DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 43 <-- 43 --> PDF |
mi;THODNOPRIOPC-ENJi;-PRKIJMINARYC()MMliNIC-Vri()N Šum;ii´ski list br. 5-fi, C´XXVTI (2(H),1), ;W-256 UDK63(l* INI.2 M14 TEMELJNE ODREDNICE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U HRVATSKOJ CONTINENTAL ECOSYSTEMS OF CROATIA Objava projekta - Project Proposal Jurnj MEDVEDOVTĆ*, Jakob MARTINOVIĆ**, Andrija VRANKOVIČ*** SAŽETAK: Ovaj je rad inaiigiirccija projekta aKopneni ekosustavi Hrvai^ ske ´. Sadržaj je projekta: prirodoznanslvemi klasijlkuvija kopnenih ekosustava, karta osnovnih tipova ekosustava (1:500.000) te njjhova /,ioloska, ekološka i gospodarska iiiterpretacija. Kriieriji za utvrđivanje tipova i kartovrafskih je- Lica kopnenih ekLstava su: inoklitnatska pripcLL staništa, ,aksonoutsko obdježje vevetaeijskoii pokrivača i pedogenetsko oivljež/e tla. a u po/iodjelskoi prostL n=L se u of.=ir i susL kullura. Na ariuyL uun,ske vegetacije u Istn iskazuju se glavne koncepciiske i kartografske kJakteristikepr^´ekta UVOD - Introduction U Šumarskom institutu Jastrebarsko (J. Martino-ma vegetacije i tala, kao i istim kartama krupnog vić,J.Medvedović,A. Vranković 2001. i 2002) mjerila za manja ali ekološki značajna područja. pokrenuta je inicijativa za izradu pregledne karte kop Značajnu podršku utvrđivanju kopnenih ekosusta nenii! ekosustava u Hrvatskoj s tumačem ka,le. Projekt va i njihovoj integralnoj interpretaciji pruža Baza je u konačnoj verziji opisan u prijavi Složenog telinolo podataka o hrvatskim tlima. U njoj su na 235 1 sta gijskog istraživačko-razvojnou projekta (STIRP) i 19. nišnoj čestici iskazani odnosi geološko-1 hološke prosinca 2002 predložen za llnanciranje Ministarstva, urade, reljefa, klime, vegetacije i tla. Pokazalo se znanosti i telmoloaye Predlai-ač projekta je Šumarski IMartinovi e 2000 a) kako Baza podataka o hr institut Jastrebarsko a suradn^ ustanove su: Bkonerg vatskim tlima pruža velike mogućnosti za sveobu Institut za energetiku i zaštitu okoliša Zagreb Geodet¬ hvatnu interpretaciju naših kopnenih ekosustava. ski fakultet, Z;^reb i Cieo-Sat p.o.o. zaistraživačko ti rvatski ekolozi osrvarili su zanažene rezultate i razvojne uslugcZagrek glede biokhmatsko" raščlanjeni i našc-a prostora Misao vodilja predlagača u ovom projektu je opisaNakon du"otra,mhrstra7ivanjausnioie"Bertović ti i kanografski iskazati naše kopnene ekosustave, tako (1975 19^5 987^999) oforinitideskripcijski da oni budu značajan priloii povezivanju hr\´atskili prisustav bKiklimata u Hi^atskoj pojednostavljeno rodnih i tehnologijskih su;tava. Svoju procjenu da je prikazan (SI. 1.). Taj deskripcijski sustav bioklimatako zahtjevan projekt moguće vrlo uspješno ostvariti, ta pokazao se pouzdan i veoma uporabiv u poredbepredlagači temelje na ovini činjenicama i spoznajama: nim analizama .-cneze i evolucije vegetacijsko.^ po - Rad na identifikaciji i klasifikaciji kopnenih ekokrivača i analizama svojstava tala i procesa u pesustava u Hr\´atskoj traje više od 75 godina. Najviše dosferi proučavanju vrsta i prirasta šumskog drveje grade sakupljeno u okviru poredbenih vegetacij-ća, kartiranju kritičnog opterećenja" šumskih ekoskih i pedoloških istraživanja te tijekom dugotrajne sustava zračnim onečišćivačima i u drugim proučaznanstvene inventarizacije tala i vegetacije. Karti-vanjima naših kopnenih ekosustava tla kao što su ranja tala i vegetacije dala su zapažene rezultate. hidrografska, hidrološka i druga. Raspolažemo s vrlo kvalitetnim preglednim kartaStečena su dovoljna teorijska i praktična iskustva u kartiranju naših kopnenih ekosustava. Prva kartira nja kopnenih ekosustava po modelu ovog projekta * rx ,se. .luraj Mcdvcdović, D. Bistra, Stubička 5S8 obavljena su u Institutu za energetiku i zaštitu´oko * * Dr. se. .liikolT M ;ii-i inovie, Zagriib, Braće [Joiiia tiy 4 li.ša u Zagrebu i to u okviru med^marodnog projekta *** Mr.i=c.Aiidrii;i Vnmkovič. Zagreb, Bi)/idar;iMagovca 55 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 44 <-- 44 --> PDF |
