DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 5 <-- 5 --> PDF |
UVODNI Čl.ANCI Ll..ADIN(iS ARTICl.ES Šiimareti list br. 5-ti, CXXVII (200_1), 211-21fi NEKI PROBLEMI KOJI OPTEREĆUJU HRVATSKO ŠUMARSTVO U DANAŠNJIM GOSPODARSKIM, DRUŠTVENIM I EKOLOŠKIM UVJETIMA (iz Izvješća na 107. godišnjoj skupštini HŠD-a u Županji) Prof. dr. se. dr. h. c. Slavko MATIĆ, predsjednik HŠD-a Hrvatsko šumarsko društvo, udruga inženjera i tehničara šumarstva i drvne tehnologije, danas u 157-godini postojanja i aktivnog rada broji .101 8 članova, rasporedcnili u 19 područnili udruga na području L-ijele Hnatske. Nije nam poznato da postoji u Hrvatskoj slična udruga tako duge ti-adicije, čije se članstvo brine o 43,5 % površine Hrvatske, a koje upravlja u ovoj državi s najvećim materijalnim dobrom i vrijednošću Sigurni smo da ne postoji ni jedno poduzeće u Hrvatskoj koje upravlja s tako vrijednim resursom. Da budemo do kraja jasni ovai put ne mislimo na onćekorisne funkcije šuma koje bi" aj resurs opravdano znanstveno utemeljeno po ećale za preko dvadeset puta Mislimo samo na šimisko zemljište od oko 2 430 000 ha i drvnu -/aliliii knin iznosi 120 miliinnn m^ a koja ^ie svake goduie u obliku pru"asta povećava za dalin ih 9 nihjuna NVrt u ve ir^^ Z dTvec na t´ ko ne nzmišlj-, i š o iel´š ´S-ičniie¬ oton^^vodn^čilTvet-Stno n^z^^ ™ vlasti n^rd-ža^rkori^e^ Sarslrtno ona se ore L šun fsumarstvu i liu" Z^km ^Hm^m-Sr^rKirodr^si nZa^il^^I>l^^nrC^k;š^eodU^^ ^^ a^ Zrm TtZ-sJ e^^ m danoii^lve Snmnn^ SLima nuse^m^ k^^ltnrnimiM^ kn iri^Z^k^i^r^ tri^^niu lobndoSeitr^^^^^^^ Hi Ln ^ X n^ Lh^^ ni^^^n^nlr^Zi.^ f M pr^i^vhn ir/ištiim^ Ponosni smo na svoju dugu tradiciju obilježenu ponajprije brigom za šume i šumarstvo Hrvatske, u želji da svi oni koji aktivno rade u toj struci daju najviše u prilog poboljšanja kvalitete i vječnosti šimia. Isto tako, uvijek smo vjerovali, a i danas, da će nam se uloženi trud i ljubav prema šumi višestruko i trajno vratiti, ne u enormnim i za pristojan život nepotrebnim materijalnim dobrima, nego u zadovoljstvu i saznanju da pripadamo struci gdje je rad, ljubav i poštenje temeljna odrednica i zakon. Bez tih odrednica ne bi bilo moguće uzgojiti i danas održati šume, koje su po svojoj strukturi i vrijednosti najljepše i najvrjednije u Europi. Bez takvog uvjerenja ne bi bilo moguće šume uzgajati i održavati u stanju da daju materijalna i općekorisna dobra, dobra namijenjena svakom čovjeku ove zemlje. Na 106. izbornoj skupštini Hrvatskog šumarskog društva, održanoj u Zagrebu 20. lipnja 2002. godine, izvijestili smo o radu i aktivnostima u razdoblju od 1998-2001 „ kada su održane 4 redovite godišnje skupštine i to 102., 103., 104. i 10.´5. O tome smo detaljno informirali svu javnost u našem glasilu Šumarski list. S obzirom da se ova redovita skupština događa u vremenu kad obilježavamo Dane šumarstva Hrvatske, mislimo daje uputno ukazati na neke teme i aktivnosti koje su bile aktualne u navedctiom razdoblju, posebno na one probleme za koje mislimo da imaju odlučujuću ulogu za dobrobit šumarske struke i ljudi koji u njoj rade. ´ I prije navedenog razdoblja, već na lO1. skupštini održanoj 9. svibnja 1997., kada smo raspravljali o temi "Hr^-atsko šumarstvo danas i sutra", ukazali smo na probleme i na nužnost njihovog rješavanja, no oni nažalost u potpunosti nisu riješeni ni danas. Ukazujemo i skrećemo pozornost našim Ministarstvima i Vladi RH o nužnosti izrade Strategije i koncepcije Razvoja "Hrvatskih šuma" na temelju mišljenja struke, što treba biti osnova kod izrade novog Zakona o šumama i preustroja šumarstva. Istuna iskazujetno nezadovoljstvo njihovim odnosom prema "Hrvatskim šumama" i šumarstvu u cijelosti, što izaziva nezadovoljstvo među djelatnicima u šmnarstvu. Upozoravamo Vladu RH daje neodrživo da se od šumarstva izdvajaju sredstva za Proračun RH, uz isto pi1 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 6 <-- 6 --> PDF |
