DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Šunwrski hst br. 5-h. CXXVII COOJt, 269-281 PRi-"(.]t-i-;iJNI ČLANCI REVI[-;ws KARTIRANJE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA I VEGETACIJE ISTRE PO CORINE PROGRAMU LAND USE AND LAND COVER MAPPING OF ISTRIA ACCORDING TO CORINE PROGRAMME Marinko OLUIĆ, Dean OLUIĆ* SAŽETAK: Tim stručnjaka iz zemalja Europske Unije započeo je 1985. godine rad mi izradi Programa o informacijskom sustavu stanja okoliša u europskim zemljama. Program su nazvali CORINE (Coordinaiion of Informaiion on the Environment). Do to^a stanja trebalo se doći kartiranjeth načina korištenja zemljišai i vegetacije Hand Use/Land Cover) na najsuvremenijoj tehnologiji, u relativno kratkom vremenu. Utvrdili su metodologiju rada i definiraii nomenklaturu za kartirane jedinice, koja je unificirana za sve europske zemlje Kartiranje je započeto devedesetih godine prošlos stoljeća najprije u Španjossko, Portugalu Italiji i Holandiji da bi se kasnih proširilo gotovo na sve etuvpskezeml^. ´ Tvrtka GEOSAT iz Zagreba, u .suradnii s Institutom za geodeziju, kartografiju i daljinska istraživanja iz Budimpešte, izvela je 1995/96. godine kartiranje načina korištenja zemljišta i vegetacije područja poluotaka Istre (Istarska županija) po europskim standardima relevantnim za CORINE program. Bilo je to prvi put izvedeno kartiranje po CORINE programu na području Hrvatske pa i bivše .Jugoslavije. Kartiranje je izvedeno pomoću .satelitskih snimaka dobivenih posredstvom satelita LANDSAT TM i SPOT-a. Korišteni .su multispektralni i multitemporalni sateUtski snimci, pri čemu je izvršemi njihovo digitalno procesrranee i udruživanje podataka dobivenih navedenim satelitima. Time .se poboljšala interpretacijska vrijednost korištenih snimaka. Interpretacjja je obavljena vizualnom metodom, potpomognuta kompjuterskom obradom. Pri tome su izdvajane -kartirane 44 klase tipova zemljišta, vegetacije i infrastrukture, koje .su prikazane na kartattta odgovarajućim bojama i šraf´urama u mjerilu 1 ´: 50 000. Istovremeno je načinjena baza podataka u GIS sustavu s potrebnim .statističkim prikazima rezultata. Rezultat rada .su izrađene satelitske slike-karte u Gauss-Kriiger-ovojprojekciji u mjerilu 1 : 50 000 (8 listova) i karte načina korištenja zemljišta i vegetacije također u mjerilu l : 50 000 (8 listova). UVOD - Introduction Populacijska ekspanzija i nagli tehnološki i ekoćim i većim uzrokom ugroženosti okoliša/okoline, a nomski društveni razvoj svakim danom bivaju sve ve-time i održivoga razvoja. Nekontrolirano odlaganje raznovrsnog otpada, propadanje šinnskili kompleksa, devastacija obradivog zemljišta i njegova erozija te druge slične pojave, izravno ugrožavaju cjelokupni ^ Marinko Oliiić, tican Oluić GEOSAT Poljana B. Hiinžekovića 3 1 Zagreb; c-mćiii; geo-sat@i= |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M. Oluić i D. OluiL-; KARTIRAN.IE KORIŠTENJAZI-:MUIŠTA 1 VKCETACIJE ISTRE Šij.iijr>!si liM br.´5-h. CXXVII (:o(i.">i. 2M-;at Europska Unija je 1985. godine pokrenula izradu složenog programa, nazvanoga CORINE (Coordination of Information on the Environment) kao svojevrsnog informacijskog sustava o stanju okoliša u europskim zemljama. NjCL^OV je glavni zadatak izvršiti inventarizaciju načina korištenja zemljišta suvremenim metodama u relativno kratkom vremenu, posebno vegetacijskog pokrova, i na taj način uspostaviti liazu podata¬ ka u digitalnom obliku o cjelokupnom okolišu, odnosno ekosustavu IZurope. Dobiveni podaci ponajprije služe optunalnom upravljan)u okolišem, a zatim i regionalnom planiranju i razvoju. Osim toga, oni čine ulazne p<,datke za dobivanje relevantnih infomiacija u različitim drugim područjima (erozija tla, emisija plinova u atmosfei^. stanje /propadanje vegetacije itd.). Stt^čnjaci iz zemalja Europske Unije razvili su zajedničku nK-toilohgiju i definirali minenklatitni po kojima se obavlja kartiranje pomoću satelitskih snimaka, kao jedinstveni tip norme (unificirano) za sve europske zem´ljedleymann end.. 1994). Kartiranja prema tom programu započela su devedesetih godina prošloga stoljeća, najprije u Luksemburgu, Portugalu, Španjolskoj i Nizozemskoj, da bi se kasnije proširila i na druge zapadnoeuropske zemlje. Godine 1993. kartiranja su se proširila i na bivše socijalističke zemlje srednje i istočne Europe u okviru tzv programa "PHARE Regional Environmental Programme" Tako su u posljednjoj dekadi prošloga stoljeća ovom .metodologi om provedena kartiranja u gotovo svim zemljama Europe pa i u većini zetnalja nastalih raZdom bTk^ h3a.