DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 51     <-- 51 -->        PDF

PRK(il.l:UNI(´-LANCI KKVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXV1I (2003), 257-268
UDK6.iO*:.i2.Jt + 44 4!i


ZDRAVSTVENO STANJE BILJAKA I MJERE ZAŠTITE U
ŠUMSKIM RASADNICIMA U HRVATSKOJ U 2002. GODINI


PLANT HEALTH STATUS AND PROTECTIVE MEASURES TAKEN
IN FOREST NURSERIES IN 2002.


Milan GLAVAŠ´


SAŽETAK: U Hnalsknj je u 36 rasadnika u 2002. godiniproizvedento oko
25 mil. Jvljaku. Od listača na lirsmve sadnice otpada 74 %, pol/sl18%. Inikvii 4 %, iia topole i vrbe 4 %. Od četinjača na smreke otpada 57 %,
borove 29 %, a 9 % pripada drugim vrstama četinjača te 5% na ukrasne biljke.
Biljke su ti/ekont vegetacije pregledavane 2 puta. a u određenim slučajevima
i više puta Na njima je u 2002 godni utvrđeno 14 vrsta gljiva i IH vrsta
kukaca. Među štetnim gljivama prvo mjesto zauzima Microsphaera alphitoities
Gi-ijj: et Mauhi. zatim Drcpanopeziza putictifonnis Gremmen, Melamp


allii-popLilina Klah., Fusariuiii oxysporum Scidecht i Rosellinia mycophila
(Fr:Fr.) Sacc, koja je prvi puta utvrđena u Hrvatskoj. Od kukaca ističu
Use različite vrste zlatica tut topolama i Caliroa aniuilipes Klug na hrastovima.


.sadnicama četinjača štete su uzrokovale grčice
lirušta MVIclolontha nielolontlia L ) Sadnice diviiev kestena bile su napadnute
od minera Camcrariaohridella Deschka etOim,č, .sinistraodMon-^throminti^
i hiixi Lahoulhftie / platnne mJ f^li-vthiin rilinti Sriv Ostale <.7liive i


kuLodZnjegsuzLLija ´ ^ -i ../


U svim rasadnicima redovito su .se provodile mjere za.štite. Hrastova pepelnica
suzbijana je u 13 rasadnika, za sto je korišteno ukupno II vrsta fungicida.
Štetnici ,s-w na hrastovim .sadnicama .suzbijani .sa 7 vr.sta insekticida. Za
zaštitu topola i vrbe od gljiva i kukaca upotrijebjjen je velik broj fungicida i
insekticida. Zaštita odpolijeganaa ponika četinjača provedena je u 7, a odpolijeganja
listača u 5 ra.sadnika, i to s 10 sredstava. Korovi su kemijski uništavani
u II rasadnil;a. za .stoje upotrijebjjeno 13 vr.sta herbiciđa.


ZahvaljujiiČ! redovitoj kontroli zdravstvenog .mnja i poduzimanuu mjera
zaštite biljaka, u rasadnicima se iste održavaju zdravima, što im osigurava i
bolju kvalitetu.


Ključne rije:i: rasadnik, biljka, .sadnica, gljiva, kukac, korov, fungicid,
iiiselaicid herbicid. tretiranje, zaštita


UVOD -Introduction


Obnova šuma u Hrvatskoj zasniva se na prirodnom toga primijeniti ovisi o nizu čimbenika, npr. o kakvoj
rasijavanin sjemena, utio.šcn)cm sjemena u šumu i sadse
šumi radi, urodu sjemena, načinu gospodarenja, sunjom
sadnica proizvedenih u rasadnicima. Sto će se od šenju šuma, utjecaju vanjskili i niza drugih čimbenika.
Sigurno je da u tome značajnu ulogu imaju biljke proizvedene
u rasadnicima. Dokazano je da se sve promjene
u šumama, kao i ekonomske prilike u zemlji,


Šumarski fakultci SveučiMštauZagrebu, 10OOOZagreb,


izravno odražavaju na proizvodnju biljaka u rasadnici-


Svtlošiirmnska 25, Hrvatska




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 52     <-- 52 -->        PDF

M. GlavnS; ZDRAVSTS´l´Nl) STAN.K´ IJIt.JAKA I MJi-RE ZAŠTITE U ŠUMSKIM RASADNICIMA Šujiiarski li-.! br. 5 6, CXXVII (2Wi), 257-2flK
ina. Nii to u posljednje vrijeme velik utjecaj imaju šumarska
stremljenja u Europi. Proizvodnja biljaka u rasadnicima
neobično je važna i za pošumljavanja i za
ozelenjavimjc urbanih sredina, podizanje dr^´oreda, živih
ograda i si. Nesporno je da na rasadničarskoj proizvodnji
leže odgovorni i složeni procesi rada Modema
rasadničarska proizvodnja u sv^etu pa tako i u nas
zahtijeva znan tveni i stmčni pr stup a bazirana je na
ekonomskim ekološkim i socijalnim posljedicama
Ona obuhvat standardne kulturalne i kLjske mjere
zaštite biološku kontrolu,i .cnetsku omomost (Glavaš
i sur. 1996).