S. Matić: NI:KI [>ROIJI,1:MI KOJI Oi´TI-RI-ĆUJU liRVATSKO <;i..´MARSTVO . Šumarski liM lir. 5 t. CXXVil iZmi). 211-216 dobno podržavanje netržišnili odnosa šinnarstva i drvne mdiistrijt;. Protestiramo o dodjeli dionica poduzeća LI stečaju, na liste finalista i na niske cijene drveta. Ukazujemo na neodrživ i neprimjeran položaj šumarske struke u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Ističemo da nema opravdanja proširivati nacionalne parkove na šteui šumarstva, jer je stručno upravljanje jamstvo i zaštita. Tražimo da pojedinci i poduzeća koji obavljaju rad u šumi budu licencirani. Inzistiramo na decentralizaciji u kojoj šumarije moraju dobiti iilomi koja im u procesu odgovornoga rada i upravljanja i pripada. Isto tako ukazujemo daje projekt Svjetske banke o mediteranskim šumama krenuo u krivom smjeru, posebice glede trošenja novaca koji su dobiveni za taj Projekt, a koje će vraćati Hrvatska država. Na 102. skupštini HŠD-a održanoj u Zagrebu 16. srpnja 1998., te radnoj temi "Promišljanja o stanju šumarstva na pragu 21. stoljeća" tbnniratno niz zaključaka od kojih ćemo upozoriti na neke od njih. Ističemo da su šumarstvu 21. stoljeća potrebni slobodni, pošteni i hrabri šumarski stručnjaci, koji će moći raditi u stabilnoj pravnoj državi. Izostanak suprotstavljanja, borbe mišljenja i slobodne stručne misli, zastranjivanje u provedbi učinkovite organiziranosti, proizvodi gubitak motiviranosti i kreativnog stvaralaštva. Ponovno se inzistira na razvijanju tržišnih odnosa između šumarstva i drvne industrije, licenciranju radova u šumarstvu, a posebice na krivo izvedene vodotehničke zahvate koji mijenjaju hidrološke prilike u šumskim biotopima, što ugrožava njihov opstanak. Na 103. redovitoj skupštini HŠD-a održanoj u Ogulinu 25. lipnja 1999. godine, raspravljali smo o tri teme obuhvaćene zajedničkim naslovom "Aktualni problemi i zadaće hrvatskoga šumarstva". Prva tema odnosila se na "Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode^\ druga je bila "Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rješenja", a treća "Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzcmištva u šumarstvu". Glede zaštićenih objekata prirode i proširenja površina nacionalnih parkova na teret i štetu šuma i šumarstva, u zaključcima se postavlja pitanje je li Hrvatski sabor svjestan bespotrebnog´f mancijskog gubitka i degradacije prostora nestručnim gospodarenjem, te činjenicom da javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode trajno opterećuju državni proračun. Sto se tiče vodoprivredne naknade, zaključak je da bi šumarstvo po ugledu na ostale europske države tre balo osloboditi toga nameta, a oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih šuma, čije su površine zbog propadanja šuma svakim danom sve veće. Glede zapošljavanja u šumarstvu, ističe se da bi se ono povećalo kroz povećanu proizvodnju glavnih šumskih proizvoda, bolje iskorištavanje sporednih proizvoda i veće bavljenjem sa sporednim djelatnostima. Na 104. redovnoj godišnjoj skupštini održanoj 20. lipnja 2000. godine, tematska rasprava vođena je pod naslovom "1 Irvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Zaključci su formulirani u 11 točaka, a odnose se na izradu strategije razvoja RH, uz sudjelovanje šumarske struke, pod naslovom "Hrvatska za 21 stoljeće". Isto tako ističe se da vizija razvoja šumarstva Hrvatske, izrađena po šumarskoj znanosti i svim relevantnim sastavnicama ovog kompleksa, mora biti pretočena u revidirani Dugoročni pro´^am razvoja a onda u Program restrukturiranja "Hnatskih .