DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Šunwrski hst br. 5-h. CXXVII COOJt, 269-281


PRi-"(.]t-i-;iJNI ČLANCI REVI[-;ws


KARTIRANJE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA I
VEGETACIJE ISTRE PO CORINE PROGRAMU


LAND USE AND LAND COVER MAPPING OF ISTRIA
ACCORDING TO CORINE PROGRAMME


Marinko OLUIĆ, Dean OLUIĆ*


SAŽETAK: Tim stručnjaka iz zemalja Europske Unije započeo je 1985.
godine rad mi izradi Programa o informacijskom sustavu stanja okoliša u
europskim zemljama. Program su nazvali CORINE (Coordinaiion of
Informaiion on the Environment). Do to^a stanja trebalo se doći kartiranjeth
načina korištenja zemljišai i vegetacije Hand Use/Land Cover) na najsuvremenijoj
tehnologiji, u relativno kratkom vremenu. Utvrdili su metodologiju
rada i definiraii nomenklaturu za kartirane jedinice, koja je unificirana za sve
europske zemlje Kartiranje je započeto devedesetih godine prošlos stoljeća
najprije u Španjossko, Portugalu Italiji i Holandiji da bi se kasnih proširilo
gotovo na sve etuvpskezeml^. ´


Tvrtka GEOSAT iz Zagreba, u .suradnii s Institutom za geodeziju, kartografiju
i daljinska istraživanja iz Budimpešte, izvela je 1995/96. godine kartiranje
načina korištenja zemljišta i vegetacije područja poluotaka Istre
(Istarska županija) po europskim standardima relevantnim za CORINE program.
Bilo je to prvi put izvedeno kartiranje po CORINE programu na području
Hrvatske pa i bivše .Jugoslavije.


Kartiranje je izvedeno pomoću .satelitskih snimaka dobivenih posredstvom
satelita LANDSAT TM i SPOT-a. Korišteni .su multispektralni i multitemporalni
sateUtski snimci, pri čemu je izvršemi njihovo digitalno procesrranee i
udruživanje podataka dobivenih navedenim satelitima. Time .se poboljšala
interpretacijska vrijednost korištenih snimaka. Interpretacjja je obavljena
vizualnom metodom, potpomognuta kompjuterskom obradom. Pri tome su
izdvajane -kartirane 44 klase tipova zemljišta, vegetacije i infrastrukture,
koje .su prikazane na kartattta odgovarajućim bojama i šraf´urama u mjerilu
1 ´: 50 000. Istovremeno je načinjena baza podataka u GIS sustavu s potrebnim
.statističkim prikazima rezultata.


Rezultat rada .su izrađene satelitske slike-karte u Gauss-Kriiger-ovojprojekciji
u mjerilu 1 : 50 000 (8 listova) i karte načina korištenja zemljišta i vegetacije
također u mjerilu l : 50 000 (8 listova).


UVOD - Introduction


Populacijska ekspanzija i nagli tehnološki i ekoćim
i većim uzrokom ugroženosti okoliša/okoline, a
nomski društveni razvoj svakim danom bivaju sve ve-time i održivoga razvoja. Nekontrolirano odlaganje


raznovrsnog otpada, propadanje šinnskili kompleksa,


devastacija obradivog zemljišta i njegova erozija te


druge slične pojave, izravno ugrožavaju cjelokupni


^ Marinko Oliiić, tican Oluić GEOSAT Poljana


B. Hiinžekovića 3 1 Zagreb; c-mćiii; geo-sat@i=

ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 64     <-- 64 -->        PDF

M. Oluić i D. OluiL-; KARTIRAN.IE KORIŠTENJAZI-:MUIŠTA 1 VKCETACIJE ISTRE Šij.iijr>!si liM br.´5-h. CXXVII (:o(i.">i. 2M-;at
Europska Unija je 1985. godine pokrenula izradu
složenog programa, nazvanoga CORINE (Coordination
of Information on the Environment) kao svojevrsnog
informacijskog sustava o stanju okoliša u europskim
zemljama. NjCL^OV je glavni zadatak izvršiti inventarizaciju
načina korištenja zemljišta suvremenim metodama
u relativno kratkom vremenu, posebno vegetacijskog
pokrova, i na taj način uspostaviti liazu podata¬
ka u digitalnom obliku o cjelokupnom okolišu, odnosno
ekosustavu IZurope. Dobiveni podaci ponajprije služe
optunalnom upravljan)u okolišem, a zatim i regionalnom
planiranju i razvoju. Osim toga, oni čine ulazne
p<,datke za dobivanje relevantnih infomiacija u različitim
drugim područjima (erozija tla, emisija plinova
u atmosfei^. stanje /propadanje vegetacije itd.).


Stt^čnjaci iz zemalja Europske Unije razvili su zajedničku
nK-toilohgiju i definirali minenklatitni po kojima
se obavlja kartiranje pomoću satelitskih snimaka,
kao jedinstveni tip norme (unificirano) za sve europske
zem´ljedleymann end.. 1994).