Biljkama se u rasadnicima nastoje omogućiti optimalni
uvjeti za brzi rast i razvoj. S druge strane u rasadnicima
postoje idealni uvjeti za pojavu i razvoj štetnih
organizama koji mogu ugroziti te biljke. Zbog toga
uzgoj sadnica uvelike ovisi o zaštiti od štetnih čimbenika
Bolesti i štetnici stalna su briga u šumskim rasadnicima
Negativni biotski i abiotski čimbenici mogu
usmrtiti sadnice ili smanjiti rast i kakvoću biljaka Štete
mosu^iastati nasjemenu nadzemnim dijelovima i
korijcmu Zdravstveno stanje sadnica važno je za uspeh
pošumljavanja kao i 7. daljnji uzROJbiljaka u urbaninisredirJama
´


Dobra zaštita sadnica zasniva se na znanstvenom
pristupu koji se sastoji u različitim kulturalnim, biotehničkim
i kemijskim mjerama. Kemijske bi mjere trebale
biti samo dio opsežnog programa koji obuhvaća niz
procesa u rasadničarskoj proizvodnji. Pojedinačni oblik
zaštite često nije učinkovit, jer mnogi uzročnici bolesti i


MATERIJALI I METODE


U Hrvatskoj je u 2002. godini egzistiralo 36 rasadnika.
U njima se uzgajaju šumske sadnice, ukrasne biljke ismreke za božična drvca. Većina rasadnika nalazi se unizinskom (23), manji broj u primorsko-dalmatinskom
(10), a samo 3 rasadnika u gorskom dijelu Hrvatske.


štetnici imaju složen način života, te traže cjelovito i
pravovremeno obuhvaćanje nekoliko različitih mjera.


O zaštiti i zdravstvenom stanju biljaka u rasadnicima
napisano je mnogo radova (Vajda 19fi7, 1969,
1973, Glavaš 1990, 2003, Glavaš i sur. 1996,
1997,2001,2002,2003, Vukadin 1999. Vukadin i
Glavaš, 1999, 2003, Čečura i sur. 2003. Svake se
Siodine o tome pišu posebna izvješća koja se uriućuju
cjelokupnoj šumarskoj struci Dapače o toj se problematici
brinu međunarodne udruge koje na svoj m sastancima
raspravljam o najnoviHm dostignućima Od
njih je najvažnija IUFRO radna ´n-upa S7 03 04 te europska
COST grupa 813 koja nosi naziv Diseases and
Disorders in Forest Nurseries U zadnjem desetljeću o
zaštiti biljaka u šumskim rasadnicima u organ zaciji
navedenih mipaeiia" napisano ie nekoliko knjiga i
zbomTa radovroXkS
TTŠevIrDTscal 01 Forest Nm^^^^^^


COST SHi i Pnctlcal Ldb?^^^ on dTnLinir 3 s


n the Fu oDcan forest nur^Ties (EU T S K ovon


e ožennniitiiZblm^^^^^^^
gnipe iz l^Jw godine


Iz navedenoga se vidi koliko je važno voditi stalnu
brigu o zdravstvenom stanju biljaka u svakoj zemlji i
rasadniku. U Hrvatskoj se to radi desetljećima, tj. od
kada postoji pojedini rasadnik. U 2002. godini u Hrvatskoj
su se biljke uzgajale u 36 šumskih rasadnika.
Zdravstvena kontrola tih biljaka obavljena je 2-3 puta
tijekom vegetacije a prema utvrđenom stanju provedene
su mjere zaštite o Čemu se govori u ovome radu


- Materials atid methods
U tablici 1 navedene su šumariie s pripadajućim rasadnicima,
površine i broj proizvedenih biljaka u 2002.


godini.


Brt)j šuinskih sadnica


šumarija Rasadnik Površina - Area {ha) The namher ofihc
i´ort´fil ojjhi´ Nil rese ry forest saplings
ukupna obrađena listače četinjaČL´
tokil functioned brouilteaves conifers
VINKOVCI ZALUZ.IF. 22,60 2,05 2241000
OSIJEK VIŠN.itVAC 28,00 25,00 1286000
DARDA BILJSKi RIT 12.67 9,67 37446


Broj
ukrasnili i
hozićnih
drvaca
Tlic nuinhcr Ukupno
of the Total
hortićulluml
and
Christmas
trees
2241000
12S6000
37446




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 53     <-- 53 -->        PDF