šuma". Inzistira se na jedinstvenoj ustrojenoj organizaciji uz poštivanje gospodarskih cjelina tradicije i kulture regija izbjegavajući političke i regionalne iskrivljene zahtjeve glede šume Ističe se da dobit u šumarstvu 21 stoljeća nije mo*Hića a da ne ide na štetu održivog razvoja šuma i šiunarštva. ´ Zaključci su poslani, pored ostalih, i Vladi RH, koja slijedom ovih zaključaka na sjednici održanoj 20. prosinca 2000. godine donosi ovaj zaključak: Ziuhćuje se Ministarsvvo poljoprivrede i šumarstva i Upravni odbor Hrvatskih šuma da izvrše restmkturrranec Hrvatskih šuma prema sljedećim odrednicama: - jedinstveno poduzeće za šume, s organizacijskom i finaiKijskom odgovornošću proširenom i na najniže organizacijske jedinice (šumarije) - privaiizacija djelatnosii koje nemaju izravan utjecaj na gospodarenee šumama. Na 105. redovitoj skupštini HŠD-a, održanoj 13. lipnja 2001. godine iznesena su tri poticajna referata, i 10 "Šuma "tvornica" vode i zraka", "Prirodnost šuma, uvjet stabilnosti i proizvodnosti" i "Stoje šuma i njen održivi razvoj". Isto tako raspravljalo se o aktualnim događanjima glede iieprihvatljivili izmjena Zakona o šumama na dnevnom redu Hrvatskog sabora. U četiri fomiulirana zaključka govon se o integralnom znanstveno-stručnom pristupu u gospodarenju šumama i nedjeljivosti u funkciji upravljanja i gospodarenja. Isto tako ističe se da su prirodnost i biološka raznolikost temeljni uvjeti održivog razvoja, stabilnosti i jedinstvenog šumskog fenomena samoobnovljivosti. Spoznaja o veličini i značaju svih ovih trajnih funkcija |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 7 <-- 7 --> PDF |
S. Miitie; NEKI PROBL[;MI KOll OPT i.RWU.fU HRVATSKO Sl;MARSTVO . ŠLin-iii, uv)cluiu i Lipozoi-avaju na opasnosti koje sa sobom nosi jedtiosuani, proluii određen pristup gospodarenju šumskim ekosustavima. Zbog trajne ugroženosti, sušenja šuma i degradacije šumskih staništa, nužna je brza "i učinkovita sanacija staništa i obnova šuma. Takvi uzgojni zalivati mijenjaju postojeće prioritete i ciljeve, 1^ istovremeno nahižu značajno veća ulaganja u uzgojne radove. Zbog ninogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti šumskih ekosustava, kao dobra od posebnog interesa za Republiku Hi-vatsku (članak 52. Ustava) Hrvatsko šumarsko društvo izražava upozorenje Hrvatskom saboru, moli i zahtijeva da se iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šummna, koji je upućen zastupnicima, isključe sve one odredbe koje nisu nužne za hitni postupak. Čvrstog smo stajališta kako šumski ekosustavi zashizuju temeljitiju, stručnu i osjetljivu raspravu prije donošenja novih odredbi Zakona o šumama. Na temelju ovih zaključaka sačinjen je i upućen dopis svim zastupnicima državnog sabora i članovima Vlade RH, sažet u 5 točaka. Iz onoga što je slijedilo zaključujemo daje zahtjev uvažen, a upravo ovih dana osnovano je novo povjerenstvo za izradu novog Zakona o šumama. Navodeći samo one najvažnije aktivnosti ilŠD u proteklom razdoblju između dvije izborne skupštine, trebamo spomenuti i okrugli stol kojega smo održali 30. siječnja 2()()2. pod nazivom "Koja su stručna, odgovorna i .javna određenja hrvatskih šumara o strategiji šumarstva, restrukturiranju "Hrvatskih šuma"´ i novom Zakonu o šumama". Nakon rasprave i prijedloga pripremljeni su zaključci upućeni svim ograncima na mišljenje. Iz materijala koji su dobiveni kao prijedlog za zajedničke zaključke, uočljivo je nezadovoljstvo ogranaka stanjem koje je uzrokovano nerješavanjem temeljnih problema koje smo i mi istakli u dosadašnjem izlaganju, a odnose se ponajprije na decentralizaciju. Vrijedno je istaći da je u tom vremenu nastao i novi tekst Hrvatskog nacionalnog standarda za FSC certdlkaciju šuma. Pitanje je koliko je nacionalni standard u primjeni i u funkciji bolje tržišne učinkovitosti. Nezadovoljni odnosom šumarstva i zaštite prirode i okoliša 23. siječnja 2002. godine uputili smo pismo ministrima poljoprivrede i šumarstva te zaštite okoliša i prostornog uređenja, kojega je potpisao predsjednik HŠD-a i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., tražeći sastanak radi rješavanja niza problema. Ne dobivši nikakav odgovor što je u usput rečeno u današnje vrijeme postala uobičajena manira javnog komuniciranja šumarska struka predstavljena: HŠD, AŠZ, Šumarskim Šumarski list lir. ?