Kartiranja prema tom programu započela su devedesetih
godina prošloga stoljeća, najprije u Luksemburgu,
Portugalu, Španjolskoj i Nizozemskoj, da bi se
kasnije proširila i na druge zapadnoeuropske zemlje.
Godine 1993. kartiranja su se proširila i na bivše socijalističke
zemlje srednje i istočne Europe u okviru tzv
programa "PHARE Regional Environmental Programme"
Tako su u posljednjoj dekadi prošloga stoljeća
ovom .metodologi om provedena kartiranja u gotovo
svim zemljama Europe pa i u većini zetnalja nastalih
raZdom bTk^ h3a.^k : Nathn prosto ima samo


u Hrvatska i Srbii. i Cm . Ciora (bivša SR lu.osla¬
vija zasalLtakneob^denršto^^^^
dećih^odm´ ? one-tSt i S i ka´ioTz"osTiia^^^^^


ovaj projekt, kao i kolegama iz Mađarske ((}. Butt


^ž ti^H^^^ru pdu č S ^i2;r^^^^^^^ ^
^^^^neru,M. Biro i E. Csa to ) na uspješnoj suradnji.


METODOLOGIJA KARTIRANJA -Methodology of mapping


Prema CORINE programu, kartiranje se izvodi u
više razina (levela), ovisno o detaljnosti kartiranja.
Prva razina sadrži samo 5 kartiranh kategorija prikazanih
na kartama sitnog mjerila (od 1:500 000 do 1:1000
000). U dmgoj razini kaUira se 15 klasa, dok se u trećoj
razini (standardni level) kartiranje obavlja u mjerilu


1:100 000 i pritom se izdvajaju 44 klase. Područja od
većeg interesa kartiraju se u krupnijim mjerilima (1:50
000 i 1:25 000), pri čemu .se broj kartiranih klasa
značajno povećava i može dosegnuti više od 80 klasa
(Oluić , 2001). Većina europskih zemalja koje su
izvršile kartiranje u standardnom mjerilu (1:100 000)
prešle su na kartiranje u krupnijim mjeriluna-legenda
razine4(Buttncr&Kolar, 1997).
Godine 1995/96. tvrtka GEOSAT\x Zagreba, u suradnji
s Institutom za geodeziju, kartografiju i daljinska
istraživanja u Budimpešti, izvela je kartiranje zemljišta
i vegetacije podmčja Istre (Istarska županija) po
europskim standardima relevantnim za CORINE program.
Kartiranje, odnosno, registriranje i idemitlciranje
pojedinih objekata i pojava (inventarizacija) zasnivalo
se poglavito na mformatički (računalom) podržanoj
analizi i interpretaciji satelitskih snimaka, s osloncem
na terensku provjeru i verifikaciju izdvojenih
klasa. Kartiranje je provedeno u mjerilu 1:50 000, pri
čemu su izdvajane 44 klase. Provedeno kartiranje po
pi^i je put izvršeno na području Hrvatske, odnosno
bivše Jugoslavije, prema CORINE pogramu, pa se
može reći daje ova metoda kartiranja u Hrvat.skoj bila
primijenjena kada i u većini drugih europskih zemalja,
unatoč značajnom zaostajanju za službenim kartiranjem
na području cijele države.


Ovom prilikom zahvaljujemo gospodinu Bruni
Ne fat u (Istarska županija) koji je financijski podržao


Prilikom realizacije razmatranog projekta korišteno
je nekoliko metodskih postupaka provedenih sukcesivno,
po fazama, i to: pripremni radovi, procesiranje satelitskih
snimaka, vizualna i računalska analiza, terenska
prospekcija, digitalizacija podataka, izrada digitalne
baze podataka, terenska verifikacija podataka te izrada
odgovarajućih karata i stati.stike (Oliiić et uL. 1996).


Satelitski snimci -Satellite images


Korišteni su različiti multi.spektralni i multitemporalni
satelitski snimci, dobiveni posredstvom satelita
SPOT-aiLANDSAT-a(si. 1).


SPOT -snimci su korišteni iz pankromatskog dijela
elektromagnetskog spektra (k = 0,51 -0,7."! pm"); načinjeni
su pomoću senzora HRV (High Resoltnion Visib


le) 1992. i 1995. godine. Snimci imaju rezoluciju 10 m,
precizno su korigirani i transfonnirani u transverzalnu
Mercator projekciju (Bessel elipsoid).


LANDSAT-ovi snimci urađeni su pomoću tematskog
kartografa TM (Thematic Mapper) 1989. i 1995.
godine u sedam spektralnili kanala (X = 0,45 -12,5 pm),
tablica L Korišteni su snimci načinjeni u vegetacijskom
i nevegetacijskom razdoblju. Prostorna razolucija im je
30 m (osim 6 -icnnalnog kanala kod kojeg je 120 m), a
radiometrijska iznosi 256 dinamičkih razina sivila.


Pri digitalnoj obradi snimaka provedeno je udruživanje
snimaka načinjenih različitim senzorima (digitaly
merged .scenes) pri čemu su dobivene nove poboljšane
snimke s većom interpretacijskom vrijednošću.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 65     <-- 65 -->        PDF

M. Oliiii.^ i (1. Oluić: KARTIRANJP: KORIŠTENJA ZEMUIŠTA I VEGETACIJI- ISTRP. <,iim;irsi;i list br. 5-(.. Cxxvii cori.n. :(I4-:KI
Slika 1. Landsat-5TM snimka (3, 4, 5Hslarske županije, načinjena 14,7. 1995. godine (EUR1MAGE)


Figure I lMihlsii!-5 TM iiikif^c fJ. 4, 5.) iifhtrki. aqiiircd 14. 7. I´m fEURIMAGE)




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 66     <-- 66 -->        PDF

M. Oluk-i D. Q]uić: KARTIRAN.Il:: KORIŠTl-NJA ZEMl.JlSlA I VI ili´:TA (.´U U ISTRI; Šumarski USE lir. 5-(% rxXVI1 COl«), 2f><)-2NI
Digitalno procesrranee satelitskih snimaka


SatelUte image processing


Digitalno procesiranje satelitskih snimaka obavljeno
je potnoćii programskog paketa ERDAS Imagine i
ILWIS-a. Pritom su snimci geokodirani i prevedeni u
Gatiss-Ki-ueerovu projekciju, da bi korespondirali s
korištenim topografskim kartama. U proceduri je korišteno
ukupno 100 kontrolnih točaka.