M. Glavaš: ZDRAVSTVI-.NO STAN.II^ BIUAKA I MJ[-:RI: ZAŠTITE 1´ ŠLiMSKIM RASADNICIMA ... šiiiiLirski liM hl´ 5 6, CXXVII tZim), 257-2f,K
BARANJSKO
PiiTROVO SKIX)
REPNJAK s,()3 3,00 15292 15292
VALPOVO TO POLJE 15.SO 14,56 67504 67504
NAŠ IO : GAJIC 7,80 5,95 273715 114115 7796 395626
DONJ I MIIIOLJA C LANIK 6,07 1,60 787700 787700
KUTJEVO IIAJDEROVAC 21. % 18.00 1158595 119350 109483 1387428
NOVA GRADIŠKA CERNIK 19,50 17.50 2620000 8850 61917 2690767
KLOŠTAR LIM BUS 15.30 1.50 679650 679650
KOPRIVNICA MOČILE 11,91 4.50 795910 31815 33381 861106
KOPRIVNICA DRNJE 12,74 4.50 26192 6410 32602
LUDBRl´G TRAVNIK 1,00 1,00 13800 13800
VARAŽDIN ZELENDVOR 10,00 6,00 43896 65298 109194
KRižr:vci ZUPETNICA 2,50 2,15 33598 22437 56035
GRUmŠNO POLJli ZDENACKIGA J 10,07 8,00 897796 897796
ČAZMA JANTAK lil i 6,86 3,40 769470 769470
[VANSKA SJEVERNJACI 3.00 2.00 1287000 1287000
KUTINA GAJ 15.00 0,50 434000 434000
DUGO SLLO BRFSTJE 13.50 9,00 359280 4781 364061
V KLIKA GORICA LUKAVEC 13.30 9,00 789930 81330 8071 879331
ZAGREB PEPELJARKA 1,50 0,50 5205 5205
Š. INSTITUT
JASTREBARSKO
JASTREBARSKO 2S,00 8,00 2262500 1286000 60000 3608500
JOSIPDOL OŠTAR LIE 25.00 10,00 1288826 1288826
DELNICE KUŽELJ 7.00 6.00 2557893 3651 2561544
GOSPiC VUJNOVICBRDO 14,20 10.00 909700 2910 912610
BUJE l-RANCESKIJA 20,00 15,00 212670 30437 243107
PULA SIJANA 2,50 0,20 SOO 12106 244 13150
CRIKVENICA PODBADANJ i,IH 0,20 23280 412114 17139 452533
ZADAR VOŠTARICA 1.50 0.30 204439 204439
ŠIBENIK ŠUBIĆEVAC 0,60 0,12 10000 12228 22228
SINJ SVILAJA LOO 0,35 43377H 5851 439629
SPLIT SLAVINJ 0,21 0,14 44068 44068
SPLIT LISKO VAC 3,60 0,20 214671 214671
IMOTSKI BORAK 1,00 0,40 222300 222300
METKOVIĆ BOČINA 2,10 1,10 98085 980K5
UKUPNO-Total 364 2(11,39 16836860 8341832 445011 25623703


Iz tablice 1 vidlljvo je daje u 2002. godini u Hrvatmjeseca.
Pri svakom pregledu bilježene su sve bolesti,
skoj radilo .^6 rasadnikti, ukupne površine 364, a u proštetnici
i druge štetočinje. Za ljemih i djelomično za jeizvodnji
201,39 jiii. Isto tako vidljivo je da od šumskih senskih pregleda, ovisno o utvrđenun bolestima Ni štetsadnica
listača na hrast lužnjak i´kitnjak otpada 74 %, nicima, propisane su i provođene mjere zaštite.
poljski jasen 18 %, bukvu 4 %, vrbe i topole 4 %.


Gdje je bila moguća determinacija gljiva i kukaca


Mcdii četinjačaina najzastupljcnjja je obična smreka sa


obavljena je na licu mjesta, a u drugim slučajevima u la


57 %, zatim borovi sa 29 %, a na ostale vrste (jela, ariš,


boratoriju koristeći seradovnna Bevana (1987), Gla


duglazija cedar i čempres) otpada oko 9 % Ukrasne


vaša (1999), Nienhausa i sur. (1996) Cndeliera


biljke zasuipiiene su svega s oko 2 % ukupno uzgoje


(1994),Perina iSutherlanda (1994) i dragih.


nih sadnica, ij. u šumskim rasadnicima u Hrvatskoj


Intenzitet napada ocjenjivan je prisutnošću ^!jiva i


proizvelo se u 2002 godini 98 % šumskih i 2 % ukrasnih
biljaka. kukaca ili štetama koje su uzrokovali na bdjkam^´ocenom
1 -5.poGl3vaševojmetodi(Glavaš i sur 1996):


Zdravstveni pregled biljaka i evidencija štetočinja


1. Vide se pojedinačna oštećenja ili štetni organizmi
te intenzitet štete, u svakom je ra.sadniku u 2002. godi


na malom broju biljaka bez štetnih posljedica.


ni utvrđen dva puta, a u nekima i više puta. Pregledavane
su ,sve biljke bez obzira na njihovu namjenu i uzrast. 2. Oštećenje ili prisutnost na većem broju biljaka bez
Prvi su pregledi obavljeni od 5.- 7., a drugi od 9., - 11. značajnih i^teta.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 54     <-- 54 -->        PDF

M. tibvii^´ ZI1HAVSTVEM) STANJE BIUAKA I MJERE ZAŠTIn- 1: Šl.-MSK-IM RAS?\DNICIMA Šumarski list b . 5 (., CXXVII (HOlOj, 25T.i68
3.
Jača oštećenja i prisninost na mafijeni broju biljaka, 4. Jača oštećenja i prisutnost na većem broju biljaka,
biljke HU sposobne za daljnju uporabu, ali u cjeluii znatne su štete za rasadnik,
nije velika šteta za rasadnik.


REZULTATI


Pojava, jačina napada i pričinjene štete od gljiva ikukaca, bilježene su u vrijeme pregleda u svakom rasadniku.
U većini rasadnika iste vrste štetnika i mikoza


Tablica 2. Mikoze u šumskim rasadnicima
TaNc 2 ,1/iv ´o.w infotvst nurstrks


Vi-^ta biljke;


Otwnus rohiir


Pinus spp.
PicL´i, allies
Ahk´Siitha
rUeu ahws
Ahk´salha
Pnmis spp.


P<>|mlu^ spp.


Pinus spp.


Avsciihts lupimvitslaimm


.Itr/spp.