(,. C´XXVII tum). 21|.21f. fakultetom i Šumarskim institutom 12. ožujka 2003. godine uputila je otvoreno pismo naslovljeno na Predsjednika RH, Predsjednika Hrvatskog sabora, Predsjednika Vlade RH i odnosnim ministrima, naznačivši probleme i tražeći posredovanje Vlade RH, s ciljem pokretanja aktivne zaštite prirode i okoliša. Po običaju ods-ovorajošnema. Vlada je u saborsku proceduru uputila Zakon o zaštiti prirode. HŠD i Hrvatske šume uputile su primjedbe koje nisu uvažene. Zbog toga je HŠD u ima šumarstva Hrvatske uputilo saborskim zastupnicima i javnim medijima letak s glavnim primjedbama na Zakon. U njemu ističemo kako bi on "u nekim svojim odredbama, ako se ne izmjene, mogao imati nesagledive posljedice za funkcioniranje cjelokupnog šumskog ekosustava. Riječ je o odredbama i područjima gdje se šumarstvo i zaštita prirode uzajamno isprepleću, i gdje, pokazala je europska praksa, jedni bez drugih ne^nogu. U svom najvećem dijelu, tradicija aktivne zasite prirode u Hrvatskoj vezana je uz dvjestogodišnju organiziranu aktivnost šumarske znanosti i stmke^ Letak je "dobrotom" stigao na klupe svih zastupnika i u sobu novinara. Naši su predstavnici bili nazočni sjednici Saborskog odbom za zaštitu okoliša. Nakon dvosatne dosta konkretne rasprave, stekao se dojam da ovakav Zakon neće ići na prvo čitanje. Na žalost, nakon druge sjednice Odbora u mjesecu travnju, kojoj su također bili nazočni naši predstavnici, Zakon je poslan na prvo čitanje. Na prošloj sjednici Upravnog odbora raspravljali smo o Inženjerskoj komori i šumarskom odjelu unutar nje. Mišljenja smo da bi na tome trebalo ozbiljno poraditi, kao i na stručnim ispitima. Isto tako dostaje važno da aktiviramo već dugo donesenu odluku da unutar HŠD fonniramo sekciju Pro Silva Croatica, te da se učlanimo u europsku udrugu Pro Silve. Pro Silva je udruga europskih šumara koja radi na afirmiranju prirodnog pomlađivanja šuma i pretvorbi monokultura u prirodne sastojine, uvažavajući uzgojne postupke koje na sreću Hrvatska nikad nije ni mipustila Zbog toga što su hr^´atski i slovenski šumari osnovali Pro Silvu u Ljubljani 1987. godine, i što se ona vrlo intezivno proširila cijeloj ^Europi, nužno je da mi kao njeni osnivači budemo članovi tako značajne iKinice i-iko cijelo vrijeme našeif^i postojanja rad ,no na ntnim načelima koje smo i predložili prilikom njenog formiranja. Nakon svega iznesenog, pitamo se koliko se uloženi trud sviju nas okupljenih u ovom HŠD isplatio i koje smo rezultate postigli boreći se za ona temeljna prava šumarske struke i šumarstva, koja su ovoj, preko dva stoljeća staroj struci, uvijek pripadala. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 8 <-- 8 --> PDF |
S. M:.lK^ NI´.K] l´!«mi.|--MI KO.I1 UFri-.l^hCUJt´ IIRVATSKO ŠUMARSTVI) Šumarski list br. 5-(i, CXXVII (2(Jf>.l). 211-216 Našeje mišljenje da nismo postigli puno, a nikako onoliko koliko bi nam u svakoj demokratskoj pravnoj državi pripadalo, uzimajući u obzir daje šumarsU´o infrastruktura svake države, što znači daje to ekološka i ekonomska podloga svakog društva. Održavajući i podržavajući šumu kao vrlo složen ekosustav u stanju ainkcioniranja na skoro 40 % površine, taj sanioobnovljivi prirodni resurs s više od tristo milijuna žive dn´iie zalihe koja bogato pruža gospodarska i općekorisna dobra, dajemo svoj obol cijelom društvu i ispunjavamo temeljne zadaće koje su pred struku postavljene. Nismo ni gubitaši, nismo pred stečajem, naši