^k : Nathn prosto ima samo u Hrvatska i Srbii. i Cm . Ciora (bivša SR lu.osla¬ vija zasalLtakneob^denršto^^^^ dećih^odm´ ? one-tSt i S i ka´ioTz"osTiia^^^^^ ovaj projekt, kao i kolegama iz Mađarske ((}. Butt ^ž ti^H^^^ru pdu č S ^i2;r^^^^^^^ ^ ^^^^neru,M. Biro i E. Csa to ) na uspješnoj suradnji. METODOLOGIJA KARTIRANJA -Methodology of mapping Prema CORINE programu, kartiranje se izvodi u više razina (levela), ovisno o detaljnosti kartiranja. Prva razina sadrži samo 5 kartiranh kategorija prikazanih na kartama sitnog mjerila (od 1:500 000 do 1:1000 000). U dmgoj razini kaUira se 15 klasa, dok se u trećoj razini (standardni level) kartiranje obavlja u mjerilu 1:100 000 i pritom se izdvajaju 44 klase. Područja od većeg interesa kartiraju se u krupnijim mjerilima (1:50 000 i 1:25 000), pri čemu .se broj kartiranih klasa značajno povećava i može dosegnuti više od 80 klasa (Oluić , 2001). Većina europskih zemalja koje su izvršile kartiranje u standardnom mjerilu (1:100 000) prešle su na kartiranje u krupnijim mjeriluna-legenda razine4(Buttncr&Kolar, 1997). Godine 1995/96. tvrtka GEOSAT\x Zagreba, u suradnji s Institutom za geodeziju, kartografiju i daljinska istraživanja u Budimpešti, izvela je kartiranje zemljišta i vegetacije podmčja Istre (Istarska županija) po europskim standardima relevantnim za CORINE program. Kartiranje, odnosno, registriranje i idemitlciranje pojedinih objekata i pojava (inventarizacija) zasnivalo se poglavito na mformatički (računalom) podržanoj analizi i interpretaciji satelitskih snimaka, s osloncem na terensku provjeru i verifikaciju izdvojenih klasa. Kartiranje je provedeno u mjerilu 1:50 000, pri čemu su izdvajane 44 klase. Provedeno kartiranje po pi^i je put izvršeno na području Hrvatske, odnosno bivše Jugoslavije, prema CORINE pogramu, pa se može reći daje ova metoda kartiranja u Hrvat.skoj bila primijenjena kada i u većini drugih europskih zemalja, unatoč značajnom zaostajanju za službenim kartiranjem na području cijele države. Ovom prilikom zahvaljujemo gospodinu Bruni Ne fat u (Istarska županija) koji je financijski podržao Prilikom realizacije razmatranog projekta korišteno je nekoliko metodskih postupaka provedenih sukcesivno, po fazama, i to: pripremni radovi, procesiranje satelitskih snimaka, vizualna i računalska analiza, terenska prospekcija, digitalizacija podataka, izrada digitalne baze podataka, terenska verifikacija podataka te izrada odgovarajućih karata i stati.stike (Oliiić et uL. 1996). Satelitski snimci -Satellite images Korišteni su različiti multi.spektralni i multitemporalni satelitski snimci, dobiveni posredstvom satelita SPOT-aiLANDSAT-a(si. 1). SPOT -snimci su korišteni iz pankromatskog dijela elektromagnetskog spektra (k = 0,51 -0,7."! pm"); načinjeni su pomoću senzora HRV (High Resoltnion Visib le) 1992. i 1995. godine. Snimci imaju rezoluciju 10 m, precizno su korigirani i transfonnirani u transverzalnu Mercator projekciju (Bessel elipsoid). LANDSAT-ovi snimci urađeni su pomoću tematskog kartografa TM (Thematic Mapper) 1989. i 1995. godine u sedam spektralnili kanala (X = 0,45 -12,5 pm), tablica L Korišteni su snimci načinjeni u vegetacijskom i nevegetacijskom razdoblju. Prostorna razolucija im je 30 m (osim 6 -icnnalnog kanala kod kojeg je 120 m), a radiometrijska iznosi 256 dinamičkih razina sivila. Pri digitalnoj obradi snimaka provedeno je udruživanje snimaka načinjenih različitim senzorima (digitaly merged .scenes) pri čemu su dobivene nove poboljšane snimke s većom interpretacijskom vrijednošću. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 65 <-- 65 --> PDF |