Pkvu ahk´s
Mattaimrhipunicii
Fraxhnis iiiii^iisiijolia


Gljiva


Fungus


Mhrosplwersi)
uiphiioides


Fusariiiw oxhpnnim


RaSL´UhiUi mycnphtia


Cla^U-yosponwn I´drpophyhim
Xh´Umipsoni uili-pnpnlinu
[M-paui>pt.´zka!n,nait´»mis
Mvcospluwn´tlapiHi
Lophoiicnuium pinasih
Giiif^mmtia aeyvuU
Rhviiswa acerinum
Lnphinlermium pici-´tie
Cuniniimmdkt bcrbcrdls
PhvUccwua corvica


Tflblica3. Štetni kukci u šumskim rasadnicima


Tiihh´ 3 h)sc, -I pesis iujoivs! inirsiTies


Vrsta biljke


Tix´t´spfcws


Populus Spil.


Qucniis rohur


Q. pi-lriifci
Pinus uigra
Piceu ahfL´s
Pkeii ahies


Phmtmis spp.


Suxus scui/viriivns
Tluijii spp.
hnixinus uugustijhlia


F/;;i/.vspp.


Avsculus liippmasiamuu
Riihiuiii psi´inhhU-uviu


Kukac
Insect


Mi´iasoimt populi
Sapenlupiipulm^a
PhyllCalima iumulipes
Tischenacomplaneih
Amlricus kolkiri


Melohullui nu´lolnuibu
Evetriii buoliaiui
ChLTiiit´S viiiilis
CoiTtlwc/w ciliata
Lillmcotk´tis plutam


Mouurthropalpus hini
Argvn´sihkitlnuelki
Stereouvclnis fraxui!


Acantlwlyda Iwmglyphira
CunHTiu-kt ohrkk´lla
Panxlopu rohiuic´lkl


5_ žestok napd>, vllo vliik bros stradalih bijjaka.


- Results
nađene su u ljetnom i jesenskom pregledu. Samo iijihov
manji broj utvrđenih ljeti nije nađen u jesenskom
pregledu i obratno. Rezultat utvrđenih gljiva i kukaca


Broj rasadnika u kojima je utvrđena Jačina Slete
NumhcrofjwvstmtrserKS-whi´irJmiiul Aiiackdiiss
14 1-3


if
1-.´^


1
5


4 1-3
3 2
4 2
2 2


1
5
1
1
1
2 1


Broj rasadnika u kojiuia je utvrđt^na Jačina šiclc


Numher nffuivsl nurseries where jnnml Aiuuk class
2 1


2 1
1 3-4
10 1-4
5 1
3 1
2 3
1 1
7 1-3
1 3
1 3
2 4
3 2
1 1
1 1
1 5
1 .?


2&t)




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 55     <-- 55 -->        PDF

M. Glavni-: /l!KAVSTV[-NO STAN.H- BILJAKA I MJERi; ZASI I Pfr U ŠL´MSKIM RASADNKIMA I^Liiikjrski Ust br. 5-(v (.XXVII (2tTO), :?7-::(,ii
prikazanje u tablici 2 i 3. U tablicamiisu takodcrprikazane
napadnute biljne vrste, broj rasadnika u kojima je
utvrđen štetni organizam te jačina slete.


U tablicama 2 i 3 prema pojavi pojedinog štetnika
ili mikoze II broju rasadnika i jačini štete, vidljivo je da
je na šumskim sadn.eanta bilo značajno nekoliko patogenih
gljiva i kukaca. Od ukrasnih biljaka najugroženiji
je bio divlji kesten s jednini kukcem i jednom gljivom,
lovor višnja napadnuta jednom gljivom i platana
koju redovito napada platanina stjenica. Sigumo je da


Zaštita hrastovih sadnica


Hrastove sadnice zaštićivane su od pepelnice i kukaca,
što se vidi u sljedećim tablicama i grafikonima.
Iz tablice 4 vidljivo je da su za suzbijanje hrastovepepelnice upotrijebljena 3 sredstva na osnovi sumpora


bi ištete bile veće da se redovito ne provodi zaštita sadnica
u rasadnicima. Uostalom, proizvodnja kvalitetnih
i zdravih sadnica u rasadnicima ovisi o poznavanju
štetnih organizama i provođenju ispravnih zaštitnih
mjera. Kakva se zaštita sadnica u rasadnicima provodila
u 2002. godini, govori se u daljnjem tekstu.


Zaštita biljka u rasadnicima usmjerena je prema količini
proizvodnje, vrsti biljke i njenoj ugroženosti od
štetne gljive ili kukca. Radi boljega prei^leda prikaz
za.štitnih´mjera podijelit ćemo u nekoliko skupina.


- Protection of oak sapHtigs
i 8 ortjanskih fungicida. Učestalost prskanja pojedinim
sred.stvom prikazana je na grafikonu 1.
Iz grafikona 1 vidljivo je da su za suzbijanje hrastove
pepelnice najčešće korišteni Sabithanc. Rubigan,


Tablica 4. Zaštit. hrastovih sadnica od hrastove pepelnice


Fuiigicid


Fiiiigukiv


SABITHANIf
RUBIGAN
ANVIL
TILT
VEt´TRA
CHROMOSUL
SULFOLAC
SYSTilANE
SUMIOSAM
STROBY
SUMPOR


LJpotrijebijen ii rasadnika (broj)


Used in nurseries nntmher)


5
6
()
6
3
3


1


4


1
2
2


UKUPNO-roto/


Broj tretiranja


Numher ul´ treatments


20
19
14
12
10
ft
5
5
3
3
2
<>«


Fungicidi -Fnngictcles


Graf, I. Deestalost Li]itrrabe I´lJngicidn protiv hrastove pepelnicc


Fig. 1 Fnyiiemy it/´fiiiij^icide l.reatmeiils n^ićdjrompiiwdt^iy mildew




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 56     <-- 56 -->        PDF

M. Anvil, Tilt i Vcctm, Sva ostala sredstva znatno sii U grafikonu 2 je vidljivo da su u zaštiti hrastovih
matije zastLiplJcna. sadnica od kukaca najčešće korišteni Fastac, Chromo-
Učestalost uporabe pojedinih sredstava vidi se u gor i Zolone.
grafikonu 2.