radnici ne štrajkaju, JOŠ uvijek održavamo i povećavamo temeljnu supstaneu (drvnu zalihu) po volumenu i površini, a kada bi se na znanstvenim i stručnim načelima vrednovao naš rad i naši proizvodi, što znači kada bi di-uštvu fakturirali proizvedeni kisik, smanjeni CO, i učinak staklenika, proizvodnju vode, održavanje klime, poljoprivredne proizvodnje, doprinos turizmu i dr., onda bi vjerojatno poslije zadovoljavanja potreba jednostavne i proširene reprodukcije šuma mogli govoriti o profitu u šumarstvu. Imajući to na umu i znajući za sav rad i trud koje je ova struka vjekovima ulagala u obnovu, pomlađivanje, njegu i održavanje šuma te izvodila sve one dodatne radove koji su omogućavali zaštitu, uređivanje i racionalno gospodarenje, pitamo se koliko nam društvo u cjelini to prizna, a posebice one specijalizirane organizacije koje bi taj rad trebale prepoznati i cijeniti. Kako nas uvažavaju i cijene za posao zaštite okoliša, najbolje pokazuje primjer dodjele ovogodišnje nagrade za zaštitu okoliša, koju svake godiiK dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Ove godine HŠD je predložilo za tii nagradu Hrvatske šume d.o.o Zagreb, imajući u vidu da skoro 10 000 zaposlenih uspješno radi na zaštiti okoliša, a posebno jer je hrvatsko šumarstvo ove godine dobilo FSC certiilkaciju na cijeloj površini šuma, što nije uspjelo nikome u IZuropi, a ni u svijetu. Kao što smo i očekivali nagrada nije došla u šumarske ruke, jer su lirvatskoin šumarstvu bile konkurentnije neke banke koje iz reklamnih pobude fnianciraju sadnju nekoliko stotina borovih sadnica, neke osobe koje su uspješno izbrojile broj pera u repu neke ptičice ili pak osobe koje bolje poznaju sastav makije u mediteranskim šumama, uzgred rečeno s kojima s uspjehom gospodare šumari. .loš slavnija i s više apsurda zabilježena je aktivnost naših zaštitara okoliša kod dodjele Certifikata Hrvatskoj elektroprivredi kojim joj se priznaje poštivanje ekoloških načela kod proizvodnje električne energije. Iako je uz veliku pompu i pratnju medija održana na brani hidrocentrale Varaždin, one iste hidrocentrale i brane zbog čije se izgradnje u neposrednoj blizini osušilo 2500 ha šuma, a zbog stalnog produbljivanja korita, nizvodno od strojarnice i pada razine podzemnih voda i dalje se suše najvrednije hrastove šume. Samo se u šumi Repaš ove godine osušilo 7 000 m3 drvne mase hrasta lužnjaka. Svima je jasno daje taj apsurdni čin izveden kao priprema za izgradnju planirane, a od svih pravih poznavatelja zaštite prirode osporavane nove hidrocentrale Novo Virje. Nakon svega iznesenog, pitanje je koji su problemi i teme prioritetne i bitne za šumarsku struku na kojima bi se trebali posebno angažirati, i koje bi trebalo uvrstiti u programe naše akUvnosti. Mišljenja smo da moramo raditi na onim problemima koje već godinama ne rješavaju institucije izvan šumarstva, a odlučujuće su za šume i šumarstvo Hrvatske. Isto tako, možda još i više, nužno je rješavati one probleme koji su u djelokrugu naših mogućnosti rješavanja, a ne rješavamo ih zbog niza sve većih i većih slabosti i pogrešaka u našem radu i odnosu prema radu. Možemo ih taksativno nabrojiti, a nakon toga svakom od njih kratko iznijeti naš stav o načinu i mogućnosti njihovog rješavanja. To su: 1. Izrada novog Zakona o šumama na temeljima Strategije razvoja šumarstva koja je u proceduri i Restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. koji je i u programu Vlade RH. 2. Problemi oko zaštite okoliša vezani za aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja na ´´pasivnoj" zaštiti šuma, te problemi vezani za Zakon o zaštiti okoliša i OKFŠ. 3. Svakodnevno smanjenje površine šuma u Republici Hrvatskoj vezano za Zakon o cestama te vodoprivredna naknada kao "harač koju šumarska raja" mora ni kriva ni dužna plaćati. 