Da bi se dobile udružene satelitske snimke načinjene
uz pomoć LANDSAT TM-a i SPOT Pana, bilo je
potrebno uraditi njihovu preciznu korekciju, tako da
svaki piksel iz jedne vrste snimaka odgovara istom
pikseki iz druge vrste snimaka. Za to je korišten visoko
propusni 11 lter /"High Pass Filter"-HPF/ (C h a v e z et
al., 19´)1).


Tablica 1. Landsat TM stiimci; spektralni kanali i mogućnosti primjene.


Tcihli^ 1 Liiindsat TM imagery: spectral cimunels and application possihiUiies


Kan.1 Valne duljine
pm
/ 0,45 -0,52
2 0,52 -0,60
3 0,63 -0,69
4 0,76-0,90
5 1,55-1,75
7 2,08-2,35
6 10,40-12,50


Boja i glavne značajke


Plava. Duboko prodiranje u vodu, razdioba vegetacije
Zelma. Maksimalna rcHeksija vegetacije
Crvena. Osjedjiv na klorotll ap.sorpciju
NIR (blisko infracweiio). Snažna refleksija vegetacije; povećani kontrast
između kopnenih i vodenih površina te vegetacije i ogoljelog terena.
MIR (srednje infracrveno). Povećana razlika između tla i vrsta stijena
te sadržaja vode u tlu i vegetaciji.
MIR (srednje infracrveno). Povećane razlike između različitih tipova tala
i stijena te sadržaja vlage u tlu i vegetaciji; geološko kartiranje.
TIR dermalno infracn´eno). Registriranje emitirane energije (termalne)
s kopnenih i vodenih površina


Od udruženih satelitskih snimaka izrađent; su slikovne
karte u koordinamom sustavu (si. 2), u mjerilu


1: 50 000 (izrađeno je ukupno 8 listova).
Karte su rađene pomoću digitalnog film-pisača
"Optronics C-4500" koji je preporučila Komisija za
CORINE program (CORINE Land Cover Technical
Guide, 1994). Za fotografsko povećanje snimaka i karata
korištena je reprodukcijska kamera (A Durst CLS
2000) s "Aizfa profesionalnim fotografskim papirom´:


Fotointerpretacija Pholoimerpretation


Fotointerpretacijaje,c proveden
provedenprovedena
aa n
nna
aa satelitskhn
snimciina, odnosno, satelitskitn slikovnim kartama.
Izdvajanje pojedinih jedmica (klasa) izvršeno je vizualno
i uz pomoć kompjutorske tehnike. Pri tomu se


korisnim pokazala vizualizacija snimaka (zumiranje i
povećanje kontrasta). Interpretacija je također bila potpotnognuta
uporabom multispektralnih, odnosno multitemporalnih
snimaka, posebice onih načinjenih u vegetacijskom
i nevei;etacijskom razdoblju´(zimske i
ljemesnimke). Pri intetrretaciji su korišteni i drugi pomoćni
izvori infomiacija (različite teiuatske karte, topografske
karte i dr.)


Pri kartiranju područja Istre, odnosno Istarske županije
(površine oko 2800 km2) primijenjena je standardna
nomenklatura za Coriiw Land Cover analizu razina
3 (noiuenklatura za kartiranje u mjerilu 1:50 000
bila je tada u izradi). Primijenjena nomenklatura sažeto
je prikazana u tablici 2.


Tablica 2. Nomenklatura za karte načina korištenja zemiiišta i vegetacijskog pokrova prema standardu "CORINE Land
Cover" program.


Talile 2 CORINE Land Cover ami Land use Snmenclaimv


Razina 1
/. Umjetne površine


Razina 2


1.1 Gradska područja
1.2. Industrijske, komercijalne
i transportne jedinice
1.3 Rudarski kop, odlagalište
otpada i gradilišta
Razina 3 Razina 4


1. L 1 Cjelovita gradska područja
1.1.2 Nesuvisla gradska područja
1.2.1 Industrijske ili komercijalne jedinice
1.2.2 Cestovna i željeznička mreža i
pripadajuće zemljište
1.2.3 Lučke površine
1.2.4 Zračne luke
1.3.1 Mjesta eksploatacije mineralnih sirovina
L.T: Odlagališta otpada


ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 67     <-- 67 -->        PDF

M. (IluiL^ i [>. Olukv KARTIRANJI^ KORIi^TI-N.iA ZI:MLJ|STA I Vi-Cll-;iACIJI´. ISTKl´ Šumarski list br. 5-f., CXXVll (2()()3). 2M-:NI
1.4 Umjetno nepoljodjcisko
vcgctacijsko područje


