DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 51 <-- 51 --> PDF |
PRK(il.l:UNI(´-LANCI KKVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXV1I (2003), 257-268 UDK6.iO*:.i2.Jt + 44 ZDRAVSTVENO STANJE BILJAKA I MJERE ZAŠTITE U ŠUMSKIM RASADNICIMA U HRVATSKOJ U 2002. GODINI PLANT HEALTH STATUS AND PROTECTIVE MEASURES TAKEN IN FOREST NURSERIES IN 2002. Milan GLAVAŠ´ SAŽETAK: U Hnalsknj je u 36 rasadnika u 2002. godiniproizvedento oko 25 mil. Jvljaku. Od listača na lirsmve sadnice otpada 74 %, pol/sl18%. Inikvii 4 %, iia topole i vrbe 4 %. Od četinjača na smreke otpada 57 %, borove 29 %, a 9 % pripada drugim vrstama četinjača te 5% na ukrasne biljke. Biljke su ti/ekont vegetacije pregledavane 2 puta. a u određenim slučajevima i više puta Na njima je u 2002 godni utvrđeno 14 vrsta gljiva i IH vrsta kukaca. Među štetnim gljivama prvo mjesto zauzima Microsphaera alphitoities Gi-ijj: et Mauhi. zatim Drcpanopeziza putictifonnis Gremmen, Melamp allii-popLilina Klah., Fusariuiii oxysporum Scidecht i Rosellinia mycophila (Fr:Fr.) Sacc, koja je prvi puta utvrđena u Hrvatskoj. Od kukaca ističu Use različite vrste zlatica tut topolama i Caliroa aniuilipes Klug na hrastovima. .sadnicama četinjača štete su uzrokovale grčice lirušta MVIclolontha nielolontlia L ) Sadnice diviiev kestena bile su napadnute od minera Camcrariaohridella Deschka etOim,č, .sinistraodMon-^throminti^ i hiixi Lahoulhftie / platnne mJ f^li-vthiin rilinti Sriv Ostale <.7liive i kuLodZnjegsuzLLija ´ ^ -i ../ U svim rasadnicima redovito su .se provodile mjere za.štite. Hrastova pepelnica suzbijana je u 13 rasadnika, za sto je korišteno ukupno II vrsta fungicida. Štetnici ,s-w na hrastovim .sadnicama .suzbijani .sa 7 vr.sta insekticida. Za zaštitu topola i vrbe od gljiva i kukaca upotrijebjjen je velik broj fungicida i insekticida. Zaštita odpolijeganaa ponika četinjača provedena je u 7, a odpolijeganja listača u 5 ra.sadnika, i to s 10 sredstava. Korovi su kemijski uništavani u II rasadnil;a. za .stoje upotrijebjjeno 13 vr.sta herbiciđa. ZahvaljujiiČ! redovitoj kontroli zdravstvenog .mnja i poduzimanuu mjera zaštite biljaka, u rasadnicima se iste održavaju zdravima, što im osigurava i bolju kvalitetu. Ključne rije:i: rasadnik, biljka, .sadnica, gljiva, kukac, korov, fungicid, iiiselaicid herbicid. tretiranje, zaštita UVOD -Introduction Obnova šuma u Hrvatskoj zasniva se na prirodnom toga primijeniti ovisi o nizu čimbenika, npr. o kakvoj rasijavanin sjemena, utio.šcn)cm sjemena u šumu i sadse šumi radi, urodu sjemena, načinu gospodarenja, sunjom sadnica proizvedenih u rasadnicima. Sto će se od šenju šuma, utjecaju vanjskili i niza drugih čimbenika. Sigurno je da u tome značajnu ulogu imaju biljke proizvedene u rasadnicima. Dokazano je da se sve promjene u šumama, kao i ekonomske prilike u zemlji, Šumarski fakultci SveučiMštauZagrebu, 10OOOZagreb, izravno odražavaju na proizvodnju biljaka u rasadnici- Svtlošiirmnska 25, Hrvatska |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. GlavnS; ZDRAVSTS´l´Nl) STAN.K´ IJIt.JAKA I MJi-RE ZAŠTITE U ŠUMSKIM RASADNICIMA Šujiiarski li-.! br. 5 6, CXXVII (2Wi), 257-2flK ina. Nii to u posljednje vrijeme velik utjecaj imaju šumarska stremljenja u Europi. Proizvodnja biljaka u rasadnicima neobično je važna i za pošumljavanja i za ozelenjavimjc urbanih sredina, podizanje dr^´oreda, živih ograda i si. Nesporno je da na rasadničarskoj proizvodnji leže odgovorni i složeni procesi rada Modema rasadničarska proizvodnja u sv^etu pa tako i u nas zahtijeva znan tveni i stmčni pr stup a bazirana je na ekonomskim ekološkim i socijalnim posljedicama Ona obuhvat standardne kulturalne i kLjske mjere zaštite biološku kontrolu,i .cnetsku omomost (Glavaš i sur. 1996). Biljkama se u rasadnicima nastoje omogućiti optimalni uvjeti za brzi rast i razvoj. S druge strane u rasadnicima postoje idealni uvjeti za pojavu i razvoj štetnih organizama