4. Položaj šumarske struke u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva 5. Moralni lik šumara u današnjim tržišnim, restriktivnim odnosno prohibicijskim kao i sramotno lošim materijalnim uvjetima ad. 1. Kod izrade novog Zakona o šumama naše je mišljene da imamo sreću što posjedujemo zakone koji su bili na snazi tijekom naše duge šumarske povijesti. Kao početak spomenimo pr\´i značajni Zakon donesen kao Šumski red Marije Terezijc 1769. godine u kojem je po pv^´^ puta na scenu stupilo načelo potrajnosti šuma ili kako ga danas zovu načelo održivog razvoja. Za Zakon o šumama iz 1852. godine, mnogi poznavatelji te problematike i danas tvrde kakoje to još uvijek najbolji zakon ikada kod nas napisan i primjenjivan. B4 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 9 <-- 9 --> PDF |
S. Millić: Nl´kl l´ROJil.lMI KO.II O N l-.H|-l´lJJl HRVATSKO ŠUMARSTVO . Šiimriiski list lir. 5- (>. CXXVH (2(10.1). 211-21(i Kod rada na zakonu nužno je Livažavati temeljne aksiome šumarstva i šumarske struke koji su uvijek na snazi, uz unošenje novih spoznaja o šumama i šumarstvu temeljenL- na znanstvenim šumarskim dostignućima. Nužno je smjestiti šumarstvo na pravo mjesto u kontekstu deHniranja njegovog razvoja, vrijednosti i autonomije. Posebno je važno odrediti njegov položaj kada su u pitanju ostala područja koja ga, po¬ gotovo u zadnje vrijeme, destabiliziraju, osiromašuju te ne uvažavaju njegove dokazane i prave vrijednosti i nezamjenjivost u kontekstu gospodarskog razvoja zemlje, zaštite okohša, proizvodnje i zaštite vode, zraka, tla i dr. Posebno se moramo kloniti činovničkog mentaliteta koji se bazira na uskogrudnošću, kompleksima, a najviše na nepoznavanju šumarske struke, što je nažalost došlo do izražaja u nedavnom pokušaju izrade Zakona, koji je takav skoro došao na dnevni red Hrvatskoga sabora, a na sreću završio tamo gdje i spada - u košu. Po našem mišljenju, najviše problema bit će s ustoličenjem i inkorporiranjem u Zakon temeljnih dokumenata na kojima se mora graditi Zakon, a to su Restrukturiranje Hrvatski šunia i Strategija razvoja šumarstva. Restrukturu-anje, kako je nat^-avljeno, ponajprije je popis problema s kojima se susreće današnje šumarstvo Hrvatske, revnosno saslušano i popisano u pričaonicama hrvatskih šumara tijekom 2-godišnjeg boravka irskih i ostalih europskih stručnjaka^u Hrvatskoj, te je po kvaliteti kao "sveta vodica" - niti koristi niti šteti, doduše skupo plaćena. Teže će bit ili bolje rečeno možda i nemoguće, napraviti Zakon koji se temelji na dohodovnom šumarstvu s dobiti i prolltom kojega nikada dovoljno, a da se ne odreknemo temeljnih načda koja su neprikosnovena u šumarstvu. Dohodovno šumarstvo u uvjetima kada je trupac jedini proizvod sa zamrznutim cijenama, bez tržišniii odnosa, s dirigiranom raspodjelom, s rokovima plaćanja ovakvim kakvi jesu i još mnogo toga, samo je iluzija rođena u nečijim glavama. Kakvo je to dohodovno šumarstvo kada se danas na licitaciju daje samo 2 % trupaca, a primjera radi navodim da se u razdoblju 1990-1995 godina na licitaciji nalazilo 36% trupaca. Kako je to dohodovno šumarstvo kada su svaki dan sve veći problemi sušenja i propadanja šuma koji zahtijevaju nužne i skupe intervencije. Hoćemo li napustiti njege, zaštitu i obnove šuma zbog prolUa koji se pod svaku cijenu mora ostvariti. Suinnjam da netko u ovoj dvorani u to stvarno i iskreno vjeioije. Prema mišljenju priznatih i poznatih šumarskih ekonomista, proill u šumarstvu je "trošak budućnosti", a iznosi samo 2%. ad. 2. O problemima vezanim za aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja kada se radi o izdvajanju velikih i kvalitetnih šumskih kompleksa, u neku vrstu zaštite te poremećenih pojmova gospodarenja i upravljanja i ostalih nesporazuma vezanih za tu temu, dostaje rečeno. Svima nam je jasno