DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 43     <-- 43 -->        PDF

mi;THODNOPRIOPC-ENJi;-PRKIJMINARYC()MMliNIC-Vri()N Šum;ii´ski list br. 5-fi, C´XXVTI (2(H),1), ;W-256
UDK63(l* INI.2 M14


TEMELJNE ODREDNICE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U HRVATSKOJ


CONTINENTAL ECOSYSTEMS OF CROATIA


Objava projekta - Project Proposal


Jurnj MEDVEDOVTĆ*, Jakob MARTINOVIĆ**, Andrija VRANKOVIČ***


SAŽETAK: Ovaj je rad inaiigiirccija projekta aKopneni ekosustavi Hrvai^
ske ´. Sadržaj je projekta: prirodoznanslvemi klasijlkuvija kopnenih ekosustava,
karta osnovnih tipova ekosustava (1:500.000) te njjhova /,ioloska, ekološka
i gospodarska iiiterpretacija. Kriieriji za utvrđivanje tipova i kartovrafskih je-
Lica kopnenih ekLstava su: inoklitnatska pripcLL staništa, ,aksonoutsko
obdježje vevetaeijskoii pokrivača i pedogenetsko oivljež/e tla. a u po/iodjelskoi
prostL n=L se u of.=ir i susL kullura. Na ariuyL uun,ske vegetacije
u Istn iskazuju se glavne koncepciiske i kartografske kJakteristikepr^´ekta


UVOD - Introduction


U Šumarskom institutu Jastrebarsko (J. Martino-ma vegetacije i tala, kao i istim kartama krupnog
vić,J.Medvedović,A. Vranković 2001. i 2002) mjerila za manja ali ekološki značajna područja.
pokrenuta je inicijativa za izradu pregledne karte kop


Značajnu podršku utvrđivanju kopnenih ekosusta


nenii! ekosustava u Hrvatskoj s tumačem ka,le. Projekt


va i njihovoj integralnoj interpretaciji pruža Baza


je u konačnoj verziji opisan u prijavi Složenog telinolo


podataka o hrvatskim tlima. U njoj su na 235 1 sta


gijskog istraživačko-razvojnou projekta (STIRP) i 19.


nišnoj čestici iskazani odnosi geološko-1 hološke


prosinca 2002 predložen za llnanciranje Ministarstva,


urade, reljefa, klime, vegetacije i tla. Pokazalo se


znanosti i telmoloaye Predlai-ač projekta je Šumarski


IMartinovi e 2000 a) kako Baza podataka o hr


institut Jastrebarsko a suradn^ ustanove su: Bkonerg


vatskim tlima pruža velike mogućnosti za sveobu


Institut za energetiku i zaštitu okoliša Zagreb Geodet¬


hvatnu interpretaciju naših kopnenih ekosustava.


ski fakultet, Z;^reb i Cieo-Sat p.o.o. zaistraživačko


ti rvatski ekolozi osrvarili su zanažene rezultate i


razvojne uslugcZagrek


glede biokhmatsko" raščlanjeni i našc-a prostora


Misao vodilja predlagača u ovom projektu je opisaNakon
du"otra,mhrstra7ivanjausnioie"Bertović
ti i kanografski iskazati naše kopnene ekosustave, tako (1975 19^5 987^999) oforinitideskripcijski
da oni budu značajan priloii povezivanju hr\´atskili prisustav
bKiklimata u Hi^atskoj pojednostavljeno
rodnih i tehnologijskih su;tava. Svoju procjenu da je prikazan (SI. 1.). Taj deskripcijski sustav bioklimatako
zahtjevan projekt moguće vrlo uspješno ostvariti, ta pokazao se pouzdan i veoma uporabiv u poredbepredlagači
temelje na ovini činjenicama i spoznajama: nim analizama .-cneze i evolucije vegetacijsko.^ po