koji mogu ugroziti te biljke. Zbog toga uzgoj sadnica uvelike ovisi o zaštiti od štetnih čimbenika Bolesti i štetnici stalna su briga u šumskim rasadnicima Negativni biotski i abiotski čimbenici mogu usmrtiti sadnice ili smanjiti rast i kakvoću biljaka Štete mosu^iastati nasjemenu nadzemnim dijelovima i korijcmu Zdravstveno stanje sadnica važno je za uspeh pošumljavanja kao i 7. daljnji uzROJbiljaka u urbaninisredirJama ´ Dobra zaštita sadnica zasniva se na znanstvenom pristupu koji se sastoji u različitim kulturalnim, biotehničkim i kemijskim mjerama. Kemijske bi mjere trebale biti samo dio opsežnog programa koji obuhvaća niz procesa u rasadničarskoj proizvodnji. Pojedinačni oblik zaštite često nije učinkovit, jer mnogi uzročnici bolesti i MATERIJALI I METODE U Hrvatskoj je u 2002. godini egzistiralo 36 rasadnika. U njima se uzgajaju šumske sadnice, ukrasne biljke ismreke za božična drvca. Većina rasadnika nalazi se unizinskom (23), manji broj u primorsko-dalmatinskom (10), a samo 3 rasadnika u gorskom dijelu Hrvatske. štetnici imaju složen način života, te traže cjelovito i pravovremeno obuhvaćanje nekoliko različitih mjera. O zaštiti i zdravstvenom stanju biljaka u rasadnicima napisano je mnogo radova (Vajda 19fi7, 1969, 1973, Glavaš 1990, 2003, Glavaš i sur. 1996, 1997,2001,2002,2003, Vukadin 1999. Vukadin i Glavaš, 1999, 2003, Čečura i sur. 2003. Svake se Siodine o tome pišu posebna izvješća koja se uriućuju cjelokupnoj šumarskoj struci Dapače o toj se problematici brinu međunarodne udruge koje na svoj m sastancima raspravljam o najnoviHm dostignućima Od njih je najvažnija IUFRO radna ´n-upa S7 03 04 te europska COST grupa 813 koja nosi naziv Diseases and Disorders in Forest Nurseries U zadnjem desetljeću o zaštiti biljaka u šumskim rasadnicima u organ zaciji navedenih mipaeiia" napisano ie nekoliko knjiga i zbomTa radovroXkS TTŠevIrDTscal 01 Forest Nm^^^^^^ COST SHi i Pnctlcal Ldb?^^^ on dTnLinir 3 s n the Fu oDcan forest nur^Ties (EU T S K ovon e ožennniitiiZblm^^^^^^^ gnipe iz l^Jw godine Iz navedenoga se vidi koliko je važno voditi stalnu brigu o zdravstvenom stanju biljaka u svakoj zemlji i rasadniku. U Hrvatskoj se to radi desetljećima, tj. od kada postoji pojedini rasadnik. U 2002. godini u Hrvatskoj su se biljke uzgajale u 36 šumskih rasadnika. Zdravstvena kontrola tih biljaka obavljena je 2-3 puta tijekom vegetacije a prema utvrđenom stanju provedene su mjere zaštite o Čemu se govori u ovome radu - Materials atid methods U tablici 1 navedene su šumariie s pripadajućim rasadnicima, površine i broj proizvedenih biljaka u 2002. godini. Brt)j šuinskih sadnica šumarija Rasadnik Površina - Area {ha) The namher ofihc i´ort´fil ojjhi´ Nil rese ry forest saplings ukupna obrađena listače četinjaČL´ tokil functioned brouilteaves conifers VINKOVCI ZALUZ.IF. 22,60 2,05 2241000 OSIJEK VIŠN.itVAC 28,00 25,00 1286000 DARDA BILJSKi RIT 12.67 9,67 37446 Broj ukrasnili i hozićnih drvaca Tlic nuinhcr Ukupno of the Total hortićulluml and Christmas trees 2241000 12S6000 37446 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 53 <-- 53 --> PDF |
M. Glavaš: ZDRAVSTVI-.NO STAN.II^ BIUAKA I MJ[-:RI: ZAŠTITE 1´ ŠLiMSKIM RASADNICIMA ... šiiiiLirski liM hl´ 5 6, CXXVII tZim), 257-2f,K BARANJSKO PiiTROVO SKIX) REPNJAK s,()3 3,00 15292 15292 VALPOVO TO POLJE 15.SO 14,56 67504 67504 NAŠ IO : GAJIC 7,80 5,95 273715 114115 7796 395626 DONJ I MIIIOLJA C LANIK 6,07 1,60 787700 787700 KUTJEVO IIAJDEROVAC 21. % 18.00 1158595 119350 109483 1387428 NOVA GRADIŠKA CERNIK 19,50 17.50 2620000 8850 61917 2690767 KLOŠTAR LIM BUS 15.30 1.50 679650 679650 KOPRIVNICA MOČILE 11,91 4.50 795910 31815 33381 861106 KOPRIVNICA DRNJE 12,74 4.50 26192 6410 32602 LUDBRl´G TRAVNIK 1,00 1,00 13800 13800 VARAŽDIN ZELENDVOR 10,00 6,00 43896 65298 109194 KRižr:vci ZUPETNICA 2,50 2,15 33598 22437 56035 GRUmŠNO POLJli ZDENACKIGA J 10,07 8,00 897796 897796 ČAZMA