da trajna, pasivna i slikovito možemo reći policijska zaštita šuma kao živih i vrlo složenih ekosustava, vodi u njihovu detiradaciju. Šume se s gospodarskim zahvatima temeljenim na prirodnim pr´ocesima održavaju u optimalnoj fazi odnosno stanju Izostankom temeljnih šumskouzgojnih i ostalih zahvata posebno nje i i obnove šuma gubi se svojstvo biološke raznolikosti produktivnosti i stabilnosti te prelazi u fazu starent i propadanja Moramo se pnsietiti one istinite uzrečice koja glasr "U prašumi ntiec ne nievaiu" To je istina znanstveno i životno veriild ina monli bijeuvažtvtti´svi oni koii inrmi ambiei MXnn okol ^r^^ ^ 1^ k^Z^Z^u{lld^Zištiteokoiii O novom zakonu o zaštiti okoliša bilo je riječi na početku našet; izlaganja. Njegova je ambicija, pored ostalog, da se smdstva OKFS-a stave u njegovu funkciju. Prema inibrmacijama kojima raspolažemo, Vlada RH odlučila je da OKFŠ ostane izvan toga, u dosadašnjim okvirima, stoje normalno i razumljivo. Podsjećamo da je OKFŠ po važećem Zakonu o šumama nastao iz potrebe saniranja šteta na šumama koje nastaju oonainrije onečišćenjima i dru^nm aktivnostima industri c i ostalih privrednih aktivnosti koji na bilo koji način utječu na sušenje i propadanje šuma To su sred tva isključivo nastala zbo« saniranja´takvih stanja i zbog´financiranja znanstveifo-istraživačko. rada u umarstv.i u svrhu rješavanja problema koji siJ^svakimšdanom sve veći. ad. 3. Zakon o cestama koji egzistira skoro 10 godina u čistoj je suprotnosti s važećim Zakonom o šumama, kada su u pitanju obeštećenja za uništene šume u vlasništvu Hrvatskih šuma, prilikom izgradnje cesta i ostale infrastrukture vezane za ceste. Takva situacija uzrokuje sramotno stanje za cijelu državu, a održivi razvoj, odnosno potrajnost šuma već 10 godina ne postoji Hrvatska u današnje vrijeme, svake godine ostaje bez tisuće i tisuće ha šuma, jer se ne uvažava Zakon koji određuje da se sredstva dobivena za šumu i šumska zemljišta moraju uložiti u podizanje novih šuma na novom zemljištu u površ ni najmanjoj onoj koja je uništena mcresantno je da se privatnim šumovlasnicima ta nadoknada isplaćuje ali oni nisu obvezni podizati nove šume što je u tvari ista 1 to loša situacija kada je u pitanju održivi razvoj šuma Busamo se u prsa sprtvnom državom aonikoj su morali o tome voditi raLna zatvaraju oči na očitom kršenju Zakona Isključiva krivnja za takvo stanje pa |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 10 <-- 10 --> PDF |
S. Matić: NEKI PROBLl´MI KOJI OPTERKlJ.lLi HRVATSKO ŠUMARSTVO Šiimarslii list br. 5 h. C-XXVII jimi). 211O16 dii na Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, čija je dužnost da LI ime države štiti interese države i šumarstva, a isto tako odgovornost snosi i već spominjano Ministarstva okoliša i prostornog planininja, kome je nažalost lakše štititi šume od šumara nego od građevinara. Glede vodoprivrednog doprinosa mislim da smo istakli temeljni problem. Uz sve uvažavanje vodoprivredne struke, nije logično da šumarstvo kao proizvođač vode za tu istu vodu još plaća velike doprinose, kako bi se distribuirala potrošaemia. Mislimo da u toj nelogičnoj situaciji svi gubimo, i šumarstvo i vodoprivreda. Izdvajajući velika sredstva i7. šume, ne ostaje nam dovoljno da saniramo narušenu strukturu mnogih sastojina, nastalu sušenjima i propadanjima šuma. Tako narušena struktura nije u stanju kvalitetno pružati općekorisna dobra, u što spada i proizvodnja vode, koje je i zbog toga sve manje. ad. 4. Položaj šumarske struke u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva upravo odgovara prije iznesenim stavovima o nepoštivanju Zakona o šumama. Nažalost, najveće uvažavanje šumarstva je što nm se ime nalazi u nazivu Ministarstva i više ništa. Dovoljno je vidjeti broj ljudi koji rade na problemima šumarstva i lovstva te sredstva