M. Oliiii.^ i (1. Oluić: KARTIRANJP: KORIŠTENJA ZEMUIŠTA I VEGETACIJI- ISTRP. <,iim;irsi;i list br. 5-(.. Cxxvii cori.n. :(I4-:KI Slika 1. Landsat-5TM snimka (3, 4, 5Hslarske županije, načinjena 14,7. 1995. godine (EUR1MAGE) Figure I lMihlsii!-5 TM iiikif^c fJ. 4, 5.) iifhtrki. aqiiircd 14. 7. I´m fEURIMAGE) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 66 <-- 66 --> PDF |
M. Oluk-i D. Q]uić: KARTIRAN.Il:: KORIŠTl-NJA ZEMl.JlSlA I VI ili´:TA (.´U U ISTRI; Šumarski USE lir. 5-(% rxXVI1 COl«), 2f><)-2NI Digitalno procesrranee satelitskih snimaka SatelUte image processing Digitalno procesiranje satelitskih snimaka obavljeno je potnoćii programskog paketa ERDAS Imagine i ILWIS-a. Pritom su snimci geokodirani i prevedeni u Gatiss-Ki-ueerovu projekciju, da bi korespondirali s korištenim topografskim kartama. U proceduri je korišteno ukupno 100 kontrolnih točaka. Da bi se dobile udružene satelitske snimke načinjene uz pomoć LANDSAT TM-a i SPOT Pana, bilo je potrebno uraditi njihovu preciznu korekciju, tako da svaki piksel iz jedne vrste snimaka odgovara istom pikseki iz druge vrste snimaka. Za to je korišten visoko propusni 11 lter /"High Pass Filter"-HPF/ (C h a v e z et al., 19´)1). Tablica 1. Landsat TM stiimci; spektralni kanali i mogućnosti primjene. Tcihli^ 1 Liiindsat TM imagery: spectral cimunels and application possihiUiies Kan.1 Valne duljine pm / 0,45 -0,52 2 0,52 -0,60 3 0,63 -0,69 4 0,76-0,90 5 1,55-1,75 7 2,08-2,35 6 10,40-12,50 Boja i glavne značajke Plava. Duboko prodiranje u vodu, razdioba vegetacije Zelma. Maksimalna rcHeksija vegetacije Crvena. Osjedjiv na klorotll ap.sorpciju NIR (blisko infracweiio). Snažna refleksija vegetacije; povećani kontrast između kopnenih i vodenih površina te vegetacije i ogoljelog terena. MIR (srednje infracrveno). Povećana razlika između tla i vrsta stijena te sadržaja vode u tlu i vegetaciji. MIR (srednje infracrveno). Povećane razlike između različitih tipova tala i stijena te sadržaja vlage u tlu i vegetaciji; geološko kartiranje. TIR dermalno infracn´eno). Registriranje emitirane energije (termalne) s kopnenih i vodenih površina Od udruženih satelitskih snimaka izrađent; su slikovne karte u koordinamom sustavu (si. 2), u mjerilu 1: 50 000 (izrađeno je ukupno 8 listova). Karte su rađene pomoću digitalnog film-pisača "Optronics C-4500" koji je preporučila Komisija za CORINE program (CORINE Land Cover Technical Guide, 1994). Za fotografsko povećanje snimaka i karata korištena je reprodukcijska kamera (A Durst CLS 2000) s "Aizfa profesionalnim fotografskim papirom´: Fotointerpretacija Pholoimerpretation Fotointerpretacijaje,c proveden provedenprovedena aa n nna aa satelitskhn snimciina, odnosno, satelitskitn slikovnim kartama. Izdvajanje pojedinih jedmica (klasa) izvršeno je vizualno i uz pomoć kompjutorske tehnike. Pri tomu se korisnim pokazala vizualizacija snimaka (zumiranje i povećanje kontrasta). Interpretacija je također bila potpotnognuta uporabom multispektralnih, odnosno multitemporalnih snimaka, posebice onih načinjenih u vegetacijskom i nevei;etacijskom razdoblju´(zimske i ljemesnimke). Pri intetrretaciji su korišteni i drugi pomoćni izvori infomiacija (različite teiuatske karte, topografske karte i dr.) Pri kartiranju područja Istre, odnosno Istarske županije (površine oko 2800 km2) primijenjena je standardna nomenklatura za Coriiw Land Cover analizu razina 3 (noiuenklatura za kartiranje u mjerilu 1:50 000 bila je tada u izradi). Primijenjena nomenklatura sažeto je prikazana u tablici 2. Tablica 2. Nomenklatura za karte načina korištenja zemiiišta i vegetacijskog pokrova prema standardu "CORINE Land Cover" program. Talile 2 CORINE Land Cover ami Land use Snmenclaimv Razina 1 /. Umjetne površine Razina 2 1.1 Gradska područja 1.2. Industrijske, komercijalne i transportne jedinice 1.3 Rudarski kop, odlagalište otpada i gradilišta Razina 3 Razina 4 1. L 1 Cjelovita gradska područja 1.1.2 Nesuvisla gradska područja 1.2.1 Industrijske ili komercijalne jedinice 1.2.2 Cestovna i željeznička mreža i pripadajuće zemljište 1.2.3 Lučke površine 1.2.4 Zračne luke 1.3.1 Mjesta eksploatacije mineralnih sirovina L.T: Odlagališta otpada |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 67 <-- 67 --> PDF |