-
Rad na identifikaciji i klasifikaciji kopnenih ekokrivača
i analizama svojstava tala i procesa u pesustava
u Hr\´atskoj traje više od 75 godina. Najviše dosferi proučavanju vrsta i prirasta šumskog drveje
grade sakupljeno u okviru poredbenih vegetacij-ća, kartiranju kritičnog opterećenja" šumskih ekoskih
i pedoloških istraživanja te tijekom dugotrajne sustava zračnim onečišćivačima i u drugim proučaznanstvene
inventarizacije tala i vegetacije. Karti-vanjima naših kopnenih ekosustava tla kao što su
ranja tala i vegetacije dala su zapažene rezultate. hidrografska, hidrološka i druga.
Raspolažemo s vrlo kvalitetnim preglednim kartaStečena
su dovoljna teorijska i praktična iskustva u


kartiranju naših kopnenih ekosustava. Prva kartira


nja kopnenih ekosustava po modelu ovog projekta


*
rx ,se. .luraj Mcdvcdović, D. Bistra, Stubička 5S8
obavljena su u Institutu za energetiku i zaštitu´oko


* * Dr. se. .liikolT M ;ii-i inovie, Zagriib, Braće [Joiiia tiy 4


li.ša u Zagrebu i to u okviru med^marodnog projekta


*** Mr.i=c.Aiidrii;i Vnmkovič. Zagreb, Bi)/idar;iMagovca 55




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 44     <-- 44 -->        PDF

J. Medvc´dović, J. Martiiiović, A. Vrimković: Tj-MEL.INE OL:>RI:L)NICE ŠUMSKIll
"Računanje i kartiranjekritičnoiiopterećenja^Kartiranje
se´odnosi na šumske ekosustave detniiranepedološko-vcgetacijskim slijedom (J e 1 a v i i et. a!,
m98. i 1999). U tijeku je rad na izradi preglednekarte šumskih ekosustava Slavonije i Baranje tako


đer u navedenom institutu.


l-KOSUSTAVA . ^.Lumrski lJNl hi: 5-(i. C XWI i CWI.´-), 24´l-25fr


U cjelini dcdano, o sastavnicama naših kopnenih
ekosustava iniamo vrlo bogatu građu relevantnu za izradu
prirodoznanstvene klasifikacije i karte kopnenih
ekosustava u Hrvatskoj.


KONCEPCIJA I METODA RADA
Concept and work method


Velik broj kopnenih ekosustava pokušali su znanstvenici
(ekolo./i i dr.) identificirati i klasificirati s obzirom
na njihova speciUčna genciska i antropogena
obilježja. Pokazalo se da nema univerzalnih kriterija i
metoda za njihovu klasifikaciju. Teškoće proizlaze iz
činjenice što u različitim ;eograf~skim područjima dominiraju
raznoliki čimbenici u njihovom raspoznavanju
i rasprostiranju: negdje reljefski, drugdje klimatski,
hidrološki, pedološki, geološko-petrografski itd. Osim
toga ekosustavi se mogu promatrati s različitih gledišta,
npr.: šumarstva, poljodjelstva, zaštite okoliša, vodoprivrede
i drugih socijalnih i ekonomskih aspekata.


Danas, nema dvojbe, najčešće se kao glavne sastavnice
tipova kopnenih ekosustava uzimaju podneblje,
reljef, prirodno raslinstvo i tlo pri čemu se ekosustav
promatra kao "životni kompleks llmkcionalno povezanih
biocenoza i njihovih speciUčnih staništa" (Grača nin,
1977).


Naši prirodoslovci, kao stoje već poznato, zarana su
uočili probleme identifikacije i klasifikacije kopnenih
ekosustava. To je lako razumjeti kada se ima na umu, da
se Naša domovina odlikuje vrlo varijabilnim i kontrasmim
.sastavnicama (čimbenicima) kopnenih ekosustava
Naime na relativno malom prostoru u nas se izmjenjuju
vrlo kontrasmi relevantni čimbenici: geološko-
Dctrotivafska podlotia reljef podneblje i tlo a s tim
u vezi i prirodno raslinstvo i svi drugi organizmi. "