2. Poljodjelska područja 2.1 Ohradiv« zemljište
2.2 Trajne kulture
2.3 Pnšnjaei
2.4 Raznorodna poljodjelska
područja


3. Same i pohiprirodnu 7i.\ Sume
područja


3.2 Grmlje i/ili travnjačka
vegetacija


3.3 l´roslranstva s neznatnom
vegelaeijom, ili



bez vegetacije


4. Vlažna području 4.1 Kopnena vhižna područja
4.2 Priobalna vlažna područja
5. Vodene površine 5.1 Kopnene vode
5.2 Morske vode
Kartii-anje jc provedeno u jnierilu 1:50 000, pa je na
kartama prikazana najmanja kaitirana jeditiica ili klasa,
dimenzija 4 hektara (ha). Pri tome su minimalne dimenzije
širine kartiratiib objekata iznosile 50 m. Prilikom
kartiratija razmatrane si. 44 standardne klase
COR1Nli nomenklature. Već su u početku utvrđene kategoijie
koje se moyu izdvojiti na kartiranom terenu
(ukupno 5kategorijli), i to: umjetne površine, poljodjelska
područja, .šume i poluprirodna područja te vlažna
područja i vodene površine. Svaka od navedenih kategorija
sadrži do desetak klasa, koje su označene određenim
kodovima i tekstualno opisane, npr. kod 2.4.2
označava maslinik ili kod 3.2.3. sklerofilnu vegetaciju
(si. 3 i si. 4).


Manji broj klasa, definiranih prema standardu za
COR1NE program, nije zastupljen na istarskom podru


1.3.3 Gradilišta
1.4.1 Gradske zelene površine
1.4.2 Sportsko rekreacijski centri
2.1.1 Nenavodnjavano obradivo zemljište
2.1.2 Stalno navodnjavano zemljište
2.1.3 Rižina polja
2.2.1 Vinogradi
2.2.2 Plantaže voćaka i zmaiog voća
2.2.3 Maslinici
2.3.1 Pašnjaci
2.4.1 Jednogodišnji usjevi i trajni usjevi
2.4.2 Kompleks kultiviranih parcela
2.4.3 Pretežno poljodjelska zemljišta s većim
područjima prirodne vegetacije
2.4.4 Agro-šumarska područja
3.1.1 Sume iistaća
3.1.2 Crnogorična šuma
3.1.3 Miješana šuma
3.2.1 Prirodni travnjaci
3.2.2 Močvare i vrištine
3.2.3 Sklerofilna vegetacija
3.2.4 Prijelazno područje šume i makije
3.3.1 Plaže, dine i pijesci
3.3.2 Ogoljele stijene
3.3.3 Područja s osktidiiorn vegetacijom
3.3.4 Opozarene površine
3.3.5 Ledenjaci i vjeeni snijeg
4.1.1 Kopnene močvare
4.1.2 Tresetišta
4.2.1 Slane močvare
4.2.2 Slaništa
4.2.3 Područja plimskog utjecaja
5.1.1 Vodotoci
5.1.2 Vodene površine
5.2.1 Obalne lagune
5.2.2 Ušća rijeka
5.2.3 More i oceani
čju (npr. ledenjaci, vječni .sjujeg i rižina polja) pa Jiije


niti kartiran.


Pri izdvajanju određenih klasa nailazilo se na stano


vite teškoće, naprimjer: vinogradi malih dimenzija koji


se ne mogu prikazati u kartiranom mjeriU,, ttiorali su


biti uključeni u susjednu klasu koja se mogla izdvojiti


na karti.


Terenska prospekcija - Fiehl reconmissance


Terenska prospekcija provedena je u dva navrata.
Prvi izlazak na teren imao jc za cilj prvo, općenito upoznavanje
s terenom (geografijom, sicomortblogijom,
hidrografijom, vegetacijom, infrastrukturom i slično) a
potom usklađivanje standardne nomenklature, važeće
za CORINE progratTi. sa značajkama kartiranog terena i
vegetacijskim sadržajem (utvrđivanje -´ključa").




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 68     <-- 68 -->        PDF

M. Oluić i L). Oluk´: KAlfriRAN.ll-. K 1)RIŠT 1-:NJ ,\ /I-MLJ 1!^-1.\ 1 Vr.l.iL-.TAClJ[i ISTRE ŠijriKii>ki list 111-, 5-h. cx.vvif (2mB), :(i´J-2f!1
Satelitska siiinika karta
Puia2 Satellite image - tnap


4l^ll´


Unri^-iiL UnJuG 1 f|^ I Ifiiintb "1: ^ 4 t^J |l 14ivl-*tl1 i :.< b ^ IIBIU
I Hllf FIr ilii4|!.^^u^L^rutlii|r.´StHIT r^n f^i]l \*^9


|L,irlM.J«M I iSAi.J´lCFik i|.H.|||hui|h|>,^ l´tiKlhl.^fTl´


k|lrkt-dfi|´(k,´t|iinitl(ti(ii. i i,(i|s>-K´iHK4 (´iirniirflphli: TTii|

iVuH^pirnrnitihuliiuLji-1TfS.;rPrti^iNui-TumLiniU´mnr. ltiKLifiL-ni


ir,iiaj<,i./^\!7i.\-


Slika 2. Satelitska snimka-karta, list Pula 2 (izvorno mjerilo 1: 50 000)


Figure2 Gi-on´fetvnced Satelite image (1: 50 000), Puki 2 shm (pwrged Limdstii TM tmd SPOT Pm data




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 69     <-- 69 -->        PDF

M. Olijjc i D. Oluić: KARTIrtAMI: KOf?IŠTIjNM ZEMLJIŠTA I VEOnTAt/lJE ISTRt: Šiimiirski liFfl br. 5-(>. i´XXVl] CUO.l). 2M-281
Slika 3. Terestrička snunka maslinika ii okolici Battnnu..-(khw.ikod2.4.2.)
/(X´j/;r .t HM vh\v of olive i^mvL´s new liarbariga (code-ckiss
2.4.2.)


