DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 64     <-- 64 -->        PDF

M. Oluić i D. OluiL-; KARTIRAN.IE KORIŠTENJAZI-:MUIŠTA 1 VKCETACIJE ISTRE Šij.iijr>!si liM br.´5-h. CXXVII (:o(i.">i. 2M-;at
Europska Unija je 1985. godine pokrenula izradu
složenog programa, nazvanoga CORINE (Coordination
of Information on the Environment) kao svojevrsnog
informacijskog sustava o stanju okoliša u europskim
zemljama. NjCL^OV je glavni zadatak izvršiti inventarizaciju
načina korištenja zemljišta suvremenim metodama
u relativno kratkom vremenu, posebno vegetacijskog
pokrova, i na taj način uspostaviti liazu podata¬
ka u digitalnom obliku o cjelokupnom okolišu, odnosno
ekosustavu IZurope. Dobiveni podaci ponajprije služe
optunalnom upravljan)u okolišem, a zatim i regionalnom
planiranju i razvoju. Osim toga, oni čine ulazne
p<,datke za dobivanje relevantnih infomiacija u različitim
drugim područjima (erozija tla, emisija plinova
u atmosfei^. stanje /propadanje vegetacije itd.).


Stt^čnjaci iz zemalja Europske Unije razvili su zajedničku
nK-toilohgiju i definirali minenklatitni po kojima
se obavlja kartiranje pomoću satelitskih snimaka,
kao jedinstveni tip norme (unificirano) za sve europske
zem´ljedleymann end.. 1994).


Kartiranja prema tom programu započela su devedesetih
godina prošloga stoljeća, najprije u Luksemburgu,
Portugalu, Španjolskoj i Nizozemskoj, da bi se
kasnije proširila i na druge zapadnoeuropske zemlje.
Godine 1993. kartiranja su se proširila i na bivše socijalističke
zemlje srednje i istočne Europe u okviru tzv
programa "PHARE Regional Environmental Programme"
Tako su u posljednjoj dekadi prošloga stoljeća
ovom .metodologi om provedena kartiranja u gotovo
svim zemljama Europe pa i u većini zetnalja nastalih
raZdom bTk^ h3a.^k : Nathn prosto ima samo


u Hrvatska i Srbii. i Cm . Ciora (bivša SR lu.osla¬
vija zasalLtakneob^denršto^^^^
dećih^odm´ ? one-tSt i S i ka´ioTz"osTiia^^^^^


ovaj projekt, kao i kolegama iz Mađarske ((}. Butt


^ž ti^H^^^ru pdu č S ^i2;r^^^^^^^ ^
^^^^neru,M. Biro i E. Csa to ) na uspješnoj suradnji.


METODOLOGIJA KARTIRANJA -Methodology of mapping


Prema CORINE programu, kartiranje se izvodi u
više razina (levela), ovisno o detaljnosti kartiranja.
Prva razina sadrži samo 5 kartiranh kategorija prikazanih
na kartama sitnog mjerila (od 1:500 000 do 1:1000
000). U dmgoj razini kaUira se 15 klasa, dok se u trećoj
razini (standardni level) kartiranje obavlja u mjerilu


1:100 000 i pritom se izdvajaju 44 klase. Područja od
većeg interesa kartiraju se u krupnijim mjerilima (1:50
000 i 1:25 000), pri čemu .se broj kartiranih klasa
značajno povećava i može dosegnuti više od 80 klasa
(Oluić , 2001). Većina europskih zemalja koje su
izvršile kartiranje u standardnom mjerilu (1:100 000)
prešle su na kartiranje u krupnijim mjeriluna-legenda
razine4(Buttncr&Kolar, 1997).
Godine 1995/96. tvrtka GEOSAT\x Zagreba, u suradnji
s Institutom za geodeziju, kartografiju i daljinska
istraživanja u Budimpešti, izvela je kartiranje zemljišta
i vegetacije podmčja Istre (Istarska županija) po
europskim standardima relevantnim za CORINE program.
Kartiranje, odnosno, registriranje i idemitlciranje
pojedinih objekata i pojava (inventarizacija) zasnivalo
se poglavito na mformatički (računalom) podržanoj
analizi i interpretaciji satelitskih snimaka, s osloncem
na terensku provjeru i verifikaciju izdvojenih
klasa. Kartiranje je provedeno u mjerilu 1:50 000, pri
čemu su izdvajane 44 klase. Provedeno kartiranje po
pi^i je put izvršeno na području Hrvatske, odnosno
bivše Jugoslavije, prema CORINE pogramu, pa se
može reći daje ova metoda kartiranja u Hrvat.skoj bila
primijenjena kada i u većini drugih europskih zemalja,
unatoč značajnom zaostajanju za službenim kartiranjem
na području cijele države.


Ovom prilikom zahvaljujemo gospodinu Bruni
Ne fat u (Istarska županija) koji je financijski podržao


Prilikom realizacije razmatranog projekta korišteno
je nekoliko metodskih postupaka provedenih sukcesivno,
po fazama, i to: pripremni radovi, procesiranje satelitskih
snimaka, vizualna i računalska analiza, terenska
prospekcija, digitalizacija podataka, izrada digitalne
baze podataka, terenska verifikacija podataka te izrada
odgovarajućih karata i stati.stike (Oliiić et uL. 1996).


Satelitski snimci -Satellite images


Korišteni su različiti multi.spektralni i multitemporalni
satelitski snimci, dobiveni posredstvom satelita
SPOT-aiLANDSAT-a(si. 1).


SPOT -snimci su korišteni iz pankromatskog dijela
elektromagnetskog spektra (k = 0,51 -0,7."! pm"); načinjeni
su pomoću senzora HRV (High Resoltnion Visib


le) 1992. i 1995. godine. Snimci imaju rezoluciju 10 m,
precizno su korigirani i transfonnirani u transverzalnu
Mercator projekciju (Bessel elipsoid).


LANDSAT-ovi snimci urađeni su pomoću tematskog
kartografa TM (Thematic Mapper) 1989. i 1995.
godine u sedam spektralnili kanala (X = 0,45 -12,5 pm),
tablica L Korišteni su snimci načinjeni u vegetacijskom
i nevegetacijskom razdoblju. Prostorna razolucija im je
30 m (osim 6 -icnnalnog kanala kod kojeg je 120 m), a
radiometrijska iznosi 256 dinamičkih razina sivila.


Pri digitalnoj obradi snimaka provedeno je udruživanje
snimaka načinjenih različitim senzorima (digitaly
merged .scenes) pri čemu su dobivene nove poboljšane
snimke s većom interpretacijskom vrijednošću.