M. (IluiL^ i [>. Olukv KARTIRANJI^ KORIi^TI-N.iA ZI:MLJ|STA I Vi-Cll-;iACIJI´. ISTKl´ Šumarski list br. 5-f., CXXVll (2()()3). 2M-:NI 1.4 Umjetno nepoljodjcisko vcgctacijsko područje 2. Poljodjelska područja 2.1 Ohradiv« zemljište 2.2 Trajne kulture 2.3 Pnšnjaei 2.4 Raznorodna poljodjelska područja 3. Same i pohiprirodnu 7i.\ Sume područja 3.2 Grmlje i/ili travnjačka vegetacija 3.3 l´roslranstva s neznatnom vegelaeijom, ili bez vegetacije 4. Vlažna području 4.1 Kopnena vhižna područja 4.2 Priobalna vlažna područja 5. Vodene površine 5.1 Kopnene vode 5.2 Morske vode Kartii-anje jc provedeno u jnierilu 1:50 000, pa je na kartama prikazana najmanja kaitirana jeditiica ili klasa, dimenzija 4 hektara (ha). Pri tome su minimalne dimenzije širine kartiratiib objekata iznosile 50 m. Prilikom kartiratija razmatrane si. 44 standardne klase COR1Nli nomenklature. Već su u početku utvrđene kategoijie koje se moyu izdvojiti na kartiranom terenu (ukupno 5kategorijli), i to: umjetne površine, poljodjelska područja, .šume i poluprirodna područja te vlažna područja i vodene površine. Svaka od navedenih kategorija sadrži do desetak klasa, koje su označene određenim kodovima i tekstualno opisane, npr. kod 2.4.2 označava maslinik ili kod 3.2.3. sklerofilnu vegetaciju (si. 3 i si. 4). Manji broj klasa, definiranih prema standardu za COR1NE program, nije zastupljen na istarskom podru 1.3.3 Gradilišta 1.4.1 Gradske zelene površine 1.4.2 Sportsko rekreacijski centri 2.1.1 Nenavodnjavano obradivo zemljište 2.1.2 Stalno navodnjavano zemljište 2.1.3 Rižina polja 2.2.1 Vinogradi 2.2.2 Plantaže voćaka i zmaiog voća 2.2.3 Maslinici 2.3.1 Pašnjaci 2.4.1 Jednogodišnji usjevi i trajni usjevi 2.4.2 Kompleks kultiviranih parcela 2.4.3 Pretežno poljodjelska zemljišta s većim područjima prirodne vegetacije 2.4.4 Agro-šumarska područja 3.1.1 Sume iistaća 3.1.2 Crnogorična šuma 3.1.3 Miješana šuma 3.2.1 Prirodni travnjaci 3.2.2 Močvare i vrištine 3.2.3 Sklerofilna vegetacija 3.2.4 Prijelazno područje šume i makije 3.3.1 Plaže, dine i pijesci 3.3.2 Ogoljele stijene 3.3.3 Područja s osktidiiorn vegetacijom 3.3.4 Opozarene površine 3.3.5 Ledenjaci i vjeeni snijeg 4.1.1 Kopnene močvare 4.1.2 Tresetišta 4.2.1 Slane močvare 4.2.2 Slaništa 4.2.3 Područja plimskog utjecaja 5.1.1 Vodotoci 5.1.2 Vodene površine 5.2.1 Obalne lagune 5.2.2 Ušća rijeka 5.2.3 More i oceani čju (npr. ledenjaci, vječni .sjujeg i rižina polja) pa Jiije niti kartiran. Pri izdvajanju određenih klasa nailazilo se na stano vite teškoće, naprimjer: vinogradi malih dimenzija koji se ne mogu prikazati u kartiranom mjeriU,, ttiorali su biti uključeni u susjednu klasu koja se mogla izdvojiti na karti. Terenska prospekcija - Fiehl reconmissance Terenska prospekcija provedena je u dva navrata. Prvi izlazak na teren imao jc za cilj prvo, općenito upoznavanje s terenom (geografijom, sicomortblogijom, hidrografijom, vegetacijom, infrastrukturom i slično) a potom usklađivanje standardne nomenklature, važeće za CORINE progratTi. sa značajkama kartiranog terena i vegetacijskim sadržajem (utvrđivanje -´ključa"). |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 68 <-- 68 --> PDF |
M. Oluić i L). Oluk´: KAlfriRAN.ll-. K 1)RIŠT 1-:NJ ,\ /I-MLJ 1!^-1.\ 1 Vr.l.iL-.TAClJ[i ISTRE ŠijriKii>ki list 111-, 5-h. cx.vvif (2mB), :(i´J-2f!1 Satelitska siiinika karta Puia2 Satellite image - tnap 4l^ll´ Unri^-iiL UnJuG 1 f|^ I Ifiiintb "1: ^ 4 t^J |l 14ivl-*tl1 i :.< b ^ IIBIU I Hllf FIr ilii4|!.^^u^L^rutlii|r.´StHIT r^n f^i]l \*^9 |L,irlM.J«M I iSAi.J´lCFik i|.H.|||hui|h|>,^ l´tiKlhl.^fTl´ k|lrkt-dfi|´(k,´t|iinitl(ti(ii. i i,(i|s>-K´iHK4 (´iirniirflphli: TTii| iVuH^pirnrnitihuliiuLji-1TfS.;rPrti^iNui-TumLiniU´mnr. ltiKLifiL-ni ir,iiaj<,i./^\!7i.\- Slika 2. Satelitska snimka-karta, list Pula 2 (izvorno mjerilo 1: 50 000) Figure2 Gi-on´fetvnced Satelite image (1: 50 000), Puki 2 shm (pwrged Limdstii TM tmd SPOT Pm data |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 69 <-- 69 --> PDF |