JANTAK lil i 6,86 3,40 769470 769470 [VANSKA SJEVERNJACI 3.00 2.00 1287000 1287000 KUTINA GAJ 15.00 0,50 434000 434000 DUGO SLLO BRFSTJE 13.50 9,00 359280 4781 364061 V KLIKA GORICA LUKAVEC 13.30 9,00 789930 81330 8071 879331 ZAGREB PEPELJARKA 1,50 0,50 5205 5205 Š. INSTITUT JASTREBARSKO JASTREBARSKO 2S,00 8,00 2262500 1286000 60000 3608500 JOSIPDOL OŠTAR LIE 25.00 10,00 1288826 1288826 DELNICE KUŽELJ 7.00 6.00 2557893 3651 2561544 GOSPiC VUJNOVICBRDO 14,20 10.00 909700 2910 912610 BUJE l-RANCESKIJA 20,00 15,00 212670 30437 243107 PULA SIJANA 2,50 0,20 SOO 12106 244 13150 CRIKVENICA PODBADANJ i,IH 0,20 23280 412114 17139 452533 ZADAR VOŠTARICA 1.50 0.30 204439 204439 ŠIBENIK ŠUBIĆEVAC 0,60 0,12 10000 12228 22228 SINJ SVILAJA LOO 0,35 43377H 5851 439629 SPLIT SLAVINJ 0,21 0,14 44068 44068 SPLIT LISKO VAC 3,60 0,20 214671 214671 IMOTSKI BORAK 1,00 0,40 222300 222300 METKOVIĆ BOČINA 2,10 1,10 98085 980K5 UKUPNO-Total 364 2(11,39 16836860 8341832 445011 25623703 Iz tablice 1 vidlljvo je daje u 2002. godini u Hrvatmjeseca. Pri svakom pregledu bilježene su sve bolesti, skoj radilo .^6 rasadnikti, ukupne površine 364, a u proštetnici i druge štetočinje. Za ljemih i djelomično za jeizvodnji 201,39 jiii. Isto tako vidljivo je da od šumskih senskih pregleda, ovisno o utvrđenun bolestima Ni štetsadnica listača na hrast lužnjak i´kitnjak otpada 74 %, nicima, propisane su i provođene mjere zaštite. poljski jasen 18 %, bukvu 4 %, vrbe i topole 4 %. Gdje je bila moguća determinacija gljiva i kukaca Mcdii četinjačaina najzastupljcnjja je obična smreka sa obavljena je na licu mjesta, a u drugim slučajevima u la 57 %, zatim borovi sa 29 %, a na ostale vrste (jela, ariš, boratoriju koristeći seradovnna Bevana (1987), Gla duglazija cedar i čempres) otpada oko 9 % Ukrasne vaša (1999), Nienhausa i sur. (1996) Cndeliera biljke zasuipiiene su svega s oko 2 % ukupno uzgoje (1994),Perina iSutherlanda (1994) i dragih. nih sadnica, ij. u šumskim rasadnicima u Hrvatskoj Intenzitet napada ocjenjivan je prisutnošću ^!jiva i proizvelo se u 2002 godini 98 % šumskih i 2 % ukrasnih biljaka. kukaca ili štetama koje su uzrokovali na bdjkam^´ocenom 1 -5.poGl3vaševojmetodi(Glavaš i sur 1996): Zdravstveni pregled biljaka i evidencija štetočinja 1. Vide se pojedinačna oštećenja ili štetni organizmi te intenzitet štete, u svakom je ra.sadniku u 2002. godi na malom broju biljaka bez štetnih posljedica. ni utvrđen dva puta, a u nekima i više puta. Pregledavane su ,sve biljke bez obzira na njihovu namjenu i uzrast. 2. Oštećenje ili prisutnost na većem broju biljaka bez Prvi su pregledi obavljeni od 5.- 7., a drugi od 9., - 11. značajnih i^teta. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 54 <-- 54 --> PDF |
M. tibvii^´ ZI1HAVSTVEM) STANJE BIUAKA I MJERE ZAŠTIn- 1: Šl.-MSK-IM RAS?\DNICIMA Šumarski list b . 5 (., CXXVII (HOlOj, 25T.i68 3. Jača oštećenja i prisninost na mafijeni broju biljaka, 4. Jača oštećenja i prisutnost na većem broju biljaka, biljke HU sposobne za daljnju uporabu, ali u cjeluii znatne su štete za rasadnik, nije velika šteta za rasadnik. REZULTATI Pojava, jačina napada i pričinjene štete od gljiva ikukaca, bilježene su u vrijeme pregleda u svakom rasadniku. U većini rasadnika iste vrste štetnika i mikoza Tablica 2. Mikoze u šumskim rasadnicima TaNc 2 ,1/iv ´o.w infotvst nurstrks Vi-^ta biljke; Otwnus rohiir Pinus spp. PicL´i, allies Ahk´Siitha rUeu ahws Ahk´salha Pnmis spp. P<>|mlu^ spp. Pinus spp. Avsciihts lupimvitslaimm .Itr/spp. Pkvu ahk´s Mattaimrhipunicii Fraxhnis iiiii^iisiijolia Gljiva Fungus Mhrosplwersi) uiphiioides Fusariiiw oxhpnnim RaSL´UhiUi mycnphtia Cla^U-yosponwn I´drpophyhim Xh´Umipsoni uili-pnpnlinu [M-paui>pt.