(Foto:M.Okiić)


Drugi odlazak iia teren slijedio je tel^ nakon provedene
kabinet.ske obrade satelitskih snimaka i njihove
interpretacije. Svrlia ovoti ispitivanja bila je da se na
terenu, in sinu razjasne određene dileme oko interpre


IZRADA BAZE PODATAKA -


Digitalna baza podataka za kartirani teren izrađena
je pomoću prosiramskoii paketa ARC/INFO, uz korištenje
DOS i UNIX programa.


Pri izradi baze podataka korištena je sljedeća proce


dura:
precrtavanje podataka dobivenih interpretacijom priprema
za automatsku obradu,


rastersko skeniranje i vektorizacija podataka (izra


đene su DXF datoteke),
otklanjanje pogrešaka i unos kontrolnih točaka,
izrada poligonske topologije te izrada karata s identificiranim
poligonima,


unos "CORINE Land Cover" oznaka - kodova u
atribittnu tablicu,


tiskanje karata s poligonskim kodovima,
korigiranje poligonskih kodova na kartama i "printanje"
korigiranih karata s poligonskim kodovima


utvrđivanje geometrije vektorske karte sa satelits


kim slikovnim kartama,
verifikacija tematskog sadržaja baze podataka dobivenih
računalskom mterpretacijom,


udruživanje susjednih (graničnih) listova-karata načina
korištenja zemljišta, zbosz izrade kontinuirane
baze podataka koji prelaze s jednog lista na drugi.


Na kraju je izrađen prikaz statističkih podataka za
karte vegetacijskg pokrova i načina kori.štenja zetnlji-


Slika 4. Terestri^-kLi smiuk;. skl^TOlilne vx-gclactic. prclc^tw žbuiije,
grmlje i makija (klasa- kod 3.2.3.)


Figure 4 Field view »/sdt´iriphvlluih vegetation, pn-doiminainh
bushes, scmh and macdiia h-tide-chss 3.2.3.)


(Foto:M.Oluić)


tacije pojedinih klasa, odnosno verificiraju podaci registrirani
kabinetskim radom, stoje rezultiralo izradom
karata načina korištenja zemljišta (si. 5).


Construction of the Data base


.šta, i to pojedinačno za svaki list (tablica 3) i zbirno za
cjelokupno obrađivano područje (tablica 4). Statistička
analiza uključuje broj kartiranih poligona i njihovu površinu
(u hektarima) te postotak zastupljenosti po jednom
listu i na ukupnom području Istarske županije.


Osim izrade karata načina korištenja zemljišta u
mjerilu 1:50000, izrađena je i generalizirana karta načina
korištenja zemljišta cijele Istarske županije u mjerilu
1:400000 (si. 6). Uz kartu je prikazana i pripadajuća
legenda s označenim kodovima klasa.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 70     <-- 70 -->        PDF

M.Oliuv i I). Oluicj KAinIRANJi.- KI)RIŠTENJA/I-MLJIŠTA 1 VRirtACLK- ISTKI-. Šupnar>.l:i li>;i lir. 5 6. CXXVII (Xim . 2M-2ii\


Tablica .^. Suitistički |xidaci zti kailiraiiL; klase na listii Tablica 4. Statistički podaci za "L.aiKJ Cover" kartirane
Pula-2. klase na području Istre - Istarska županija.
/i/Wc.? Shiti.slu:^ for Luiui Cover Xl. S/IL´C! Plihi 2


Tulili´ 4 Sturislirsfor Land Cover Map nfhtrUt catw(y


O/nuka
(kod)
111
112
121
122
123
124
131
132
133
141
142
211
212
213


TT 1


TIT


223
231
241
242
243
244
311
312
313
321
322
323
324
331
332
333
334
335
411
412
421
422
423
511
512
521
522
523
IJkiipnii


Bi-oJ
poligona
2


61


12


3
1
S
3


1
17
26


3


7


2
7


112
74


()
45


50


105
42


I
3


1


1


1


7
5W


L´kupnt)


površina (ha)
40,660
1737.716
132,971


26.713
1 7´J.9«3
54,1X3


20.094


4,646
328,192
«66.4i<0


37.027
107,393
.52,003
145,851


951S,.S55


1675,246


352,467


1116,327


872,457


1 2262.044
2207,022


23.650
36(1.202
6.029


6,Sf)2


14,912


22721,731


54^77,743


Postotak
klasa


0.074
3,167
0.242
0,049


0.3 2 S
{),099
0.037


0,008
0,598
1J79


0,067
0,196
0,095
0,266


17,346
3,053


0.642
2,034
1,590


22,344
4,022


0.043


0.667


0,011


0,013


0.027


41,404
1 OO.(MM)


O/nnka
(kodi
III
112
121
122
123
124
131
132
133
141
142
211
212
213
221
222
223
231
241
242
243
244
311
312
313
.^21
322
323
324
331
332
333
334
335
411
412
421


4T7


423
511
512
521
522
523
S8S
Ukiipiiii


Urojpoiij^oiKiII
453


37
3
6


2


54
S


1


3
61
144


123
40
9
68


771


616


12
336


302


680


.361


11
16
23


3


4
1
2


1
3
4


1
1
4172


Ukupna
površina (ha)