Na osnovi dvadesetogodišnjih istraživanja naših
ekologa i botaničara M. G ra ca n i n (1950) je utvrdio i
opisao pedološko-vegetacijski slijed kao najpouzdaniju
metodu i i-lavni kriterij za prirodoznanstvenu identillkaciju
i kk;sifikaciju kopnenih ekosustava koji se po
njemu definiraju taksonomskmi jedinicama biljnih zajednica
u smislu ntocenološkc škole Braun-t^lanqc-a i
tipova tala u smislu srednje-europske pedološke škole
Kasnija su se istraživana te Gračaninovcspoznajč
pouzdano potvrdila Dovoljno je navesti primjenu pedološko
vLetacijskoi. slijeda u tipološk m i traživanjimanašihšuma(
Bertović Cestar idr) inventa¬
rizaciiu šumskih ekosustava europskih država (Laba n
e! a 1981) kao i kart.ranje kritično^ opterećenja
šumskih ekosust-iva zračmm oncčišć,v^-i?m (W de
VH es V ^ W1) U^v m 3demm mn ie^nna
lo^i^ii iosus av^ defbiran su taSZ ^


čama tla i vegetacije. Takvo se poimanje kopnenih ekosustava
primjenjuje i u ovom projektu. Osnovni tipovi
šumskih kopnenih ekosustava utvrđuju se pomoću tri
kriterija: bioklimatska pripadnost (područje ili podpodničje)
i taksonomska pripadnost vegetacije i tla. Kod
nešumskih kopnenih ekosustava osnovni se tipovi ekosustava
utvrđuju: bioklimatskom pripadnošću, taksonomskom
jedinicom tla i vrstom kulture pri čemu se
razlikuju: oranice, višegodišnje kulture, livade i travnjaci.
U izradi karata kopnenih ekosustava provodi se
analogan postupak. Kartografske jedinice kopnenih
ekosustava određene su kartografskim jedinicama bioklime,
vegetacije (kulture) i tla.


Temeljni izvorza interpretaciju šumske vegetacije je
monograllja "Šume u Hrvatskoj"^ (gl. ur. Đ. Rauš
1992), poglavlje "Biljni svijet hrvatskih šuma" (Rauš,
Trinajstić,Vukelić,Medvedović 1992) skartom
šumskih zajednica u mjerilu 1:500.000 i karte potencijalne
vegetacije i bioklimata 1:500.000 (Medve dov´ić
2002). Sva pedološka obilježja kopnenih ekosustava
daju se prema osnovnoj pedološkoj karti Hrvatske
(1:250.000 do 1:500.000)," Bazi podataka o hrvatskim
tlima i ediciji Tla u Hi-vatskoj (Martinović
2000).


Opis kopnenih ekosustava u tumaču obuhvaća:


-
klimatska obilježja ekosustava,
-
bonitet poljodjelskih i šumskih tala,
-
prikladnost tala za višestruku funkciju šume,
-
stanje humizacijc (količina i kakvoća humusa),
-
stanje adsorpcij.skoga kompleksa tla i pufernotransformacijska
sposobnost tla,´
-
stanje i rizik erozije tla vodom i vjetrom,
-
prikladnost ekosustava za izgradnju turističkih i rekreacijskih
objekata,
-
akumulaciju teških kovina u tlu,
-
odnos normale i zatečenog stanja drvnih zaliha
šumskih sastojina,


-
geokemijskii ulogu vegetacijskog pokrivača,
-
tehnogenetski pritisak na ekosustav (teške kovine,
SO., NO,),
-
biotski i abiotski utjecaji na ekosustav i
-
hidrografske i hidrološke karakteristike ekosustava.


ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 45     <-- 45 -->        PDF

J VIi:iKal.>\;f. J. M,iniimvić, (\. Vnmkovic- TEMtl.INl. ODRI-llNICi: ŠUMSKIH i::K.OSl.:STAVA . Šim-Lurski list hf, 5-tv CXXVU (1mm. 24´I-25<:


r- 1762 m -\A


~ 14(>t)m \ B


1200 111 C ]/ \_^C 1!


- l(XX)ni
Wf


- 8(K) 111
- 500 in
K-Ml/


- 300 111 G
/S\ M-\ ^


L-i,ii,nr,iv El, l[.l![


Slikii 1. Pojednostavljena shema orografskih pojasa i potpojasa, klitnatskvonskih vegetacijskih područja i potpodručja analognih biokliriiata
i regionalnih ekološktvgospodarskih tipova šuma u kopiiciiiin i primorskim krajevima Hrvat^.ke (po Bcrtoviću, 1987)


Ik- amiiv^hmiji aologkvl´-iiuimigain´nt types offore.m in the conlhuwal u/ul,-oastut rt-gums-i>fCmulki (Bertović, 1987)