Tablica 5. Zaštita hrastovih sadnica od štetnika (Calima sp., Tischma sp. i dr.)
Table 5 Pr

hist;ktii:id Upotrijebljen u rasadnika (broj) Broj tretiranja
Inst^ciickie Used in nurseries (ntiniher) Numhifrofti -ca tnwn ts
ROGOR 1 2
LEBAYCID 1 T
FASTAC 2 10
CHROMGOR 3 10
ZOl-ONE J> 10
DKCIS i 1
DURSBAN 1 f
UKUPNO -Total 33


m


Insekticidi-7(weL7f<:/t/e.v


CJraf. 2. Ue-cstalDst uporabe insekticida protiv štiitnika n;i hnistoviin bilifcania
fig. 2 Fri´(!ui´ncy ojmsecnade nx-aimenls nst-il againsi pcsts


Zaštita topola i vrba od bolesti i štetnika


Protection of poplars and willows from diseases and pests


Topole i vrbe jako su podložne napadu nekoliko zaštićivati, što prikazujemo,
štetnih gljiva i kukaca, zbog čega ih se mora redovito


Tablica 6. Zaštita topola i vrba od bolesti


Table 6 Protection of poplars and willows fnm diseases
Kungicid U pot rij eh Ij en u rasadnika (broj) Bioj tretiranja
Fungicide Used in nurseries (number) Number of treatments
CHAMPION 1 1
CIJPRABLU 5 12
NORDOX 1 I
MIKAL 2 -}
CIIROMOSUL 2 -1
ANVIL 3 ri
SAPROL 3 4


m.


ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 57     <-- 57 -->        PDF

M (jlLUaš: žinkAVSiA´i-.NO STANJi: BIi..i\kA I MJI-RI-. ZAŠTITE U ŠUMSKI M RASAIJNICIM A . <;LiiimL-ski lim hr. 5- f). CXXVII (:im3). 257-l<^8


HERBOPACT JI 6
IMPACT 4
RIVAL "1 3
VECTRA 1
BAKRENO VAPNO 3
DITHANE 4
RIDOMIl1
SUMIOSAM 1
BOVI ST IN 3
RUBIGAN 4
TILT T
UKUPNO-Tokil S9


I I 12
I "4-^"^
" "i ^
I 4


Fungicidi -Fungicides


Graf. 3. Učestalosl upanbe fungidd;i u zaštiti topolLi i vrb;i
Fig. 3 Fn-queiny ojjmgicute inwme,usJ(irpo.i!Uir ami willow jymieakm


Topole Sli zaštićivane od bolesti LI 7 rasadnika. Naj- Zaštita od štetnih kukaca na vrbama i topoLima pročešće
upotrijebljeno sredstvo je Cuprablau, s kojim se vedena je također u 7 rasadnika. Najčešće upotrijebljeu
5 rasadnika prskalo 12 puta. Slijede Anvil, Saprol i na sredstva bila sii Lebaycid, Fastac i Rogor, što se vidi
Herbopact koji su upotrijebljeni u 3 rasadnika 4 do 6 iz gratlkona 4. Zolone je upotrijebljen 7 puta, ali samo
puta. Ukupno je upotrijebljeno 18 vrsta fungicida. u jednom rasadniku.


Tablica 7. Zaštita topolovih i vrbovih sadnica od štetnih kukaca


Table 7 Pm!L´<-th»> <,fpoplars and mllows [mm pests


Insekticid Upotrijebljen u rasadniku (bmj) Broj ireliranja


hiscvticiik´ Used in nurseries {number) Number oj treatments


ROGOR 4 7
LEBAYCID 4 10
LtLTRACID T 3


DEC IS 3 4
FASTAC 5 7
RA DOTI ON I 2
MALATION 1 2
DEMI TAN 1 3
CIIROMGOR 1 4
ZOLONE 1 7
UKUPNO-Toitii 49




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 58     <-- 58 -->        PDF

M. Cilavaš: ZDRAVSTVENO STANJE BILJAKA I MJLKE ZAŠTITE ! ŠLiVISKIM RASADNKTMA i^iimiir-ski list br. 5-fi. CXXVII (20(I3), 2il-^iiS
m


Insekticidi -TIseakUk´s
Graf. 4. Učestalost uporabe insekticida u zaštiti topola i vita


Fig. 4 Fnyiwmyiifhi:^ecUddi´U-eatmenl\forpophriMJ\yilhnvf>n)U´ction


Zaštita mladih biljaka od uzročnika polijetanja ponika
Protection of young plants from damping-off


Zaštita niladili biljaka od uzročnika polijeganja po- u 5 rasadnika. U tablici 6 prikazana su STcdstva, broj
nika četinjača (sinreka, bor, jela i dr.) izvršena je u 7 ra- rasadtiika i broj tretiranja protvi uzročnika polijeganja
sadnika, a protiv polijeganja listača (bukva, joha, liratit) ponika za četinjače (a) i listače (b).