1 85.366
6453.090


417.723
45.73f^
49,476
197.548


577.409


58.450
IS. 197
2S.775
1719,743
8061.780


4251,611
88S.I23
487.186
1056,383


63156,850
19469,656


1675.363
9296,7S0


10384.998


132192,355
15521.902


I.33,.i43
717,833
4113.220


44.993


S6.407


61.997
43,209
111,370
240,385
126,507
17.5241,1.59


458.443
457573.369
Pnklasa


0.041
1,410
0.091
0,010
0,011
0,043
0,12fi
0,013
0.004
0.00(1
0.376


1.762


0,929
0,194
0,106
0,231


13,803
4,255


0,366


2.032


2,270


28.890
3,392
0,029


0.157


0.899


0.010


0.019


0.014


0.009


0.024


0.053
0,028
38.298
0,100
100.000




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 71     <-- 71 -->        PDF

M. OlLiit i D. OluH,-; KART[1?AN,1I; KORIŠTENJA Zl-MLJlStA I VEtlKIArlJl; ISTR I viiii^miti liM hl-, 5 (,. (,xx\i i (ZDiO). :fiy-:}ii
CORINE - karte korišicnja zemljišta


Pula 2


CORINE-Und Cover Map


*«?LyimHJm
N I1 ; 50 t)00
_ J ^^: -m EEGBgr;
14´W
COSME
Slika 5. CORINIi kana iiačina korištenjavcMii ljišta, list Pula-2 (i>=vL)mo mjerilo 1: 50 000)
Fisw^ 5 COfUNE Lcimt Conr map. Slwci PuU, 2
in




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 72     <-- 72 -->        PDF

M. OliiiL-i L5. (Iluić: KAlUfKAWh KORIŠTENJAZIIMLJIŠTA I VF-Til-.I A(. I.II-, ISTRE
Šiiiiurslii liJit br. > (i. CXr^VII dllO3). 2*iV-281
m


1.
L´mjvtne površine
/ /,
Gradsko ]ic)Liničjc


t l´hitn Jahrii


I t.l. t´jduvita gradska podniCjii


Ciinliimii^ nrhuiiJahn´c
\AJ.. Ne^suvisJii grmkkiipn(lnii:ja
DjsctinlifUHUi tH´hutj fahric


/, J,
lt>diiiilrrjjikc, komtTuijalite i lTans]"jorl"ne jedi nice


\.2A, Induiilrijskc iii kometvijaIIKjedinice
Imituiriul III-fiiiiim´ivitil imil.-i


I 2.2. ftstoviia i žcljei^iiitkajrire^a i.pripudajućezeiTTlJišle


Riiiiif a>ij mil ii´-´tW´.ii´k.f Uliti CIK-inrhlU´tl hitili


!.2J. Luckc poM"sint;


i.2.4. ?r.ii.´ni; luke
Mi/>iiih
I.J, Rikiui´ski knp, o^lhii^alJšt4^ uipada i gradillsLii
´\lim\ Jti/ttp umi<´iin^ffiii.U(>n sili."!


1 ..l.l, MjcMi ckspliratadjc mlHtralnili sirtivinu
MiiiL´nil i´Xtnii´fifiii .vj7f,\


1.1.2. OdiagaiiSletitpadil
Otfftjp Kltt´S
\.}.i. Gradiiiiita
< ´oit.^triulitift sT^t´.v
/.V. Llnijtmii. nepDljodjelfika VL´gc.iatijska |)ndrtieja


Ifik-ifiil. iioii-iji^ricuUuml wgeMWdufeaa
I 4.1 Gradske ^uIL´iif površine
Cin-t^fi itrhaii t^^vttv


1.4.2. Spovti^ko rekreacijski ^hbjekLi
Sport mill lt´isttn\iaciliiit´´<


2.
Poljddjfkka jxirlruf ja
Afffit-ututi´tts ureas
2.1.
obradivo zeniljišlc´
.irtihli´ kimi
2.1.1. Nena\´odn|avanooliradivu7etniiišre
Niiii-in-i^itii.*d iinthk´ itjiiit


2.1.2. Stolnu navodnjavanu .?eiiiijiš(e
Pt;ri«am.´lllh-irrigulf^ tiJtltl


2,1 3.
Riiimptiiji


Rkt; fields


2.2.
rrajiic kulture
fi-rmaiieni i´ivpf
2,2.1. Vinogradi
(Intyijnl.´i
2J..1. Ptajita^e voćaka i zniatoy vtićo
Fndi nvL´^ iiiid hi^rn´pktn!titUiu\


2.2.3. Maslinici
1.3.
Pašrijaei
Pifitiiif.i
2,.l. I. Pašnjui;!


I^cmtwvs


2.4.
Raznorodna p{iljndjelskii podruijn
Hetfnij^eimiiii, tit^rkidiiii´til iireta
2,4.1. ,l(3

Aijjjtnil i´rt>p< it.v^tjcuih´d ^´itit pt:i´HiU)teiii ci>ift\


;.4,2. Kompleks kultii irarilli parcda
t ´tmipli´x L-iiltiViitiini putwriis
2.4..^. Prek^^no poljodjelska zemljišta s vL^cfurn
pndrnejima primdne vq;etaeijc


Uimlpiiiii.iptdl\- iHVtipsed hy ti´i>i-iailtuiv.
with nij^iij´lh´iitii tin^a.v of lUPfiit^t n´^^t^tmifiu
XiA\ Agr()-5uinar.>!ka podrueja