Prc-tplćiiiinski pojas: A - viši, područje klekovine bora krivulja; B - niži, područje prciplaninske bukove šume tiorski
pojas; C - viši, područje bukovcHelove šu ine (I - dinarsko, II - panonsko potpodručje); D - niži, područje
gorske bukove šume (I - dinarsko, II panonsko potpodručje) - brdski pojas: E - područje šume kitnjaka i
običnoga graba (I - južno, II - središnje, III - istočno potpodručje) 1" - područje šume sladima i cera ravničarski
pojas; G - šumo-stepsko područje i gorski pojas: H - niži primorski, područje bukove šume s jesenskom šašikom


- brdski pojas, submeditcranski:J-područje šume medunca i cmograba; K područje šume medunca i bjelograba
(I - hladnije II toplije potpodručje); eumediteranski: L područje šume crnike (I - sjeverno II srednje
III -južno, IV - andnootočno potpodručje).
REZULTATI RADA NA PRIM.TERU ŠUMSKIH
EKOSUSTAVA U ISTRI
Work results on an example of Ibrest ecosystems in Istria


1. Tumačenje karte ni su velikim slovima abecede (A-L) i svaki je označen
Proučavanjem šumsko-vegetacijskog pokrivača Iszasebnom
bojom.
tre po modelu koji je naprijed opisan, utvrđena je zaŠumske
zajednice na određenim tipovima tala
stupljenost 5 bioklimata, 7 šumskih zajednica i 5 glavoznačene
su crtama u različitim smjerovima i to onom
ni li tipova tala iskazanih u legendi karte kopneniireko-istom bojom, kojom je označen bioklimat.
sustava. Nešumski ekosustavi biti će analogno označeni u


Ukupno je utvrđeno i na karti iskazano 12 tipova boji bioklimata (A-L) malim početnim slovima za tlo i
šumskih ekosustava s legendom u tab.1. biljnu zajednicu odnosno poljodjelsku kulturu.
Princip odabira boja i znakova je sljedeći. Svaki je ekosustav predstavljen simbolom. Simboli
su utvrđeni tako da se sastoje od prvog velikog slova


Boje su izabrane tako da već prvim pogledom na


abecede (A-L) koji se odnosi na oznaku bioklimatskog


kartu ostvare dojam glavnih osobina prostora kojeg


područja i malih početnih slova šumske zajednice i tipa


predstavljaju.
Žutom, narančastom i crvenom bojom označeni su tla.


Primje-r:


ekosustavi toplih staništa, plavom i ljubičastom hladna
i vlažna staništa, a drugim bojama su označeni prijelazi Jmqr Brdski pojas, .submediteranski, područje šume
izjednihudruge. medunca i crnoga graba, šumska zajednica Mo


Temeljna boja na karti predstavlja bioklimat. U Hrli
iiio-Querct´tum piibescentis, tlo rendzina.
vatskoj je utvrđeno 10 bioklimatskih područja, označe




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 46     <-- 46 -->        PDF

J. Mi^dvi:Jinic J. M^Ftilluvic-. A. \i;ynki)vjt: T|-:MKI,.IN|-. ()Dii[-[lNICI: ŠL´MSKIfl [iKOSU´STAVA Ši.iiiarslti liši tir. 5- (). CXXVII l^UH3). 249-256
KARTA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA HRVATSKE
MjLTilo 1 : 250 000
Autori: J. Martitiović, J. ML-dvedović, A. Vmrikovic


Clodiiiiiizrade:2™2.


oznaka bioklimata:
B H J K L nnnnn
godina izrade-. 2002
EKONERG
Legenda karte:
NAZIV KARTOGRAFSKE JEDINICE
Omci - Quercetum lllcis - keldkambisal
Orno Quarcatufn Iteis ovonica
Quens) - Carpinetum arisntališ. kalcIKambisnl
,"/^ V Quorco - Carplnetum ortantalls - crvanics
4—r
QuaFBo - Csrpinetum arieniali« - nendzlna na ctokimnu
W Ostryo - Quercetum pubascantis - rendzlna na dakimttu
BROJ
40
34
41
4a
1
NAZIV KARTOGRAFSKE JEDINICE
Ostryo - Qjercatum pjiwscsntjs - kalcikambtol
Ostryo - QuBreetum putiescentis crvanica
Molkna - Qjenatum pjbescentls - isodzlna na fISu
Hontogino - alplnae - Fagetum Sylvathcaa - crnica na vapnencu
Carpinc betuli - Quamtum robons - hipoglej
Sesierlo - Fegetum Syivaticae - kalcikambiaol
Značenje skraćenica se nalazi u tablici 1