Tablica 8. Zaštita mladih biljaka protiv polijeganja ponika


Tuhk´8 Pi-<>tnii

Sredstvo Upairijebljeno u rasadniku (broj) Rroj tretiranja
Med´niin Used in nurseries (luimhcr) Niimlwr of Ireutiiwnis
a) Četinjače -Conifers
CAPTAN 5 19
CUPRABLAU 4 11
MER.PAN 2 7
CHAMPION 3 4
BAYLI-:TON 2 3
DITIlANf^ \ 2
BAVISTIN 1 1
FELTRINA 1 I
MIKAL 1 1
b) Listače-5/y)«(///v´L^.v
MRRPAN 2 11
CAPTAN 5 10
CUPRAFiLAU 2 2
DITIIANE 1 1
CUPROCAI-I-ARO i 1
UKUPNO Total 25


Za zaštitu mladih biljaka ukupno je upotrijebljeno Protiv polijeganja ponika ukupno je upotrijebljeno
10 sredstava. Među njima prednjači Captan, Cuprablau 10 sredstava, a tretirano je 25 puta.
i Merpan. Iz gratlkona 5 vidi se učestalost upoinjebljenih
kemijskih sredstava u zaštiti mladih biljaka."


m




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 59     <-- 59 -->        PDF

M. t.liiviiš: ZDRAVS-I-\´1-;N1) ST:\N.il- I3ILJAKA I MJ[:\U- ZAŠTIrL U ŠL´MSKIM RASADMCIMA . Šuiiiarski list lu. 5 (., CXXVII (20()J), 257-2r)K
Sredstva -Pesticides


GraF. ,i, UOcstalosl uporalic kemijskih sredstava protiv polijeganja ponika


Fig. 5 Fn´qui´my of chemical treatmein.s fnmi ditmping-olf


Uništavanje korova - Weed distraction


Mt;rbicidi su se u rasadnicima koristili km pred- nim jarcima. Cjelovit prikaz primjene herbicida prika


sjetveni za tretiratije gredica, za uništavanje korova zan je u tablici 9.


meduredno, za utiištavatije korova po stazama i odvod-


Tablica 9. Primjena herbicida u šumskih rasadnicima


Tahli´ 9 Vsagi´ uflierNvith´s injon-si mirserk-s


Hcrbicid UpolriJL´bljen u rasadniku (broj) Broj tretiranja


1 ti´r hit: ide UsL´il !ii inmcrie.´i Oitimlwr) Nttmher nfin´uimetvs


CIDOKOR 8 22
FUSILADF 3 7
DIJRSBAN T 4
llliRCULLS 1 4


BAS TA 1 4
TRFFLAN 2 3
RADASIN 3 3
CASORON 2 2
DERVINOL I 2


TOUCHDOWN I 1
GLYPHOGAN 1 1
Gl´SAPRIM 1 1
PANTERA 1 1
LKUPNO Tola! 55


Za uništavanje korova iikuptio se koristilo 13 vrsta Dursban u 2 rasadnika. Herbicidi su ukupno upotrijebherbicida.
Medu njima prednjači Cidokor koji je koriš- ljeni 55 puta. Učestalost uporabe herbicida vidi se u
ten u 8 rasadnika, te Fusilade u 3, Radasin također u 3 i grafikonu 6.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 60     <-- 60 -->        PDF

M. tibvjiš: /l.>UAVSTVEN<) STAN.II. BILJAKA I M.ll-:Ri; ZAŠTITI" 1! Šl.´MSKIM IMSADNK.´IMA . ŠLiimr^i lisl br. 5-6, CXXVII iimW). :S7-2fii!
**;


^


^^


#" S"


AS"


# " ´*-´


Herbicidi -HvrbiciJes


Gral", (i. Učestalost upoiichL- licrbicida


Fig. () fiv(/Ufiicy fi/iKThiciJi´ uviitmcms


Pojava i suzbijanje ostalih štetočinja -
Appareiice and control of other damage agents


Uz naprijed navedetie glavne štetočinje u šumskim
rasadnicima, u pojedinima su se pojavili i drugi, a za
neke su se ptiduzimale i mjere zaštite. Npr u tri rasadnika
izvršeno je suzbijanje jasenove pipe, za stoje korišten
Fastac. U više rasadn´ika u-ctirane su smreke pro


tiv hennesa s iiekoliko vrsta sredstava. U pojedinim
slučajevima tretirali su se borovi protiv bolesti i štetnika.
U nizinskim rasadnicima upotrijebljeni su Faciron i
Brodilon protiv glodavaca, a u jednom pužoinor i u
jednom Mesurol protiv rovaca.


ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Conclusions


Utvrđivanje štem i li kukaca i gljiva na šumskim i
ukrasnim sadnicama obavljeno je tijekom ljeta i jeseni.
Prilikom pregleda biljaka utvrdivan je štetni organizam,
Mmptomi, štetnost, uvjeti pcyave, te način suzbijanja.
Glavna je pozornost posvećena štetnim organizmima
na šumskim sadnicama. Tijekom 2002. godine
na biljkama je u ra.sadnicima utvrđeno 14 vrsta gljiva i
18 vrsta kukaca. U manjem broju rasadnika nisu utvrđene
nikakve štetočinje. Općenito se može zaključiti
da se u svim rasadnicima redovito provode kemijske
mjere zaštite čime je osigurano dobro zdravstveno stanje
biljaka. Među najzastupljenija kemijska sredstva
spadaju fungicidi, pa insekticidi i´herbicidi. Ta se sredstva
najviše^koriste u rasadnicima lirastova, jasena, topola
i četinjača.