M. Olijjc i D. Oluić: KARTIrtAMI: KOf?IŠTIjNM ZEMLJIŠTA I VEOnTAt/lJE ISTRt: Šiimiirski liFfl br. 5-(>. i´XXVl] CUO.l). 2M-281 Slika 3. Terestrička snunka maslinika ii okolici Battnnu..-(khw.ikod2.4.2.) /(X´j/;r .t HM vh\v of olive i^mvL´s new liarbariga (code-ckiss 2.4.2.) (Foto:M.Okiić) Drugi odlazak iia teren slijedio je tel^ nakon provedene kabinet.ske obrade satelitskih snimaka i njihove interpretacije. Svrlia ovoti ispitivanja bila je da se na terenu, in sinu razjasne određene dileme oko interpre IZRADA BAZE PODATAKA - Digitalna baza podataka za kartirani teren izrađena je pomoću prosiramskoii paketa ARC/INFO, uz korištenje DOS i UNIX programa. Pri izradi baze podataka korištena je sljedeća proce dura: precrtavanje podataka dobivenih interpretacijom priprema za automatsku obradu, rastersko skeniranje i vektorizacija podataka (izra đene su DXF datoteke), otklanjanje pogrešaka i unos kontrolnih točaka, izrada poligonske topologije te izrada karata s identificiranim poligonima, unos "CORINE Land Cover" oznaka - kodova u atribittnu tablicu, tiskanje karata s poligonskim kodovima, korigiranje poligonskih kodova na kartama i "printanje" korigiranih karata s poligonskim kodovima utvrđivanje geometrije vektorske karte sa satelits kim slikovnim kartama, verifikacija tematskog sadržaja baze podataka dobivenih računalskom mterpretacijom, udruživanje susjednih (graničnih) listova-karata načina korištenja zemljišta, zbosz izrade kontinuirane baze podataka koji prelaze s jednog lista na drugi. Na kraju je izrađen prikaz statističkih podataka za karte vegetacijskg pokrova i načina kori.štenja zetnlji- Slika 4. Terestri^-kLi smiuk;. skl^TOlilne vx-gclactic. prclc^tw žbuiije, grmlje i makija (klasa- kod 3.2.3.) Figure 4 Field view »/sdt´iriphvlluih vegetation, pn-doiminainh bushes, scmh and macdiia h-tide-chss 3.2.3.) (Foto:M.Oluić) tacije pojedinih klasa, odnosno verificiraju podaci registrirani kabinetskim radom, stoje rezultiralo izradom karata načina korištenja zemljišta (si. 5). Construction of the Data base .šta, i to pojedinačno za svaki list (tablica 3) i zbirno za cjelokupno obrađivano područje (tablica 4). Statistička analiza uključuje broj kartiranih poligona i njihovu površinu (u hektarima) te postotak zastupljenosti po jednom listu i na ukupnom području Istarske županije. Osim izrade karata načina korištenja zemljišta u mjerilu 1:50000, izrađena je i generalizirana karta načina korištenja zemljišta cijele Istarske županije u mjerilu 1:400000 (si. 6). Uz kartu je prikazana i pripadajuća legenda s označenim kodovima klasa. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 70 <-- 70 --> PDF |
M.Oliuv i I). Oluicj KAinIRANJi.- KI)RIŠTENJA/I-MLJIŠTA 1 VRirtACLK- ISTKI-. Šupnar>.l:i li>;i lir. 5 6. CXXVII (Xim . 2M-2ii\ Tablica .^. Suitistički |xidaci zti kailiraiiL; klase na listii Tablica 4. Statistički podaci za "L.aiKJ Cover" kartirane Pula-2. klase na području Istre - Istarska županija. /i/Wc.? Shiti.slu:^ for Luiui Cover Xl Tulili´ 4 Sturislirsfor Land Cover Map nfhtrUt catw(y O/nuka (kod) 111 112 121 122 123 124 131 132 133 141 142 211 212 213 TT 1 TIT 223 231 241 242 243 244 311 312 313 321 322 323 324 331 332 333 334 335 411 412 421 422 423 511 512 521 522 523 IJkiipnii Bi-oJ poligona 2 61 12 3 1 S 3 1 17 26 3 7 2 7 112 74 () 45 50 105 42 I 3 1 1 1 7 5W L´kupnt) površina (ha) 40,660 1737.716 132,971 26.713 1 7´J.9«3 54,1X3 20.094 4,646 328,192 «66.4i<0 37.027 107,393 .52,003 145,851 951S,.S55 1675,246 352,467 1116,327 872,457 1 2262.044 2207,022 23.650 36(1.202 6.029 6,Sf)2 14,912 22721,731 54^77,743 Postotak klasa 0.074 3,167 0.242 0,049 0.3 2 S {),099 0.037 0,008 0,598 1J79 0,067 0,196 0,095 0,266 17,346 3,053 0.642 2,034 1,590 22,344 4,022 0.043 0.667 0,011 0,013 0.027 41,404 1 OO.