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 47     <-- 47 -->        PDF

.1. McilicJnii;. ,1. MiinilidUL-. A. Viunkui ić H-.MEUNE ODRI´DMCE ŠL^MSKIII EKOSUSTAVA SirLiiiir^fci list lir 5 fi, CXXVll CWiJJ, 249-2Jfi


Tablica 1. l.cgmda karte šumskih ekosustava Istre, koji su određeni bioklunatima, šumskim zajednicama i
tipovimatala


Tuhh I U´i^ci di ofamap shaminiimitks and soil tvpes


BIII´LMV} I´rclpkinmski pnjas-ni/i. podiTieje proipkininskt; buko\ e šume, šumska zajednica
It:^in<> alpinc-Fagi´tum .wiwiitac, tlo cmiea (na vapnencu)
Hsfk Gorski pojas-niži primorski, područje bukove Sume s jasenskom šaSikom,
zajednica Si´.\li´riii-Fi.igt.´nim .srlvurircK.: lio kaleikamhisol
Jc^-ih Ravničarski pojas. Šumo-stepsko područje, šumska zajednica Carpinii hcniH-QiiciTeruin
rohuris, lio liipoglej
JiTiqr Brdski pojas, suhmcdilenmski. područje šimic med unca i crnoga graba, šumska zajednica
Motinin-Oiwnvutm puhi´sventis, lio rend/i na
,i«t|C Brdski pojas suhniediieranski, podnieje šume medunca i crnoga graba, šumska zajednica
f J.v / / 1V f - y(; c/11´// f f)) /) ((/´(´.vt c/; r/ V. 110 c rveni c a
Jtiqk Brdski pojas sulimcditcranski, područje šume mcdimca i emoga graba, šumska zajednica
Chti-\-(i-0)n´iri´!inii/niln:\ivn)i.´i, lio kalcikambisol
,loqr Brdski pojas submet1iterati.ski, područje šume medunca i crnoga graba, .šumskazajednica
Osjiyo-Qiicrcclinu pnhcsix-nlls. tlo rendzina
Kqcc Brd-ski pojas submediteranski, područje šume medunca i bijeloga graba, šumska zajednica
Qiwrvn-Citrpint´riiin lirii´nutlis. tlo crvenica
Kqck Brdski pojas submediteranski. područje šuine medunca i bijeloga graba, šumska zajednica
Oucrcu-Carpinetum nrit´niijlis, tlo kalcikambisol
Kqcr Brdski pojas .subincdiieranski, područje šume medunca i bijeloga graba, šumska zajednica
Oncrcu-Carpincuim uricnuilis. lio rendzina
Loqc Brdski pojas eumediteranski, područje šume crnike, šumska zajednica
Oruo-QiifiVi´iuni ilivis, lio crvenica
Loqk Brdski pojas eumediieranski. područje Sume crnike, šumska zajednica
Onio-Oiii.-iv).-tnm ilici\. lio kalcikambisol


2. Uspijevanje šumskih kultura nologijskUi postupaka. S time u vezi zaslužuju pozorKltisinciranje
i kartiranie kopnenili ekosustiiva ima nost naši podaci o uspijevanju šumskih kultura (Ber pravog
smislti ako utvrđeni ekosustavi imaju različitu tović i dr 1967, Martinović, Cestar 1987) u
gospodarsku važnost i uvjolnju izbor i prilagodbu teli-promatranim ekosustavima (Tab. 2.i3.).


tdblica 2. Prirast u kulturama crnog bora (nVo/.v nigniAm.)
Ttibh-2 hhrcnh-ii! in Ausliian pim- (Pinus nigm ArnjuiUiires


Naziv kopnenog Šuma medunca i bijelog graba Šuma medunca i crnog graba -šuma medunca i cmog graba ekosustava
kalcikambisol plitki kalcikambisol piilki rendzina na dolomitu
Godišnji volumni
prirast stabala