´zka!n,nait´»mis Mvcospluwn´tlapiHi Lophoiicnuium pinasih Giiif^mmtia aeyvuU Rhviiswa acerinum Lnphinlermium pici-´tie Cuniniimmdkt bcrbcrdls PhvUccwua corvica Tflblica3. Štetni kukci u šumskim rasadnicima Tiihh´ 3 h)sc, -I pesis iujoivs! inirsiTies Vrsta biljke Tix´t´spfcws Populus Spil. Qucniis rohur Q. pi-lriifci Pinus uigra Piceu ahfL´s Pkeii ahies Phmtmis spp. Suxus scui/viriivns Tluijii spp. hnixinus uugustijhlia F/;;i/.vspp. Avsculus liippmasiamuu Riihiuiii psi´inhhU-uviu Kukac Insect Mi´iasoimt populi Sapenlupiipulm^a Phyll Tischenacomplaneih Amlricus kolkiri Melohullui nu´lolnuibu Evetriii buoliaiui ChLTiiit´S viiiilis CoiTtlwc/w ciliata Lillmcotk´tis plutam Mouurthropalpus hini Argvn´sihkitlnuelki Stereouvclnis fraxui! Acantlwlyda Iwmglyphira CunHTiu-kt ohrkk´lla Panxlopu rohiuic´lkl 5_ žestok napd>, vllo vliik bros stradalih bijjaka. - Results nađene su u ljetnom i jesenskom pregledu. Samo iijihov manji broj utvrđenih ljeti nije nađen u jesenskom pregledu i obratno. Rezultat utvrđenih gljiva i kukaca Broj rasadnika u kojima je utvrđena Jačina Slete NumhcrofjwvstmtrserKS-whi´irJmiiul Aiiackdiiss 14 1-3 if 1-.´^ 1 5 4 1-3 3 2 4 2 2 2 1 5 1 1 1 2 1 Broj rasadnika u kojiuia je utvrđt^na Jačina šiclc Numher nffuivsl nurseries where jnnml Aiuuk class 2 1 2 1 1 3-4 10 1-4 5 1 3 1 2 3 1 1 7 1-3 1 3 1 3 2 4 3 2 1 1 1 1 1 5 1 .? 2&t) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 55 <-- 55 --> PDF |
M. Glavni-: /l!KAVSTV[-NO STAN.H- BILJAKA I MJERi; ZASI I Pfr U ŠL´MSKIM RASADNKIMA I^Liiikjrski Ust br. 5-(v (.XXVII (2tTO), :?7-::(,ii prikazanje u tablici 2 i 3. U tablicamiisu takodcrprikazane napadnute biljne vrste, broj rasadnika u kojima je utvrđen štetni organizam te jačina slete. U tablicama 2 i 3 prema pojavi pojedinog štetnika ili mikoze II broju rasadnika i jačini štete, vidljivo je da je na šumskim sadn.eanta bilo značajno nekoliko patogenih gljiva i kukaca. Od ukrasnih biljaka najugroženiji je bio divlji kesten s jednini kukcem i jednom gljivom, lovor višnja napadnuta jednom gljivom i platana koju redovito napada platanina stjenica. Sigumo je da Zaštita hrastovih sadnica Hrastove sadnice zaštićivane su od pepelnice i kukaca, što se vidi u sljedećim tablicama i grafikonima. Iz tablice 4 vidljivo je da su za suzbijanje hrastovepepelnice upotrijebljena 3 sredstva na osnovi sumpora bi ištete bile veće da se redovito ne provodi zaštita sadnica u rasadnicima. Uostalom, proizvodnja kvalitetnih i zdravih sadnica u rasadnicima ovisi o poznavanju štetnih organizama i provođenju ispravnih zaštitnih mjera. Kakva se zaštita sadnica u rasadnicima provodila u 2002. godini, govori se u daljnjem tekstu. Zaštita biljka u rasadnicima usmjerena je prema količini proizvodnje, vrsti biljke i njenoj ugroženosti od štetne gljive ili kukca. Radi boljega prei^leda prikaz za.štitnih´mjera podijelit ćemo u nekoliko skupina. - Protection of oak sapHtigs i 8 ortjanskih fungicida. Učestalost prskanja pojedinim sred.stvom prikazana je na grafikonu 1. Iz grafikona 1 vidljivo je da su za suzbijanje hrastove pepelnice najčešće korišteni Sabithanc. Rubigan, Tablica 4. Zaštit. hrastovih sadnica od hrastove pepelnice Fuiigicid Fiiiigukiv SABITHANIf RUBIGAN ANVIL TILT VEt´TRA CHROMOSUL SULFOLAC SYSTilANE SUMIOSAM STROBY SUMPOR LJpotrijebijen ii rasadnika (broj) Used in nurseries nntmher) 5 6 () 6 3 3 1 4 1 2 2 UKUPNO-roto/ Broj tretiranja Numher ul´ treatments 20 19 14 12 10 ft 5 5 3 3 2 <>« Fungicidi -Fnngictcles Graf, I. Deestalost Li]itrrabe I´lJngicidn protiv hrastove pepelnicc Fig. 1 Fnyiiemy it/´fiiiij^icide l.reatmeiils n^ićdjrompiiwdt^iy mildew |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 56 <-- 56 --> PDF |
