DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 48 <-- 48 --> PDF |
.1. MedvcdoMt], J. MarlirmviL^ A. Vrankmić: l-KMI-.l.JM": ODiiEDNICl- ŠUMSKKI [-KOSUSTAVA Šiim:u^ki list br. S-(>. CXXVll (20().^K 24´)-25(j Tumačenje iskazaiiiii podataka o rasui i prirastu šumskog drveća u 1 Irvatskom primorju i Istri dato je u navedenim izvomim radovima. Ovdje je dovoljno uočiti kako su rast i prirast istraživanili kultura značajno zavisni o po nama uspostavljenim tipovima kopnenih ekosustava. 3. Neke hidrografske značajke kopnenih ekosustava Posttipu/c Za svaki ekosustav u Istri je izmjerena njegova povr. šina i to tako, daje zasebno izmjeren svaki šumski i ne.šumski ekosustav unutar pojedinog bioklimata. Dobivena površina je izražena u km2 i u postotnom udjelu u Istri. Za šumske i nešumske ekosustave u Istri, izmjerene su dužine vodotoka. Za izmjeru je korištena karta vodotoka Hrvatske, koju je Leksikograf^ski zavod Hrvatske koristio za prikaz hidrografske mreže u Vegetacijskoj karti šumskih zajednica u monografiji "Šume u Hrvatskoj" (gl. ur. Đ. Rauš 1992). Na karti dakako nisu navedeni svi već samo glavni i stalni vodotoci, čijaje dužina za svaki pojedini ekosustav prikazana u km te postotni udjel vodotoka u ekosustavima Istre. !\´alazi Izmjerom površina ekosustava utvrđeno je da najveći prostor u Istri zauzima ekosustav Kqcc (Tab. 4.). Taj se šumski ekosustav prostire na 405,75 km2, nešumski na 514,63 km2, ukupno na 920,38 km2 ili na 29,91 % površine Istre. Najmanji je Bhfc (v) i to samo šumski na 0,94 km2. Ukupna površina Istre prikazana na karti (br. 1 u prilogu) je 3.076,71 km, stoje vi.še od površine Županije istrarske (2.820 km), a to je zato ,Što županijska granica ide vrhotn Učke, u smjeru NNWSSO, a na karti ekosustava prikazan je poluotok Istra s dijelom Primorsko-goranske županije. Najveću površinu u Istri zauzima bioklimat označen simbolom "K", koji se prostire na 1.785,32 km2, ili na 58,03 % površitie Istre. Tablica 4. Površina kopnenili ekosustava i dužine vodotoka u Istri Tahlc 4 Arcu ofcoutiiwnuti ecosystems and the leiiglb ofwilercoturses hi Jslria Površine km: Dužine vodotoka km Simboli Udjel Udjel u ekosustava šuniske nešumske ukupno ekosustava u u šumi izvan šume ukupno ekosustavima Istri % Istre % Blile(v) 0.94 0.00 0.94 0.03 0.00 0.00 0.00 0.00 Hsfk 241.25 127.19 368.44 11.98 0.00 0.00 0.00 0.00 .lcqli 22.50 32.56 55.06 1.79 26.31 .34.88 61.19 22.05 ,lmqr 150.38 86.13 236.51 7.69 50.52 23.49 74.01 26.67 Joqc 6.56 12.81 19.37 0.63 0.00 0.00 0.00 0.00 .loqk 125.31 79.69 205.00 6,66 0,00 0.00 0.00 0.00 Joqr 99.69 51.38 151.07 4^91 19.24 17.63 36.87 13.28 Kqcc 405.75 514.63 920.38 29.91 12.52 8.81 21.33 7.68 Kqck 243.81 363.63 607.44 19.74 17.60 3.91 21.51 7.75 Kqer 160.06 97.44 257.50 8.36 49.52 13.13 62.65 22.57 Loqc 23.06 174.13 197.19 6.41 0.00 0.00 0.00 0.00 Loqk 21.56 36.25 57.81 1.89 Ukupno 1500.87 1575.84 3076.71 100.00 Vegetacija Istre pripada dvjema vegetacijskim regijama, i to, većim dijelom Mediteranskoj, a manjim dijelom Eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji. U Mediteranskoj je regiji najviše zastupljena submediteranska vegetacijska zona termofilnih listopadnih šuma, manjim dijelom eumediteranska zona vazdazelenih šuma. Eumediteranska je zona označena simbolom ´^", a prostire se na 255,00 km2, ili na 8,29 % ukupne površine. Dužina je vodotoka bitno različita i prema ekosustavima i prema bioklimatima. Najveća dužina vodotoka je u ekosustavu .Imqr, ona iznosi 74,01 km ili 26,67 "^ dužme vodotoka u Istri, a od toga u šumi ih ima više od polovice (50,52 km). 0.0O 0.00 0.00 0.00 175.71 101.85 277.56 100.00 Zanimljiva je činjenica da taj ekosustav (.Imqr) zauzima samo 236,51 knr ili 7,69 % površine Istre, dakle, izrazito je visoka vodoopskrbljenost ekosustava. U dolini rijeke Mime (Jcqh) je najveća relativna dužina vodotoka, a uopće ih nema u 6 od 12 ekosustava Istre. ^ 4 |