3,
Sunit 1 pr>La-]>rLrudiiH pudruCja ,


Fort.´ST tiftd \t´tm-mitiir»li urt´u
.11. Šuine
Fiiirsi.i


.1.1. SuLTio listača


Srtiiid-L´ii] vd lfti\´xl


.1.2, Cmojjuričrtašunin



l´/>/iifirnii\ liiiv.Kt
. I ..1. Miješana šuma
.\4i.^i^d /tif´t´.if
.2. Grmlje i/ili iravtijučka Viljietaelia
Si-i-iil> tiitdi/r tifi-hitir.iiii.´: n´jfi´iitiin/i ii.v.uitliillDiis


,2 1. Prirodni traviijaei


.´^aiurtil ^I´tis^ttwda


.2.2. MtiOvare i vrišiine


´\llKlfS iilld hc´uihtund


.2..1. Sklerolllna vcgclaeija


.´ii-li^nipliylliM´i i´i´gfittlitiii


,2.4. Prijelaznu područje šume i makije (paiijtič^)


Ti´itiifiitidiml \\´otidUiiid--´ifrith
.i. ProslraiKtva > neztiatnoni vep:iaei]iim. ili he; veyciaeiie
Opi´il ^/iui.v.\ with hph´ur itti vc^ctiiiinii
.^ ]. I´^azt^ dine pijesci
8citt.´/iL´.^, diiiii´^. guilds
.i.2. Ogoljeli-Nlijene
Sitivivrh ´
.?.2. Pla?c, dine pijesci
Bait /it´.v. dlllti--´^, Silttti.\
.l.i. PodniCjasOikiidnom vcgeucijom
iipilrsriv n´i^t.-tiili-d tlfi.´u.´i


..1.4. tipo?arcne p^^^^sine


Bunit (ii\.´ity


i>.5 . l.L-dcn.iaeii vječtil snije>!


Gliit´iei´> itml pi^r/fi´ttHit -tiniw


4,
Maznu podritf ja


ff-erliinili
4 /, K opite na s)a/.na pixlrucja
luluiid n´t´lhtitil^


4.1.2, Tresetišta


4,2
Priobalna vltiaa nodi^if.ia


.Vliiniimc iivtluHih


4.2.1.
Slane moevarc
.SM/( iikii-flh\4.2.2.
Slan ista
ninn]


Siiliifi´x


4.2..1. l´odniiJJTi plimskoyuljeenja


liiiiTiidiil thih


5, \^odeno pnvr^ine
H´ater hiidii-a


5.1 K^ipnciic lode
IliUtthl ^iUti´l´!^
.i.l.l.
VodotokoA-i


5.1.2. Vodene pevrštnt!
Ilitterl^iidiirf


5 2
Vlor.^ke wide


Mufttir ´tYiiii´r^


5.2.1. Obalne biline
Cttil,Ktui flffifJWt.´i


5,?.2- l.^i^ća rijeka


fLsfiiiirii.´.´^


5,2,.l.
More i oeeani


Si´it iiiid tifi.´iJit


Legenda za kartu tia slici 5


Li´gciiJ/nr the map Jigwv 5


InterpnsiMctia mi temelju Liiiidsm TM H)7.Hv 1995) i liitciiiraation based on LatidsmTM (07/26/1995).and
-SP:in((I8/14/1W,´;| satelitskih snimaka .SPOT Pan (f)8/14/1 ´»95) satelite iniaye-s
KartOfjrafskLl projekcija: Claus.s-KrLijicr Cartographic projoetion: Gaiiss-Kriii;cr




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 73     <-- 73 -->        PDF

M. OliiiL- i n. Oliiić: KAk-l UMANJI-, KORIŠTI-.NJA ZEMUlSlA I VEGETACIJI; ISTKI-ŠiiiiKiiski list br. 5- b. CXXVII CdO.l). 2W-;xl


Legenda


Legend


lU
112
121
122
123
124
131
132
133
141
142
211
221
222
223
231
242
243
311
312
321
323
324
332
333
334
411
421
422
423
5!i
512
521
523


Slika 6. CiL-neralizirtmti kana riLičina korištmja zeinljišta Istarske županije s pripadajućom let^cndom i kodoviniLi klasa (izvorno
mjerilo 1 : 400(100)


Fisiiiv 6 Gi´iJL´ntH-<.´il IMIILI Cover Map (onguuil si-ide 1 : 400 00!)/ ofhnia co-iiulv u-ith kgemi and cde-ckixses




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 74     <-- 74 -->        PDF

M. Oluić i D. Oluić: KARTIRAN.IK K()ifIŠTl-\.IA Zl-.MUlSTA I VHCETACI.fl; ISTRE . Šumatj^ki liM br. 5- ti, C´XXVI1 (2ij[l3). lh´i-2!<\
ZAKLJUČAK - Conclusion


Tijekom 19<)5.%. uodine i7Vcdeno je kartiranje nazemljišta
u mjerilu 1:50 000 (8 listova), u skladu s COčina
korištcya zcniji^la i vegetacijskog poknvača na RINE metodologijom i nomenklaturom.
podmčju poluotoka Istre (Istarska županija) po suvre


Također je izrađena digitalna baza podataka te sta


menoj nietodologiji i standardima propisanim za eu


tistički prikaz kartiranih jedinica, i to pojedinačno za


ropski program CORINE (Oxmlimmo/i of Informa


svaki list i ukupno za cjelokupno kartirano područje.