M. Anvil, Tilt i Vcctm, Sva ostala sredstva znatno sii U grafikonu 2 je vidljivo da su u zaštiti hrastovih matije zastLiplJcna. sadnica od kukaca najčešće korišteni Fastac, Chromo- Učestalost uporabe pojedinih sredstava vidi se u gor i Zolone. grafikonu 2. Tablica 5. Zaštita hrastovih sadnica od štetnika (Calima sp., Tischma sp. i dr.) Table 5 Pr hist;ktii:id Upotrijebljen u rasadnika (broj) Broj tretiranja Inst^ciickie Used in nurseries (ntiniher) Numhifrofti -ca tnwn ts ROGOR 1 2 LEBAYCID 1 T FASTAC 2 10 CHROMGOR 3 10 ZOl-ONE J> 10 DKCIS i 1 DURSBAN 1 f UKUPNO -Total 33 m Insekticidi-7(weL7f<:/t/e.v CJraf. 2. Ue-cstalDst uporabe insekticida protiv štiitnika n;i hnistoviin bilifcania fig. 2 Fri´(!ui´ncy ojmsecnade nx-aimenls nst-il againsi pcsts Zaštita topola i vrba od bolesti i štetnika Protection of poplars and willows from diseases and pests Topole i vrbe jako su podložne napadu nekoliko zaštićivati, što prikazujemo, štetnih gljiva i kukaca, zbog čega ih se mora redovito Tablica 6. Zaštita topola i vrba od bolesti Table 6 Protection of poplars and willows fnm diseases Kungicid U pot rij eh Ij en u rasadnika (broj) Bioj tretiranja Fungicide Used in nurseries (number) Number of treatments CHAMPION 1 1 CIJPRABLU 5 12 NORDOX 1 I MIKAL 2 -} CIIROMOSUL 2 -1 ANVIL 3 ri SAPROL 3 4 m. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 57 <-- 57 --> PDF |
M (jlLUaš: žinkAVSiA´i-.NO STANJi: BIi..i\kA I MJI-RI-. ZAŠTITE U ŠUMSKI M RASAIJNICIM A . <;LiiimL-ski lim hr. 5- f). CXXVII (:im3). 257-l<^8 HERBOPACT JI 6 IMPACT 4 RIVAL "1 3 VECTRA 1 BAKRENO VAPNO 3 DITHANE 4 RIDOMIl1 SUMIOSAM 1 BOVI ST IN 3 RUBIGAN 4 TILT T UKUPNO-Tokil S9 I I 12 I "4-^"^ " "i ^ I 4 Fungicidi -Fungicides Graf. 3. Učestalosl upanbe fungidd;i u zaštiti topolLi i vrb;i Fig. 3 Fn-queiny ojjmgicute inwme,usJ(irpo.i!Uir ami willow jymieakm Topole Sli zaštićivane od bolesti LI 7 rasadnika. Naj- Zaštita od štetnih kukaca na vrbama i topoLima pročešće upotrijebljeno sredstvo je Cuprablau, s kojim se vedena je također u 7 rasadnika. Najčešće upotrijebljeu 5 rasadnika prskalo 12 puta. Slijede Anvil, Saprol i na sredstva bila sii Lebaycid, Fastac i Rogor, što se vidi Herbopact koji su upotrijebljeni u 3 rasadnika 4 do 6 iz gratlkona 4. Zolone je upotrijebljen 7 puta, ali samo puta. Ukupno je upotrijebljeno 18 vrsta fungicida. u jednom rasadniku. Tablica 7. Zaštita topolovih i vrbovih sadnica od štetnih kukaca Table 7 Pm!L´<-th»> <,fpoplars and mllows [mm pests Insekticid Upotrijebljen u rasadniku (bmj) Broj ireliranja hiscvticiik´ Used in nurseries {number) Number oj treatments ROGOR 4 7 LEBAYCID 4 10 LtLTRACID T 3 DEC IS 3 4 FASTAC 5 7 RA DOTI ON I 2 MALATION 1 2 DEMI TAN 1 3 CIIROMGOR 1 4 ZOLONE 1 7 UKUPNO-Toitii 49 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 58 <-- 58 --> PDF |
M. Cilavaš: ZDRAVSTVENO STANJE BILJAKA I MJLKE ZAŠTITE ! ŠLiVISKIM RASADNKTMA i^iimiir-ski list br. 5-fi. CXXVII (20(I3), 2il-^iiS m Insekticidi -TIseakUk´s Graf. 4. Učestalost uporabe insekticida u zaštiti topola i vita Fig. 4 Fnyiwmyiifhi:^ecUddi´U-eatmenl\forpophriMJ\yilhnvf>n)U´ction Zaštita mladih biljaka od uzročnika polijetanja ponika Protection of young plants from damping-off Zaštita niladili biljaka od uzročnika polijeganja po- u 5 rasadnika. U tablici 6 prikazana su STcdstva, broj nika četinjača (sinreka, bor, jela i dr.) izvršena je u 7 ra- rasadtiika i broj tretiranja protvi uzročnika polijeganja sadnika, a protiv polijeganja listača (bukva, joha, liratit) ponika za četinjače (a) i listače (b). Tablica 8. Zaštita mladih biljaka protiv polijeganja ponika Tuhk´8 Pi-<>tnii Sredstvo Upairijebljeno u rasadniku (broj) Rroj tretiranja Med´niin Used in nurseries (luimhcr) Niimlwr of Ireutiiwnis a) Četinjače -Conifers CAPTAN 5 19 CUPRABLAU 4 11 MER.PAN 2 7 CHAMPION 3 4 BAYLI-:TON 2 3 DITIlANf^ \ 2 BAVISTIN 1 1 FELTRINA 1 I MIKAL 1 1 b) Listače-5/y)«(///v´L^.v MRRPAN 2 11 CAPTAN 5 10 CUPRAFiLAU 2 2 DITIIANE 1 1 CUPROCAI-I-ARO i 1 UKUPNO Total 25 Za zaštitu mladih biljaka ukupno je upotrijebljeno Protiv polijeganja ponika ukupno je upotrijebljeno 10 sredstava. Među njima prednjači Captan, Cuprablau 10 sredstava, a tretirano je 25 puta. i Merpan. Iz gratlkona 5 vidi se učestalost upoinjebljenih kemijskih sredstava u zaštiti mladih biljaka." m |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 59 <-- 59 --> PDF |