3>7


prsnog promjera
25 cm u dm´ 1 1


Tablica _1. I´roizvodnost vrsta drveća u Istri (prema Bertović, Cestar 1987)


Tohk´ 3 Pnulnclmlv oftree spevk´s in Isthit (acconling to BerUn´tč: Cestar, }U87)


Vrsta šumske kulture


Naziv kopnenog ekosustava


Alcpski bor Brucijski bor Cm i bor Obični bor
"^uma crnike crvenica 0,86 t),62 --
Suma crnike kalcikambisol 0.1 y --
Šuma mediiiiea i bijelog graba crvenica tJ,22 -{)J2
Suma medunca i crnoga graba rend/ina na ilišu 0.11 0.1)8
Suma medunca i crnoga graba kalcikambisol 0.13 0.12


Napomena: Podaci se cidnose na rast modelnog stabla iskazan u m3 za starost od 40 god. Edafski uvjeti kultura označeni su prema tipskoj
oznaci tla. Crvenice su srednje duboke i diitioke (dijeloni lesivirane i dvoslojne sirade); kalcikambisoli su plitki i srednje duboki
tipični i lesiviiiini dok su rendzine na flišu plitke i srednje duboke. Uže grupiratije pedosistematskili jedinica nije bilo moguće.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 48     <-- 48 -->        PDF

.1. MedvcdoMt], J. MarlirmviL^ A. Vrankmić: l-KMI-.l.JM": ODiiEDNICl- ŠUMSKKI [-KOSUSTAVA Šiim:u^ki list br. S-(>. CXXVll (20().^K 24´)-25(j


Tumačenje iskazaiiiii podataka o rasui i prirastu
šumskog drveća u 1 Irvatskom primorju i Istri dato je u
navedenim izvomim radovima. Ovdje je dovoljno
uočiti kako su rast i prirast istraživanili kultura značajno
zavisni o po nama uspostavljenim tipovima kopnenih
ekosustava.


3. Neke hidrografske značajke kopnenih ekosustava
Posttipu/c


Za svaki ekosustav u Istri je izmjerena njegova povr.
šina i to tako, daje zasebno izmjeren svaki šumski i
ne.šumski ekosustav unutar pojedinog bioklimata. Dobivena
površina je izražena u km2 i u postotnom udjelu
u Istri.


Za šumske i nešumske ekosustave u Istri, izmjerene
su dužine vodotoka. Za izmjeru je korištena karta vodotoka
Hrvatske, koju je Leksikograf^ski zavod Hrvatske
koristio za prikaz hidrografske mreže u Vegetacijskoj
karti šumskih zajednica u monografiji "Šume u
Hrvatskoj" (gl. ur. Đ. Rauš 1992). Na karti dakako


nisu navedeni svi već samo glavni i stalni vodotoci,
čijaje dužina za svaki pojedini ekosustav prikazana u
km te postotni udjel vodotoka u ekosustavima Istre.


!\´alazi


Izmjerom površina ekosustava utvrđeno je da najveći
prostor u Istri zauzima ekosustav Kqcc (Tab. 4.).
Taj se šumski ekosustav prostire na 405,75 km2, nešumski
na 514,63 km2, ukupno na 920,38 km2 ili na
29,91 % površine Istre. Najmanji je Bhfc (v) i to samo
šumski na 0,94 km2. Ukupna površina Istre prikazana
na karti (br. 1 u prilogu) je 3.076,71 km, stoje vi.še od
površine Županije istrarske (2.820 km), a to je zato ,Što
županijska granica ide vrhotn Učke, u smjeru NNWSSO,
a na karti ekosustava prikazan je poluotok Istra s
dijelom Primorsko-goranske županije.


Najveću površinu u Istri zauzima bioklimat označen
simbolom "K", koji se prostire na 1.785,32 km2, ili
na 58,03 % površitie Istre.