Prema učestalosti i važnosti štetočinja, do izražaja
su došli sljedeći. Hrastova se pepelnica pojavljuje u
svim rasadnicu^ia gdje se uzgaja hrast. Hrastove se
sadnice, s obzirom na količine proizvodnje i opasnost
od pepelnice više zaštićuju nego i jedna vrsta, što im
osigurava zdravost. U dva rasadnika bio je dosta jak


m$


napad ose listarice, a razlog je zakašnjela zaštita u vrijeme
razvoja druge generacije.


Topole su biljke s najvećim brojem kukaca i gljiva,
pogotovo ih napadaju zlatiec i rđe. Izuzemo jak´napad
zlatice bio je u jednom rasadniku, a imaga su se na Ušću
zadržala sve do njetiovog otpadanja. Taje pojava u
istom rasadniku zabilježena^uzastopce nekoliko godma
i zahtijeva posebnu pozornost. S obzirom da se topole
redovito prskaju fungicidima rde, na njima nisu došle
do izražaja jer im je prisutnost bila neznatna. Ostale
bolesti topola također su neznatne.


Polijeganje ponika opasnost je za sve četinjače u početku
nicanja. U 2002. godini taje pojava bila izuzetno
jaka u jednom rasadniku u kontejnerskoj proizvodnji
pinije. Prema uputama, provedene su zaštitne mjere i
ponovljena je sjetva. U Dalnuiciji su u jednom rasadniku
štetu pričinjavali puževi, stoje kasnije sanirano.


U rasadniku u Kuželju, veliku štetu na jelovim sadnicama
grizenjem vrhova učinili su zečevi. Određene
štete u tom rasadniku čine i drutre životinje. Najveća
novost u 2002. godini je pojava gljive na sadnicama




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 61     <-- 61 -->        PDF

M. tlbvMi: /IJRA\^´tVE?f6´STANJE BILJAKA I MJERE ZA^rITF. U ŠUMSKIM RASADNICIMA Šumarski lis! br. 5-(i. CXXVII (^(TOI. 257-;(SS
smreke i jele u msadnikii "Kuželj", što posebno prikazujemo.


Koncem rujna 2002. u rasadniku "Kuželj" smještenom
blizu Broda na Kupi opaženoje žestoko oboljenje
sadnica smreke starih 6 godina. Od ruba prema sredini
gredice grupe biljaka, gledajući od vrha prema tlu, izgubile
su zelenu boju iglica. Iglice, postrani izbojci i stabljike
bile su presvučene velikom masom sivog,´a pri dnu
crnog micclija. Takvi simptomi na pr\-i pogled upućuju
na gljivu llerpotrichia jitnipeh (Duby) Petrak, koja
uzrokuje snježnu pljesan četinjača Međutm: kao uzročna
gljiva determinirana je vrsta Raselihiia mycopbiUi
(Fr.: f-r.) Sacc. Taje vrsta ovirn nalazom u nas prvi puta
nađena rasadnicima kao i u Hrvatskoj uopće.


Prema podacima u literaturi postoji više vrsta iz
roda RoseHinia de Not. saprofita na listačama i četinjačama.
Ukupno se na četinjačama navodi 7 vrsta, od ko


jih 5 na smrekama. Utvrđeno je da R. mvcophila dolazi
na smreci, omorici, duglaziji i običnom boru. U istom
rasadniku gljivu smo u studenome, dakle dva mjeseca
nakon nalaza na smreci, utvrdili i na sadnicama obične
jele, što predstavlja novoga domaćina.


Općenito je poznato da vrste iz roda RoxelUma za
svoj život zahtijevaju visoku vlagu. R. mvcoj>liila je
izričito zahtjevna prema visokoj zračnoj vlazi. Rasadnik
´^Kuželj" okruženje brdima,"smješten u kanjonu rijeke
Bijelice, pa su uvjeti visoke zračne vlage stalno
osigurani. Smreke su s obzirom na starost i veličinu
preguste, a ljeto 2002. bilo je izuzetno kišovito, te su
svi uvjeti bili zadovoljeni za zarazu i razvoj gljive.
Gljivaje potpuno uništila nekoliko tisuća ili blizu 10%
sadnica. Za daljnje praćenje i istraživanje gljive boles-
ne su sadnice stavljene u 4 kombinirana pokusa.


ZAHVALA


Za pomoć pri izradi ovoga rada zahvaljujem doc.
dr. se. Dragutinu P i č m a n u, dr. se. Josipu M a rg a l e


LITERATURA


1. B e v a n, D., 1987: Forest insects. A guide to insects
feeding on trees in Britain. Her Maysty^ Stationery
Offiee. Forestry Commission, UVK.
2. Candelicr. P. 1994: Methods for the Detection
and IdentiUcation of Forest Nursery Diseases.
COST 813.
3. COST. 813, Diseases and Disorders in Forest Nurseries.
The Top Seven Diseases of the Forest Nursery
in Europe.
4.Čečura,
I.,T. Križelj i Z. Po lj arić, 2003. Mjere
zaštite protiv biljnih štetnika u rasadniku "Pržine"
(sažetak). Glasilo biljne zaštite 3, 1, 46. str.


