izloiranosti sačtivali smo svu svoju tmlozvučnu ikavicu, narodne običaje i tradiciisku kulturu. Mnogi su proslavili svojim radom, znameni i stvaralaštvom hrvate Bunjevce a među niiiiia posebno se ističe i Akademik Mirko pl Vidaković Ponosimo se njime i nje^-ovim znanstvenim šumarskim djelom. A o plemenitosti Mirka Vidakovića svjedoci i njesiova žefia i odluka da vredniji dio svoje imovine ostavha Hrvat koj akademiji znanosti i umjetnosti s ciljem osnivanja zaklade pod "megovim imenom i prczimenom koja t eba služiti za st pendinnje dodiploinsko. i po,slijediplomskog studija studaS^ H^rr\SvodnK Sar!I^^^ n "spomen nloce pripala je doX u našičko. šumar- XiX h7S, MEĆU uSjenom^SL S^ Ic^u SG^mdila"rTSSičr Antun Zlatko Loiićarić 28.S |