M. t.liiviiš: ZDRAVS-I-\´1-;N1) ST:\N.il- I3ILJAKA I MJ[:\U- ZAŠTIrL U ŠL´MSKIM RASADMCIMA . Šuiiiarski list lu. 5 (., CXXVII (20()J), 257-2r)K Sredstva -Pesticides GraF. ,i, UOcstalosl uporalic kemijskih sredstava protiv polijeganja ponika Fig. 5 Fn´qui´my of chemical treatmein.s fnmi ditmping-olf Uništavanje korova - Weed distraction Mt;rbicidi su se u rasadnicima koristili km pred- nim jarcima. Cjelovit prikaz primjene herbicida prika sjetveni za tretiratije gredica, za uništavanje korova zan je u tablici 9. meduredno, za utiištavatije korova po stazama i odvod- Tablica 9. Primjena herbicida u šumskih rasadnicima Tahli´ 9 Vsagi´ uflierNvith´s injon-si mirserk-s Hcrbicid UpolriJL´bljen u rasadniku (broj) Broj tretiranja 1 ti´r hit: ide UsL´il !ii inmcrie.´i Oitimlwr) Nttmher nfin´uimetvs CIDOKOR 8 22 FUSILADF 3 7 DIJRSBAN T 4 llliRCULLS 1 4 BAS TA 1 4 TRFFLAN 2 3 RADASIN 3 3 CASORON 2 2 DERVINOL I 2 TOUCHDOWN I 1 GLYPHOGAN 1 1 Gl´SAPRIM 1 1 PANTERA 1 1 LKUPNO Tola! 55 Za uništavanje korova iikuptio se koristilo 13 vrsta Dursban u 2 rasadnika. Herbicidi su ukupno upotrijebherbicida. Medu njima prednjači Cidokor koji je koriš- ljeni 55 puta. Učestalost uporabe herbicida vidi se u ten u 8 rasadnika, te Fusilade u 3, Radasin također u 3 i grafikonu 6. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 60 <-- 60 --> PDF |
M. tibvjiš: /l.>UAVSTVEN<) STAN.II. BILJAKA I M.ll-:Ri; ZAŠTITI" 1! Šl.´MSKIM IMSADNK.´IMA . ŠLiimr^i lisl br. 5-6, CXXVII iimW). :S7-2fii! **; ^ ^^ #" S" AS" # " ´*-´ Herbicidi -HvrbiciJes Gral", (i. Učestalost upoiichL- licrbicida Fig. () fiv(/Ufiicy fi/iKThiciJi´ uviitmcms Pojava i suzbijanje ostalih štetočinja - Appareiice and control of other damage agents Uz naprijed navedetie glavne štetočinje u šumskim rasadnicima, u pojedinima su se pojavili i drugi, a za neke su se ptiduzimale i mjere zaštite. Npr u tri rasadnika izvršeno je suzbijanje jasenove pipe, za stoje korišten Fastac. U više rasadn´ika u-ctirane su smreke pro tiv hennesa s iiekoliko vrsta sredstava. U pojedinim slučajevima tretirali su se borovi protiv bolesti i štetnika. U nizinskim rasadnicima upotrijebljeni su Faciron i Brodilon protiv glodavaca, a u jednom pužoinor i u jednom Mesurol protiv rovaca. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Conclusions Utvrđivanje štem i li kukaca i gljiva na šumskim i ukrasnim sadnicama obavljeno je tijekom ljeta i jeseni. Prilikom pregleda biljaka utvrdivan je štetni organizam, Mmptomi, štetnost, uvjeti pcyave, te način suzbijanja. Glavna je pozornost posvećena štetnim organizmima na šumskim sadnicama. Tijekom 2002. godine na biljkama je u ra.sadnicima utvrđeno 14 vrsta gljiva i 18 vrsta kukaca. U manjem broju rasadnika nisu utvrđene nikakve štetočinje. Općenito se može zaključiti da se u svim rasadnicima redovito provode kemijske mjere zaštite čime je osigurano dobro zdravstveno stanje biljaka. Među najzastupljenija kemijska sredstva spadaju fungicidi, pa insekticidi i´herbicidi. Ta se sredstva najviše^koriste u rasadnicima lirastova, jasena, topola i četinjača. Prema učestalosti i važnosti štetočinja, do izražaja su došli sljedeći. Hrastova se pepelnica pojavljuje u svim rasadnicu^ia gdje se uzgaja hrast. Hrastove se sadnice, s obzirom na količine proizvodnje i opasnost od pepelnice više zaštićuju nego i jedna vrsta, što im osigurava zdravost. U dva rasadnika bio je dosta jak m$ napad ose listarice, a razlog je zakašnjela zaštita u vrijeme razvoja druge generacije. Topole su biljke s najvećim brojem kukaca i gljiva, pogotovo ih napadaju zlatiec i rđe. Izuzemo jak´napad zlatice bio je u jednom rasadniku, a imaga su se na Ušću zadržala sve do njetiovog otpadanja. Taje pojava u istom rasadniku zabilježena^uzastopce nekoliko godma i zahtijeva posebnu pozornost. S obzirom da se topole redovito prskaju fungicidima rde, na njima nisu došle do izražaja jer im je prisutnost bila