tion on the Environment). Bilo je to prvi put da se na


Može se zakljueui daje kartit^anje načina korištenja


području bivše Ju"oslavije realizira jedan projekt pre


zeiTUjišta i vegetacijsko. pokrivača prema CORINE


ma CX)RINE pro^iamu Tako su naš stručnjaci vee u


programu brz i ekonomič^an metodski postupak, s aktu


to vrijeme bili "rame uz rame" s einopsknn struaijaei


alniin stanjem sadržaja na terenu. S obzirom da su po


ma na polju korištenja satelitskih snimaka za kartiranje


daci prikazani i u digitalnom obliku u GIS sustavu,


zemljiLa i vegetacije po CORINE programu.


moguće ih je povremeno ažurirati bez većih teškoća.
Za kartiranje su korišteni multitemporalni i multi


Budući da .su pri kartiranju korišteni l.andsatovi


spcktralni satelitski snimci dobiveni posredstvom sate


snimci načinjeni 1 ^)<)5. godine, postoji dobra prilika da


lita LANDSATTM i SPOT Pan. Za vizualnu i računaU


se izvrši kartiranje na istoj vrsti snimaka koji će se do


sku analizu i interpretaciju izrađene su snimke iz udru


biti 2005. ^odine. Time bi se utvrdile nastale promjene


ženih LaiidsLitovih i SPOT-ovih podataka (/fu^cged ima


ulO-godiš´njemrazdoblju(r/,.;;ge^.´r..7/m,..//;/./.g),


ee\-) u mjerilu 1 :SO 000 u Gauss-Kriioerovoj projekciji.


kao i smjer i dinamika nastalih promjena. To bi lakođer


Ukvlpiioje izrađeno 8 shkovnih karata.


omogućilo pravodobno poduzimanje adektvatnih ak¬
Digitalno procesirane satelitske snimke i slikovne tivnosti.
karte s prostornom rezolucijom od 10 m omogućile su


Primjena baze podataka je višestruka, primjerice,


kartiranje površina minimalnih dimenzija, od 4 ha u


za upravljanje okolišom, za pro.storno planiranje i izra


kartiranom mjerilu. Kartiranje je izvršeno vizualnom


du programa razvoja, za racionalno korištenje zemlji


tuetodotu, potpomognuto kompjutorskom analizom,


šta i prirodnih resursa, za planiranje lokacija odlaga


pri čemu su izdvajane 44 klase (3. razina CORINE le


lišta otpada, za upravljanje vodenim resursima i dr.


>ende) Provjera i verifikacija izdvoienih klasa obav-
Uena je terenskom prospekcijom,"/., ,vL, u dva navrata.
Na temelju provedene analize i iiuerpretacije izrađene
su karte vegetacijskog pokrova i načina korištenja


LITERATURA - References


Chavez, Wet. «/.(1991): Comparison ofThree DifCentral
and Eastern European Countries. Acade


ferent Methods to Merge Muhiresolution and my Sci., Budapest, 53-61.
Muhispectral Data: Landsat TM and SPOT Pan; Oluić , M. et ill. (1996): Studija analize korištenja
in Photogrammetric Eniiineerinti and Remote zemljišta poluotoka Istre (Istarska županija) preSensing,
Vol. 57,No 3,1991,pp.295-30.1 ma CORINE programu. Fond stručne dokumen


CORINE Land Cover - Technical CJuide, European tacije GEOSAT-a, Zagreb.
Commission, Luxemburg, 1994. Oluić, M. (2001): Snimanje i istraživanje Zemlje iz
Buttner,G. & Kolar , J.(1997): Follow up and ImSvemira:
Sateliti, Senzori, Primjena. Hrvatska
provements of Corine Land Cover Project and akad. znan. umi. i GEOSAT, Zagreb, 516 str.
its Applications. EURISY Colloquium Earth
Observation and the Environment. Benellts for


SUMMARY: From 19the CORINE Programme (Coordination of Information on the Environmentf
That is the Information System on the .state of the enviroiwient in the
European Countries, which should he achieved on die ha.m of land and vegetation
mapping with new technologie.s, ui relatively .sliort time.


m




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 75     <-- 75 -->        PDF

M Olinć i I). ()luw: KM´JHiAS)}- KORI.^II:N.IA/:i:MLJlfrlA I VEOLTAfiJI´: ISTRI; ... .Šuriuifiki li.sl br. 5-h. CWVII (:!im). ;OT-2M


Experts of the European Commission developed nomenekttwes and
methodologies for this Programme, unified for all European countries.


This mapping started during the ninetieth in Luxemburg, Portuga,, Spain
and the Netherlands.


The company GEOSAT, Zagreb, in cooperaiion with the Institute for
Geodesy. Cartography ami Remote Seu.^ing in Budapes,, realised the Land
Cover Mapping ofIstria peninsula in 1995/96, according to CORINE nomenclatures
and methodologies. For this mapping diffiyrent multispeclral and
inultitemporal satellite images have been used (SPOT P and Landsat TM).
The SPOT images were transformed into transverse Mercator projection
(Bes.sel ellipsoid). .4t the same time merging multisensor images were applied
by registering the Landsat TM image to the SPOT image. It resulted in new
images more convenient fof fotointerpretation.


The interpretation has been made visually, as well as hv computer proce.
s.sing For the mapping purpose. 44 cla.s.ses of the CORINE nomenclature
(standard level 3) have been .selected (mapped).


The results of Land Cover Mapping ofIstria include: georeferencdd satellite
iuiagennaps (in Gauss-Kriiger projeetion), scale 1:50 000 and land cover
maps at the same .scale as well as land cover .statistics.


This land cover mapping realised in Croatia, according to CORINE
Programme, was the first one informrr Yugoslavia.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 76     <-- 76 -->        PDF

unikomerc-uvoz


Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569