(MM) O/nnka (kodi III 112 121 122 123 124 131 132 133 141 142 211 212 213 221 222 223 231 241 242 243 244 311 312 313 .^21 322 323 324 331 332 333 334 335 411 412 421 4T7 423 511 512 521 522 523 S8S Ukiipiiii Urojpoiij^oiKiII 453 37 3 6 2 54 S 1 3 61 144 123 40 9 68 771 616 12 336 302 680 .361 11 16 23 3 4 1 2 1 3 4 1 1 4172 Ukupna površina (ha) 1 85.366 6453.090 417.723 45.73f^ 49,476 197.548 577.409 58.450 IS. 197 2S.775 1719,743 8061.780 4251,611 88S.I23 487.186 1056,383 63156,850 19469,656 1675.363 9296,7S0 10384.998 132192,355 15521.902 I.33,.i43 717,833 4113.220 44.993 S6.407 61.997 43,209 111,370 240,385 126,507 17.5241,1.59 458.443 457573.369 Pn 0.041 1,410 0.091 0,010 0,011 0,043 0,12fi 0,013 0.004 0.00(1 0.376 1.762 0,929 0,194 0,106 0,231 13,803 4,255 0,366 2.032 2,270 28.890 3,392 0,029 0.157 0.899 0.010 0.019 0.014 0.009 0.024 0.053 0,028 38.298 0,100 100.000 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 71 <-- 71 --> PDF |
M. OlLiit i D. OluH,-; KART[1?AN,1I; KORIŠTENJA Zl-MLJlStA I VEtlKIArlJl; ISTR I viiii^miti liM hl-, 5 (,. (,xx\i i (ZDiO). :fiy-:}ii CORINE - karte korišicnja zemljišta Pula 2 CORINE-Und Cover Map *«?LyimHJm N I1 ; 50 t)00 _ J ^^: -m EEGBgr; 14´W COSME Slika 5. CORINIi kana iiačina korištenjavcMii ljišta, list Pula-2 (i>=vL)mo mjerilo 1: 50 000) Fisw^ 5 COfUNE Lcimt Conr map. Slwci PuU, 2 in |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 72 <-- 72 --> PDF |
M. OliiiL-i L5. (Iluić: KAlUfKAWh KORIŠTENJAZIIMLJIŠTA I VF-Til-.I A(. I.II-, ISTRE Šiiiiurslii liJit br. > (i. CXr^VII dllO3). 2*iV-281 m 1. L´mjvtne površine / /, Gradsko ]ic)Liničjc t l´hitn Jahrii I t.l. t´jduvita gradska podniCjii Ciinliimii^ nrhuiiJahn´c \AJ.. Ne^suvisJii grmkkiipn(lnii:ja DjsctinlifUHUi tH´hutj fahric /, J, lt>diiiilrrjjikc, komtTuijalite i lTans]"jorl"ne jedi nice \.2A, Induiilrijskc iii kometvijaIIKjedinice Imituiriul III-fiiiiim´ivitil imil.-i I 2.2. ftstoviia i žcljei^iiitkajrire^a i.pripudajućezeiTTlJišle Riiiiif a>ij mil ii´-´tW´.ii´k.f Uliti CIK-inrhlU´tl hitili !.2J. Luckc poM"sint; i.2.4. ?r.ii.´ni; luke Mi/>iiih I.J, Rikiui´ski knp, o^lhii^alJšt4^ uipada i gradillsLii ´\lim\ Jti/ttp umi<´iin^ffiii.U(>n sili."! 1 ..l.l, MjcMi ckspliratadjc mlHtralnili sirtivinu MiiiL´nil i´Xtnii´fifiii .vj7f,\ 1.1.2. OdiagaiiSletitpadil Otfftjp Kltt´S \.}.i. Gradiiiiita < ´oit.^triulitift sT^t´.v /.V. Llnijtmii. nepDljodjelfika VL´gc.iatijska |)ndrtieja Ifik-ifiil. iioii-iji^ricuUuml wgeMWdufeaa I 4.1 Gradske ^uIL´iif površine Cin-t^fi itrhaii t^^vttv 1.4.2. Spovti^ko rekreacijski ^hbjekLi Sport mill lt´isttn\iaciliiit´´< 2. Poljddjfkka jxirlruf ja Afffit-ututi´tts ureas 2.1. obradivo zeniljišlc´ .irtihli´ kimi 2.1.1. Nena\´odn|avanooliradivu7etniiišre Niiii-in-i^itii.*d iinthk´ itjiiit 2.1.2. Stolnu navodnjavanu .?eiiiijiš(e Pt;ri«am.´lllh-irrigulf^ tiJtltl 2,1 3. Riiimptiiji Rkt; fields 2.2. rrajiic kulture fi-rmaiieni i´ivpf 2,2.1. Vinogradi (Intyijnl.´i 2J..1. Ptajita^e voćaka i zniatoy vtićo Fndi nvL´^ iiiid hi^rn´pktn!titUiu\ 2.2.3. Maslinici 1.3. Pašrijaei Pifitiiif.i 2,.l. I. Pašnjui;! I^cmtwvs 2.4. Raznorodna p{iljndjelskii podruijn Hetfnij^eimiiii, tit^rkidiiii´til iireta 2,4.1. ,l(3 Aijjjtnil i´rt>p< it.v^tjcuih´d ^´itit pt:i´HiU)teiii ci>ift\ ;.4,2. Kompleks kultii irarilli parcda t ´tmipli´x L-iiltiViitiini putwriis 2.4..^. Prek^^no poljodjelska zemljišta s vL^cfurn pndrnejima primdne vq;etaeijc Uimlpiiiii.iptdl\- iHVtipsed hy ti´i>i-iailtuiv. with nij^iij´lh´iitii tin^a.v of lUPfiit^t n´^^t^tmifiu XiA\ Agr()-5uinar.>!ka podrueja 3, Sunit 1 pr>La-]>rLrudiiH pudruCja , Fort.´ST tiftd \t´tm-mitiir»li urt´u .11. Šuine Fiiirsi.i .1.1. SuLTio listača Srtiiid-L´ii] vd lfti\´xl .1.2, Cmojjuričrtašunin l´/>/iifirnii\ liiiv.Kt . I ..1. Miješana šuma .\4i.^i^d /tif´t´.if .2. Grmlje i/ili iravtijučka Viljietaelia Si-i-iil> tiitdi/r tifi-hitir.iiii.