Tablica 4. Površina kopnenili ekosustava i dužine vodotoka u Istri
Tahlc 4 Arcu ofcoutiiwnuti ecosystems and the leiiglb ofwilercoturses hi Jslria
Površine km: Dužine vodotoka km
Simboli Udjel Udjel u
ekosustava šuniske nešumske ukupno ekosustava u u šumi izvan šume ukupno ekosustavima
Istri % Istre %
Blile(v) 0.94 0.00 0.94 0.03 0.00 0.00 0.00 0.00
Hsfk 241.25 127.19 368.44 11.98 0.00 0.00 0.00 0.00
.lcqli 22.50 32.56 55.06 1.79 26.31 .34.88 61.19 22.05
,lmqr 150.38 86.13 236.51 7.69 50.52 23.49 74.01 26.67
Joqc 6.56 12.81 19.37 0.63 0.00 0.00 0.00 0.00
.loqk 125.31 79.69 205.00 6,66 0,00 0.00 0.00 0.00
Joqr 99.69 51.38 151.07 4^91 19.24 17.63 36.87 13.28
Kqcc 405.75 514.63 920.38 29.91 12.52 8.81 21.33 7.68
Kqck 243.81 363.63 607.44 19.74 17.60 3.91 21.51 7.75
Kqer 160.06 97.44 257.50 8.36 49.52 13.13 62.65 22.57
Loqc 23.06 174.13 197.19 6.41 0.00 0.00 0.00 0.00


Loqk 21.56 36.25 57.81 1.89
Ukupno 1500.87 1575.84 3076.71 100.00


Vegetacija Istre pripada dvjema vegetacijskim regijama,
i to, većim dijelom Mediteranskoj, a manjim dijelom
Eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji. U Mediteranskoj
je regiji najviše zastupljena submediteranska
vegetacijska zona termofilnih listopadnih šuma, manjim
dijelom eumediteranska zona vazdazelenih šuma. Eumediteranska
je zona označena simbolom ´^", a prostire
se na 255,00 km2, ili na 8,29 % ukupne površine.


Dužina je vodotoka bitno različita i prema ekosustavima
i prema bioklimatima.


Najveća dužina vodotoka je u ekosustavu .Imqr, ona
iznosi 74,01 km ili 26,67 "^ dužme vodotoka u Istri, a
od toga u šumi ih ima više od polovice (50,52 km).


0.0O 0.00 0.00 0.00


175.71 101.85 277.56 100.00
Zanimljiva je činjenica da taj ekosustav (.Imqr) zauzima
samo 236,51 knr ili 7,69 % površine Istre, dakle,
izrazito je visoka vodoopskrbljenost ekosustava.


U dolini rijeke Mime (Jcqh) je najveća relativna dužina
vodotoka, a uopće ih nema u 6 od 12 ekosustava
Istre.


^ 4




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 49     <-- 49 -->        PDF

ImSv^ibvii. J. Martinović, A. Vranković: TEMELJNE ODRIEDNICI- ŠUMSKIH liKOS^USTAVA . ŠLiiiiiirski lIM br 5 6, CXXVn qimi lW-256


ZAKLJUČAK - Conclusion


S čvrstim osloncem na Gračanino v (1950) pedološko-
vegetac i jski slijed i bioklimatsko raščlanjenje
kopnenih ekosustava u Hrvatskoj (Bertovi ć 195^5.,
Beno v i ć-Gl a v ač 1987) izradili smo i ovdje opisali
idejno rješenje klasifikacije i kartosirai^jc naših kopnenih
ekosustava.


Naše je rješenje razrađeno u projektu koji je predan
Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu s molbom
na razmatranje i tmaneuanje.


LITERATURA


Bertović, S., D. Cestar, V. Hren, J. Marti nović
, (1967): Prilog poznavanju proizvodnih
mogućnosti tla u Hrvatskom Primorju, zemljišta
ibiljaka, Vol. 16, Beograd.


Bertović , S. (1975): Prilog poznavanju odnosa klime
i vegetacije u Hrvatskoj. Acta biologica, VI 1/2,
Prirodoslovna istraživanja JAZU 41, Zagreb.


Bertović , S. (1983): Klima i klimatologija, Šumarska
enciklopedija, II izdanje, sv. 2, Zagreb.


Bertović , S. (1985): Klimatozonska vegetacija područja
Hrvatske. Prostorni plan SR Hrvatske,
Zagreb.


Bertović , S. (1985): Bioklimatske značajke SR Hrvatske.
Prostorni plan SR Hrvatske (Prirodni
sustavi), Urbanistički institut SRH Zagreb.