neznatna. Ostale bolesti topola također su neznatne. Polijeganje ponika opasnost je za sve četinjače u početku nicanja. U 2002. godini taje pojava bila izuzetno jaka u jednom rasadniku u kontejnerskoj proizvodnji pinije. Prema uputama, provedene su zaštitne mjere i ponovljena je sjetva. U Dalnuiciji su u jednom rasadniku štetu pričinjavali puževi, stoje kasnije sanirano. U rasadniku u Kuželju, veliku štetu na jelovim sadnicama grizenjem vrhova učinili su zečevi. Određene štete u tom rasadniku čine i drutre životinje. Najveća novost u 2002. godini je pojava gljive na sadnicama |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 61 <-- 61 --> PDF |
M. tlbvMi: /IJRA\^´tVE?f6´STANJE BILJAKA I MJERE ZA^rITF. U ŠUMSKIM RASADNICIMA Šumarski lis! br. 5-(i. CXXVII (^(TOI. 257-;(SS smreke i jele u msadnikii "Kuželj", što posebno prikazujemo. Koncem rujna 2002. u rasadniku "Kuželj" smještenom blizu Broda na Kupi opaženoje žestoko oboljenje sadnica smreke starih 6 godina. Od ruba prema sredini gredice grupe biljaka, gledajući od vrha prema tlu, izgubile su zelenu boju iglica. Iglice, postrani izbojci i stabljike bile su presvučene velikom masom sivog,´a pri dnu crnog micclija. Takvi simptomi na pr\-i pogled upućuju na gljivu llerpotrichia jitnipeh (Duby) Petrak, koja uzrokuje snježnu pljesan četinjača Međutm: kao uzročna gljiva determinirana je vrsta Raselihiia mycopbiUi (Fr.: f-r.) Sacc. Taje vrsta ovirn nalazom u nas prvi puta nađena rasadnicima kao i u Hrvatskoj uopće. Prema podacima u literaturi postoji više vrsta iz roda RoseHinia de Not. saprofita na listačama i četinjačama. Ukupno se na četinjačama navodi 7 vrsta, od ko jih 5 na smrekama. Utvrđeno je da R. mvcophila dolazi na smreci, omorici, duglaziji i običnom boru. U istom rasadniku gljivu smo u studenome, dakle dva mjeseca nakon nalaza na smreci, utvrdili i na sadnicama obične jele, što predstavlja novoga domaćina. Općenito je poznato da vrste iz roda RoxelUma za svoj život zahtijevaju visoku vlagu. R. mvcoj>liila je izričito zahtjevna prema visokoj zračnoj vlazi. Rasadnik ´^Kuželj" okruženje brdima,"smješten u kanjonu rijeke Bijelice, pa su uvjeti visoke zračne vlage stalno osigurani. Smreke su s obzirom na starost i veličinu preguste, a ljeto 2002. bilo je izuzetno kišovito, te su svi uvjeti bili zadovoljeni za zarazu i razvoj gljive. Gljivaje potpuno uništila nekoliko tisuća ili blizu 10% sadnica. Za daljnje praćenje i istraživanje gljive boles- ne su sadnice stavljene u 4 kombinirana pokusa. ZAHVALA Za pomoć pri izradi ovoga rada zahvaljujem doc. dr. se. Dragutinu P i č m a n u, dr. se. Josipu M a rg a l e LITERATURA 1. B e v a n, D., 1987: Forest insects. A guide to insects feeding on trees in Britain. Her Maysty^ Stationery Offiee. Forestry Commission, UVK. 2. Candelicr. P. 1994: Methods for the Detection and IdentiUcation of Forest Nursery Diseases. COST 813. 3. COST. 813, Diseases and Disorders in Forest Nurseries. The Top Seven Diseases of the Forest Nursery in Europe. 4.Čečura, I.,T. Križelj i Z. Po lj arić, 2003. Mjere zaštite protiv biljnih štetnika u rasadniku "Pržine" (sažetak). Glasilo biljne zaštite 3, 1, 46. str. 5. Diseases and insects in forest nurseries (Abstracts). 4th Meeting of IUFRO Working Party S 7.03.04. 1999. Finish Forest Research Institute Suonenjoki Research Station. Edited by Arja Lilja and Jack Sutherland, 56 str. 6. G1avaš, M., 1990: Stanje objekata za proizvodnju višegodišnjih biljaka u SR Hrvatskoj u 1987. godini. Glasnik za šumske pokuse 26, 379 - 391. 7. Glavaš , M. 1999. Gljivične bolesti .