´: n´jfi´iitiin/i ii.v.uitliillDiis ,2 1. Prirodni traviijaei .´^aiurtil ^I´tis^ttwda .2.2. MtiOvare i vrišiine ´\llKlfS iilld hc´uihtund .2..1. Sklerolllna vcgclaeija .´ii-li^nipliylliM´i i´i´gfittlitiii ,2.4. Prijelaznu područje šume i makije (paiijtič^) Ti´itiifiitidiml \\´otidUiiid--´ifrith .i. ProslraiKtva > neztiatnoni vep:iaei]iim. ili he; veyciaeiie Opi´il ^/iui.v.\ with hph´ur itti vc^ctiiiinii .^ ]. I´^azt^ dine pijesci 8citt.´/iL´.^, diiiii´^. guilds .i.2. Ogoljeli-Nlijene Sitivivrh ´ .?.2. Pla?c, dine pijesci Bait /it´.v. dlllti--´^, Silttti.\ .l.i. PodniCjasOikiidnom vcgeucijom iipilrsriv n´i^t.-tiili-d tlfi.´u.´i ..1.4. tipo?arcne p^^^^sine Bunit (ii\.´ity i>.5 . l.L-dcn.iaeii vječtil snije>! Gliit´iei´> itml pi^r/fi´ttHit -tiniw 4, Maznu podritf ja ff-erliinili 4 /, K opite na s)a/.na pixlrucja luluiid n´t´lhtitil^ 4.1.2, Tresetišta 4,2 Priobalna vltiaa nodi^if.ia .Vliiniimc iivtluHih 4.2.1. Slane moevarc .SM/( iikii-flh\4.2.2. Slan ista ninn] Siiliifi´x 4.2..1. l´odniiJJTi plimskoyuljeenja liiiiTiidiil thih 5, \^odeno pnvr^ine H´ater hiidii-a 5.1 K^ipnciic lode IliUtthl ^iUti´l´!^ .i.l.l. VodotokoA-i 5.1.2. Vodene pevrštnt! Ilitterl^iidiirf 5 2 Vlor.^ke wide Mufttir ´tYiiii´r^ 5.2.1. Obalne biline Cttil,Ktui flffifJWt.´i 5,?.2- l.^i^ća rijeka fLsfiiiirii.´.´^ 5,2,.l. More i oeeani Si´it iiiid tifi.´iJit Legenda za kartu tia slici 5 Li´gciiJ/nr the map Jigwv 5 InterpnsiMctia mi temelju Liiiidsm TM H)7.Hv 1995) i liitciiiraation based on LatidsmTM (07/26/1995).and -SP KartOfjrafskLl projekcija: Claus.s-KrLijicr Cartographic projoetion: Gaiiss-Kriii;cr |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 73 <-- 73 --> PDF |
M. OliiiL- i n. Oliiić: KAk-l UMANJI-, KORIŠTI-.NJA ZEMUlSlA I VEGETACIJI; ISTKI-ŠiiiiKiiski list br. 5- b. CXXVII CdO.l). 2W-;xl Legenda Legend lU 112 121 122 123 124 131 132 133 141 142 211 221 222 223 231 242 243 311 312 321 323 324 332 333 334 411 421 422 423 5!i 512 521 523 Slika 6. CiL-neralizirtmti kana riLičina korištmja zeinljišta Istarske županije s pripadajućom let^cndom i kodoviniLi klasa (izvorno mjerilo 1 : 400(100) Fisiiiv 6 Gi´iJL´ntH-<.´il IMIILI Cover Map (onguuil si-ide 1 : 400 00!)/ ofhnia co-iiulv u-ith kgemi and cde-ckixses |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 74 <-- 74 --> PDF |
M. Oluić i D. Oluić: KARTIRAN.IK K()ifIŠTl-\.IA Zl-.MUlSTA I VHCETACI.fl; ISTRE . Šumatj^ki liM br. 5- ti, C´XXVI1 (2ij[l3). lh´i-2!<\ ZAKLJUČAK - Conclusion Tijekom 19<)5.%. uodine i7Vcdeno je kartiranje nazemljišta u mjerilu 1:50 000 (8 listova), u skladu s COčina korištcya zcniji^la i vegetacijskog poknvača na RINE metodologijom i nomenklaturom. podmčju poluotoka Istre (Istarska županija) po suvre Također je izrađena digitalna baza podataka te sta menoj nietodologiji i standardima propisanim za eu tistički prikaz kartiranih jedinica, i to pojedinačno za ropski program CORINE (Oxmlimmo/i of Informa svaki list i ukupno za cjelokupno kartirano područje. tion on the Environment). Bilo je to prvi put da se na Može se zakljueui daje kartit^anje načina korištenja području bivše Ju"oslavije realizira jedan projekt pre zeiTUjišta i vegetacijsko. pokrivača prema CORINE ma CX)RINE pro^iamu Tako su naš stručnjaci vee u programu brz i ekonomič^an metodski postupak, s aktu to vrijeme bili "rame uz rame" s einopsknn struaijaei alniin stanjem sadržaja na terenu. S obzirom da su po ma na polju korištenja satelitskih snimaka za kartiranje daci prikazani i u digitalnom obliku u GIS sustavu, zemljiLa i vegetacije po CORINE programu. moguće ih je povremeno ažurirati bez većih teškoća. Za kartiranje su korišteni multitemporalni i multi Budući da .su pri kartiranju korišteni l.andsatovi spcktralni satelitski snimci dobiveni posredstvom sate snimci načinjeni 1 ^)<)5. godine, postoji dobra prilika da lita LANDSATTM i SPOT Pan. Za vizualnu i računaU se izvrši kartiranje na istoj vrsti snimaka koji će se do sku analizu i interpretaciju izrađene su snimke iz udru biti 2005. ^odine. Time bi se utvrdile nastale promjene ženih LaiidsLitovih i SPOT-ovih podataka (/fu^cged ima ulO-godiš´njemrazdoblju(r/,.;;ge^.