Bertović, S., V. Glavač, (1987): Tipologija šuma,
Šumarska enciklopedija, II izdanje sv. 3, Zagreb.


Gračanin , M. (1950): Typological investigation of
Vegetation and Soil as Basis for Land Classification
and involution. Trans.intern. Congress of
Soil Science, Vol. II, 1-3, Amsterdam.


G rač a n i n , M., Lj. 1 1 ij a n i ć, (1977): Uvod u ekologiju
bilja, Školska knjiga, Zagreb.


Jelavić , V. i dr. (1999): Kartiranje kritičnog taloženja
"kiselih" sastojaka iz atmosfere na šumski
ekosustav dijela sjeverozapadne Hrvatske (dva
kvandranta EMEP mreže 50 x 50 km), Ekonerg,
Zagreb.


SUMMAR:: This paper presenss a proposal for


Ovom objavom projekta želja nam je obavijestiti
stručnu i svekoliku javnost kako se danas na prirodo-
znanstvenoj osnovici najbolje može i treba klasificirati
i kartirati naše kopnene ekosustave.


- References
J e l a v i ć, V i dr. (1998): Razvoj modela za kartiranje
kritičnog opterećenja s primjenom na ekosustave
Gorskog kotara, Ekonerg, Zagreb.


L aba n, P, (1981) : Proceedings of the Workshop on
Land Evaluation for Forestry. Wageningen.


Martinovie. J., D. Cestar, (1987): Tla šumskih
ekosustava Istre; u ediciji "Pedosfera Istre^´
(Škorić i suradnici), Zagreb.


M arti nov ić, J. (2000 a): Kopneni ekosustavi parkova
prirode u Hrvatskoj. Dokumentacija Uprave
za zaštitu prirode u Ministarstvu okoliša i prostornog
uređenja, Zagreb.


M art i no v i ć, J. (2000): Tla u Hrvatskoj, Zagreb.
Medvedović,J . (2002): Karta potencijalne šumske
vegetacije Hrvatske (manuskript).
Rauš.Đ., I.TrinajstićJ. Vukelić, J.Medvedović
, 1992: Bihni svijet hrvatskih šuma. Poglavlje
u monografiii "Šume u Hrvatskoj" (gl.
ur. Đ. Rauš), str. 33-80, Zagreb.
Trinajstić, 1., Đ. Rauš, J. Vukelić, J. Medvedović
, 1992: Vegetacijska karta šumskih zajednica
Hrvatske. U prilogu monografije "Šume u
Hrvatskoj´´ (gl. ur. Đ. Rauš) iza str. 340, Zagreb.
Vries , W. (1991): Methodologies for the Assesmem
and Mapping of Critical Loads and of the Impact
of Abatment Strategies on Forest Soils, The
Winand Staring Centre for Integrated Land, Soil
and Water Research, Report 4C\ Wageningen.


a project entitled


´Continental Ecosystems of Croatia.. Pivject content: natural-scientific
classification of continental eco.vistems, a map of basic ecosystem n^pes:


1:500 000) and their biologica,, ecological and management interpretation.
Criteria for the determination oftytJes and cartographcc units of continental
ecosystems are: bio-climatic location of the site, taxonomic characteristic of
vegetation cover and pedogcnetlc characteristic ofsoif while in ilw field of
agriculture the composition of cultures is taken into consideratio.. An exam-
m:




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 50     <-- 50 -->        PDF

J. ML;L1M.-L1IIViI:, .1. Miirniiwiii. A. Vrankovi^. TV-:Ml´.UKV. 01)Ki;llNin´. <pIc offorcst vc´^cUUioiJ ill Istria is Uiken to demonstraee the main conceptual
and cartographcc characteristics oftlie project.


Based on Gračaniin´s (1950) pedological-vegetation sequence ami Inoclimatic
break down of continental ecosystems in Croatia (Bertovic. 1985;
Bertoviv-G[avuC\1987), we have worked out and described here a conceptual
solution for classification and cartography in Croatian continental ecosystems.


Our solution has been presented as a project and forwarded to the Ministry
of Sciences and Technology in Zagreb for consideraiion and financing


With this project propo.sal our intention is to inform the professional and
general public of procedures for classification and mapping of Croatian continental
ecosy.stemis in the best po.ssihlc natural, scientific way.