5. Diseases and insects in forest nurseries (Abstracts).
4th Meeting of IUFRO Working Party S 7.03.04.
1999. Finish Forest Research Institute Suonenjoki
Research Station. Edited by Arja Lilja and
Jack Sutherland, 56 str.
6. G1avaš, M., 1990: Stanje objekata za proizvodnju
višegodišnjih biljaka u SR Hrvatskoj u 1987. godini.
Glasnik za šumske pokuse 26, 379 - 391.
7. Glavaš , M. 1999. Gljivične bolesti .šumskoga drveća.
Šumarski fakultet Zagreb, 288 str.
8. G1 a va š, M. 2003: Jak napad gljive Rosselinia mvcophila
(Fr.:Fr.) Sacc. na smrekovim sadnicama
u rasadniku ´^Kuželj´" (sažetak). Glasilo biljne
zaštite 3, 1,63-64.
tiću, mr. se. Andriji Vukad inu, doc. dr. se. Borisu
Hrašovcu i posebno gospodi Nevenki M ago vac.


- Literature
9. Glavaš, M., B. Cvjetković
i J. Margaletić,
2001: Suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim
rasadnicima (sažetak). Glasilo biljne zaštite, 1,
37. str.
10.
Glavaš, M., D. Diminić, B. Hrašovec, J.
Margaletić, 1997: Pests and diseases in Croatian
forest nurseries recorded in 1996. Znanje za
gozd. Zbornik ob 50. obletnici delovanja gozdarskega
instituta Slovenije. Ljubljana, 245-252.
11. Glavaš, M., B. llrašovec, D. Diminić i J.
Margaletić 1996: Bolesti i štetnici u šumskim
rasadnicima. Skrb za hrvatske šume od
1846. do 1996. Knjiga I. Hrvatsko šumarsko
društvo, 45-51.
12. Glavaš, M., A. Vukadin i J. Margaletić,
2002: Štetočinje u šumskim rasadnicima i mjere
zaštite u 2001. godini (sažetak). Glasilo biljne
zaštite L 56. str.
13. Nienhaus, F., H. Butin i B. Bohmer, 1996:
Farbatlas Geholzkrankheiten Zierstraucher und
Parkbaume. Ulmer, 288 str.
14. Perin, R., i J. R. Sutherland, 1994: Diseases and
Insects in Forest Nurseries. INRA, Paris pp. 332.
15. Practical handbook on damaging agents in the European
forest nurseries. European Commission,
Luxembourg, 1999.
Ml




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 62     <-- 62 -->        PDF

M. Glava;;: ZDRAVSTVI-INO STANJE BILJAKA I M.ltiRr´ ZAŠTITI-; U 16. Vajda, Z., 1967: Stanje šiiniskili rasadnika u SR Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Za-
Hrvatskoj god. 1966. Šumarski list 91, 7-8, greb, 124str.
269-283.
20. Vukadin, A., i M. Glavaš, 1999: Rezultati


17. Vajda, Z., 1969: Stanje šumskih rasadnika u SR zdravstvenog pregleda šumskih rasadnika u
Hrvatskoj god. 1967. i 1968. Šumarski list 93, 1999. godini. Glasnikzaštite bilja 1,46-48.
8-9,258 269. 21. Vukadin, A. i M. Glavaš, 2003: Rezultati


18.
Vajda. Z., 1973: Stanje šumskih rasadnika u SR zdravstvenog pregleda šumskih rasadnika u
Hrvatskoj 1969, 1970 i 1971. godine. Šumarski 2002. godini (sažetak). Glasilo biljne zaštite 3,
li,st 97, 3-4,96 111. 1,45. str.
19. Vukadin . A,, 1999: Bolesti i štetnici u šumskim i
hortikultumim rasadnicima, (Magistarski rad).
SUMMARY: In 36 foret! nurseries in Croatia a total of 25 mil. plum has
been produced in 2002. Among broadleaves, 74 % were oak saplings, IH %
narrowleaved ash, 4 % beech and 4 % willows. Among conifers. 57 % were
spruce plants, 29 % pines, 9 % other conifers and 5 % various horticultural
species. Forest nurseries were checked against pest and diseases twice a year,
sometimes more and in the year 2002 a total of J4 pathogenic fungal species
and IS insect pest species were recorded. Among pathogencc fungi
Microsphaera alphitoides Griff, et MaubS. was the most important one.
Drcpanopeziza punctitbnnis Gremmen Melampsora allii-populina Kleh
Fusariuin oxysporum Schlecht and Rosellinia mycophila (Fr.:Fr) Sacc. we´re
also hi´ddv significan.. Amon" these, the last for the first time in


Croatia Among insect pests´^various species of leaf beetles recorded on
poplarsand Caliroa ´mnulipes Khn^´ on oak sailin Js In several nurseries
dama<^es from cockchafer larvae ^Melolontha mdolontha L ) were recorded
Horse chestnut sanltnis were ataclcd hv leal miner Cmerana ohridella
Dcsch-a c D mić box hv leal minin,> Lhe Monarthronanius buxi
]^b]uhcL JdJl^n^^^^
i^lpe^Zlofn^hle^^ ´ ´^


Protection measures were undertaken in all screened nurseries. Oak powdery
mildew was treated in 13 nurseries with total number of 11 fungicides.
Against insect pests on oak saplings 7 different insecticide formulatioss were
applied. hi poplar and willow nurseries large number´of pesticides was
applied. Treatment against dumiping off of conifers was done in 7 and against
dumping´ off of broadlives in 5 finvst nurseries, with total of 10 pesticide formuhtim.
s. Weeds were chemically suppressed in II nurseries with B herbiculef)
rmulations.


Thanlis to freifuent health contml and well performed control measures
plants.in forest nurseries are kept healthy and of good overall quality-


Kev words: nursen. plan,, sapling, fungu,, insect, weed, fungicide,
insecticide, herbicide, treatmen,, protection. ´


tm