´r..7/m,..//;/./.g), ee\-) u mjerilu 1 :SO 000 u Gauss-Kriioerovoj projekciji. kao i smjer i dinamika nastalih promjena. To bi lakođer Ukvlpiioje izrađeno 8 shkovnih karata. omogućilo pravodobno poduzimanje adektvatnih ak¬ Digitalno procesirane satelitske snimke i slikovne tivnosti. karte s prostornom rezolucijom od 10 m omogućile su Primjena baze podataka je višestruka, primjerice, kartiranje površina minimalnih dimenzija, od 4 ha u za upravljanje okolišom, za pro.storno planiranje i izra kartiranom mjerilu. Kartiranje je izvršeno vizualnom du programa razvoja, za racionalno korištenje zemlji tuetodotu, potpomognuto kompjutorskom analizom, šta i prirodnih resursa, za planiranje lokacija odlaga pri čemu su izdvajane 44 klase (3. razina CORINE le lišta otpada, za upravljanje vodenim resursima i dr. >ende) Provjera i verifikacija izdvoienih klasa obav- Uena je terenskom prospekcijom,"/., ,vL, u dva navrata. Na temelju provedene analize i iiuerpretacije izrađene su karte vegetacijskog pokrova i načina korištenja LITERATURA - References Chavez, Wet. «/.(1991): Comparison ofThree DifCentral and Eastern European Countries. Acade ferent Methods to Merge Muhiresolution and my Sci., Budapest, 53-61. Muhispectral Data: Landsat TM and SPOT Pan; Oluić , M. et ill. (1996): Studija analize korištenja in Photogrammetric Eniiineerinti and Remote zemljišta poluotoka Istre (Istarska županija) preSensing, Vol. 57,No 3,1991,pp.295-30.1 ma CORINE programu. Fond stručne dokumen CORINE Land Cover - Technical CJuide, European tacije GEOSAT-a, Zagreb. Commission, Luxemburg, 1994. Oluić, M. (2001): Snimanje i istraživanje Zemlje iz Buttner,G. & Kolar , J.(1997): Follow up and ImSvemira: Sateliti, Senzori, Primjena. Hrvatska provements of Corine Land Cover Project and akad. znan. umi. i GEOSAT, Zagreb, 516 str. its Applications. EURISY Colloquium Earth Observation and the Environment. Benellts for SUMMARY: From 19 That is the Information System on the .state of the enviroiwient in the European Countries, which should he achieved on die ha.m of land and vegetation mapping with new technologie.s, ui relatively .sliort time. m |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 75 <-- 75 --> PDF |
M Olinć i I). ()luw: KM´JHiAS)}- KORI.^II:N.IA/:i:MLJlfrlA I VEOLTAfiJI´: ISTRI; ... .Šuriuifiki li.sl br. 5-h. CWVII (:!im). ;OT-2M Experts of the European Commission developed nomenekttwes and methodologies for this Programme, unified for all European countries. This mapping started during the ninetieth in Luxemburg, Portuga,, Spain and the Netherlands. The company GEOSAT, Zagreb, in cooperaiion with the Institute for Geodesy. Cartography ami Remote Seu.^ing in Budapes,, realised the Land Cover Mapping ofIstria peninsula in 1995/96, according to CORINE nomenclatures and methodologies. For this mapping diffiyrent multispeclral and inultitemporal satellite images have been used (SPOT P and Landsat TM). The SPOT images were transformed into transverse Mercator projection (Bes.sel ellipsoid). .4t the same time merging multisensor images were applied by registering the Landsat TM image to the SPOT image. It resulted in new images more convenient fof fotointerpretation. The interpretation has been made visually, as well as hv computer proce. s.sing For the mapping purpose. 44 cla.s.ses of the CORINE nomenclature (standard level 3) have been .selected (mapped). The results of Land Cover Mapping ofIstria include: georeferencdd satellite iuiagennaps (in Gauss-Kriiger projeetion), scale 1:50 000 and land cover maps at the same .scale as well as land cover .statistics. This land cover mapping realised in Croatia, according to CORINE Programme, was the first one informrr Yugoslavia. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 76 <-- 76 --> PDF |
unikomerc-uvoz Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 |