šumskoga drveća. Šumarski fakultet Zagreb, 288 str. 8. G1 a va š, M. 2003: Jak napad gljive Rosselinia mvcophila (Fr.:Fr.) Sacc. na smrekovim sadnicama u rasadniku ´^Kuželj´" (sažetak). Glasilo biljne zaštite 3, 1,63-64. tiću, mr. se. Andriji Vukad inu, doc. dr. se. Borisu Hrašovcu i posebno gospodi Nevenki M ago vac. - Literature 9. Glavaš, M., B. Cvjetković i J. Margaletić, 2001: Suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima (sažetak). Glasilo biljne zaštite, 1, 37. str. 10. Glavaš, M., D. Diminić, B. Hrašovec, J. Margaletić, 1997: Pests and diseases in Croatian forest nurseries recorded in 1996. Znanje za gozd. Zbornik ob 50. obletnici delovanja gozdarskega instituta Slovenije. Ljubljana, 245-252. 11. Glavaš, M., B. llrašovec, D. Diminić i J. Margaletić 1996: Bolesti i štetnici u šumskim rasadnicima. Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996. Knjiga I. Hrvatsko šumarsko društvo, 45-51. 12. Glavaš, M., A. Vukadin i J. Margaletić, 2002: Štetočinje u šumskim rasadnicima i mjere zaštite u 2001. godini (sažetak). Glasilo biljne zaštite L 56. str. 13. Nienhaus, F., H. Butin i B. Bohmer, 1996: Farbatlas Geholzkrankheiten Zierstraucher und Parkbaume. Ulmer, 288 str. 14. Perin, R., i J. R. Sutherland, 1994: Diseases and Insects in Forest Nurseries. INRA, Paris pp. 332. 15. Practical handbook on damaging agents in the European forest nurseries. European Commission, Luxembourg, 1999. Ml |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 62 <-- 62 --> PDF |
M. Glava;;: ZDRAVSTVI-INO STANJE BILJAKA I M.ltiRr´ ZAŠTITI-; U Hrvatskoj god. 1966. Šumarski list 91, 7-8, greb, 124str. 269-283. 20. Vukadin, A., i M. Glavaš, 1999: Rezultati 17. Vajda, Z., 1969: Stanje šumskih rasadnika u SR zdravstvenog pregleda šumskih rasadnika u Hrvatskoj god. 1967. i 1968. Šumarski list 93, 1999. godini. Glasnikzaštite bilja 1,46-48. 8-9,258 269. 21. Vukadin, A. i M. Glavaš, 2003: Rezultati 18. Vajda. Z., 1973: Stanje šumskih rasadnika u SR zdravstvenog pregleda šumskih rasadnika u Hrvatskoj 1969, 1970 i 1971. godine. Šumarski 2002. godini (sažetak). Glasilo biljne zaštite 3, li,st 97, 3-4,96 111. 1,45. str. 19. Vukadin . A,, 1999: Bolesti i štetnici u šumskim i hortikultumim rasadnicima, (Magistarski rad). SUMMARY: In 36 foret! nurseries in Croatia a total of 25 mil. plum has been produced in 2002. Among broadleaves, 74 % were oak saplings, IH % narrowleaved ash, 4 % beech and 4 % willows. Among conifers. 57 % were spruce plants, 29 % pines, 9 % other conifers and 5 % various horticultural species. Forest nurseries were checked against pest and diseases twice a year, sometimes more and in the year 2002 a total of J4 pathogenic fungal species and IS insect pest species were recorded. Among pathogencc fungi Microsphaera alphitoides Griff, et MaubS. was the most important one. Drcpanopeziza punctitbnnis Gremmen Melampsora allii-populina Kleh Fusariuin oxysporum Schlecht and Rosellinia mycophila (Fr.:Fr) Sacc. we´re also hi´ddv significan.. Amon" these, the last for the first time in Croatia Among insect pests´^various species of leaf beetles recorded on poplarsand Caliroa ´mnulipes Khn^´ on oak sailin Js In several nurseries dama<^es from cockchafer larvae ^Melolontha mdolontha L ) were recorded Horse chestnut sanltnis were ataclcd hv leal miner Cmerana ohridella Dcsch-a c D mić box hv leal minin,> Lhe Monarthronanius buxi ]^b]uhcL JdJl^n^^^^ i^lpe^Zlofn^hle^^ ´ ´^ Protection measures were undertaken in all screened nurseries. Oak powdery mildew was treated in 13 nurseries with total number of 11 fungicides. Against insect pests on oak saplings 7 different insecticide formulatioss were applied. hi poplar and willow nurseries large number´of pesticides was applied. Treatment against dumiping off of conifers was done in 7 and against dumping´ off of broadlives in 5 finvst nurseries, with total of 10 pesticide formuhtim. s. Weeds were chemically suppressed in II nurseries with B herbiculef) rmulations. Thanlis to freifuent health contml and well performed control measures plants.in forest nurseries are kept healthy and of good overall quality- Kev words: nursen. plan,, sapling, fungu,, insect, weed, fungicide, insecticide, herbicide, treatmen,, protection. ´ tm |