koja se osiguravaju za projekte i ostale poslove koji se odnose na unapređenje šumarstva, pa ili usporediti sa sredstvima koja se osiguravaju za poljoprivredu. Usporediti se i ne može jer nam se čini da su sredstva u šumarstvu jednaka ili blizu nule. U razmišljanju kako rijeSiiti taj problem, slobodni smo predložiti organizaciju Ministarstva po austrijskom, bavarskom i danskom modelu. Naime, oni imaju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede i okoliša. Jedan je ministar koji koordinira rad četiri ravnopravna resora. Čini nam .se, kakva je danas situacija, da bi bilo lakše osnovati takvo Ministarstvo nego u njemu postići ravnopravnost, jer je nažalost među ravnopravnima uvijek netko ravnopravniji. ad. 5. Moralni lik šumara u današnjim tržišnim, restriktivnim, odnosno prohibicijskim kao i sramomo lošim materijalnim uvjetima vrlo je teško jednostavno defimrati i smjestiti ga u takvu složenu i nimalo laku i olirabrujuću realnost. U našim obraćanjima šumarskoj javnosti već preko 10 godina, inzistiramo i pozivamo na više reda, rada i poštenja, jer smo mišljenja daje to oduvijek krasilo šumarstvo kao struku, a hrvatske šumare posebno. Trebalo bi puno više vremena da bi isticali brojne pojedince koji su po svojim stručnim i morahiim kvalitetama bih perjanica struke. Takvi danas sjede i ovdje među nama. Zbog takvih smo i osnovali povjerenstvo koje će ih pažljivim odabirom učiniti još m poznatijim široj javnosti, podizanjem spomen obilježja na nekom s razlogom odabranom mjestu, kao znak našeg po.štovanja i zalivale. Prija tri dana to se dogodilo podizanjem spomen ploče akademiku Mirku V i d a koviću, na čemu se još jednom zahvaljujem Hrvatskom šumarskom društvu, ogranak Našice i Upravi šuma podružnici Našice, na pravom odabiru i dobro izvedenom poslu. Nažalost, danas živimo u vremenu gdje je poštenje na vrlo niskoj cijeni, jeftinije je i od ionako jeftine hrastovine, koja se dodjeljuje distribucijom na različite načine i na različite intervencije. L´ tim netržišnim uvjetima, gdje na žalost, zbog jeftine sirovine i dosta zakučaste distribucije, neki nalaze svoju računicu. Kako se to moderno kaže, oni dilaju, jer im tako nesređeni odnosi idu na ruku. .leftina sirovina je uzrok nicanja na stotine pilana koje s drvnom strukom nemaju nikakve veze. Svatko može biti "stručnjak" pilanar, pod navodnim znakovima, samo ako nađe vezu kako doći do jeHine sirovine. To ide neposredno na štetu drvno-tehnološke struke i mnogih koji rade po svim tržišnim načelima i zakonima. Teško je tu tražiti krivce i nekog prozivati. Mislim daje zakazala pravna država koja podržava nered na tržištu. Sjetimo se da svaka prohibicija rada pojave koje su u suprotnosti sa zakonom. Puno je dilera, mecena i pokrovitelja s vezom i bez veze, a izgleda da im posao ide. Teško je u takvim uvjetima i poslovodstvu Hrvatskih šuma kao najvećem proizvođaču drvne sirovine u nastojanjima da se uvede više reda, jer se tu u glavnom ne zna tko pije, ali se zna da plaćaju šume i šumarstvo. Uvjereni smo daje to opća pojava današnjeg trenutka u Hrvatskoj, u kojoj nažalost ni šumarstvo i drvna tehnologija nije ostala izolirana. Suviše smo jaka i organizirana struke da ove ipak sporadične probleme ne riješimo. Svi mi koji živima za šumarstvo i od šumarstva moramo imati jasnu viziju njegovog razvoja po načelima potrajnosti ili održivog razvoja. Onima koji umjesto vizije preferiraju proviziju nije injesto u ovoj struci. Na kraju moramo reći da smo na neki način, možda malo pojednostavljeno, ukazali na situaciju u kojoj se nalazimo i razloge koji su nas doveli u ovakvo stanje. Nije dobro i ne bi trebali za to nikoga optuživati dok nismo poduzeli sve moguće korake da takvo stanje, ina koliko danas loše bilo, popravimo. Uvjereni smo da struka kao stoje naša još ima snage za to. |