J. Medvc´dović, J. Martiiiović, A. Vrimković: Tj-MEL.INE OL:>RI:L)NICE ŠUMSKIll "Računanje i kartiranjekritičnoiiopterećenja^Kartiranje se´odnosi na šumske ekosustave detniiranepedološko-vcgetacijskim slijedom (J e 1 a v i i et. a!, m98. i 1999). U tijeku je rad na izradi preglednekarte šumskih ekosustava Slavonije i Baranje tako đer u navedenom institutu. l-KOSUSTAVA . ^.Lumrski lJNl hi: 5-(i. C XWI i CWI.´-), 24´l-25fr U cjelini dcdano, o sastavnicama naših kopnenih ekosustava iniamo vrlo bogatu građu relevantnu za izradu prirodoznanstvene klasifikacije i karte kopnenih ekosustava u Hrvatskoj. KONCEPCIJA I METODA RADA Concept and work method Velik broj kopnenih ekosustava pokušali su znanstvenici (ekolo./i i dr.) identificirati i klasificirati s obzirom na njihova speciUčna genciska i antropogena obilježja. Pokazalo se da nema univerzalnih kriterija i metoda za njihovu klasifikaciju. Teškoće proizlaze iz činjenice što u različitim ;eograf~skim područjima dominiraju raznoliki čimbenici u njihovom raspoznavanju i rasprostiranju: negdje reljefski, drugdje klimatski, hidrološki, pedološki, geološko-petrografski itd. Osim toga ekosustavi se mogu promatrati s različitih gledišta, npr.: šumarstva, poljodjelstva, zaštite okoliša, vodoprivrede i drugih socijalnih i ekonomskih aspekata. Danas, nema dvojbe, najčešće se kao glavne sastavnice tipova kopnenih ekosustava uzimaju podneblje, reljef, prirodno raslinstvo i tlo pri čemu se ekosustav promatra kao "životni kompleks llmkcionalno povezanih biocenoza i njihovih speciUčnih staništa" (Grača nin, 1977). Naši prirodoslovci, kao stoje već poznato, zarana su uočili probleme identifikacije i klasifikacije kopnenih ekosustava. To je lako razumjeti kada se ima na umu, da se Naša domovina odlikuje vrlo varijabilnim i kontrasmim .sastavnicama (čimbenicima) kopnenih ekosustava Naime na relativno malom prostoru u nas se izmjenjuju vrlo kontrasmi relevantni čimbenici: geološko- Dctrotivafska podlotia reljef podneblje i tlo a s tim u vezi i prirodno raslinstvo i svi drugi organizmi. " Na osnovi dvadesetogodišnjih istraživanja naših ekologa i botaničara M. G ra ca n i n (1950) je utvrdio i opisao pedološko-vegetacijski slijed kao najpouzdaniju metodu i i-lavni kriterij za prirodoznanstvenu identillkaciju i kk;sifikaciju kopnenih ekosustava koji se po njemu definiraju taksonomskmi jedinicama biljnih zajednica u smislu ntocenološkc škole Braun-t^lanqc-a i tipova tala u smislu srednje-europske pedološke škole Kasnija su se istraživana te Gračaninovcspoznajč pouzdano potvrdila Dovoljno je navesti primjenu pedološko vLetacijskoi. slijeda u tipološk m i traživanjimanašihšuma( Bertović Cestar idr) inventa¬ rizaciiu šumskih ekosustava europskih država (Laba n e! a 1981) kao i kart.ranje kritično^ opterećenja šumskih ekosust-iva zračmm oncčišć,v^-i?m (W de VH es V ^ W1) U^v m 3demm mn ie^nna lo^i^ii iosus av^ defbiran su taSZ ^ čama tla i vegetacije. Takvo se poimanje kopnenih ekosustava primjenjuje i u ovom projektu. Osnovni tipovi šumskih kopnenih ekosustava utvrđuju se pomoću tri kriterija: bioklimatska pripadnost (područje ili podpodničje) i taksonomska pripadnost vegetacije i tla. Kod nešumskih kopnenih ekosustava osnovni se tipovi ekosustava utvrđuju: bioklimatskom pripadnošću, taksonomskom jedinicom tla i vrstom kulture pri čemu se razlikuju: oranice, višegodišnje kulture, livade i travnjaci. U izradi karata kopnenih ekosustava provodi se analogan postupak. Kartografske jedinice kopnenih ekosustava određene su kartografskim jedinicama bioklime, vegetacije (kulture) i tla. Temeljni izvorza interpretaciju šumske vegetacije je monograllja "Šume u Hrvatskoj"^ (gl. ur. Đ. Rauš 1992), poglavlje "Biljni svijet hrvatskih šuma" (Rauš, Trinajstić,Vukelić,Medvedović 1992) skartom šumskih zajednica u mjerilu 1:500.000 i karte potencijalne vegetacije i bioklimata 1:500.000 (Medve dov´ić 2002). Sva pedološka obilježja kopnenih ekosustava daju se prema osnovnoj pedološkoj karti Hrvatske (1:250.000 do 1:500.000)," Bazi podataka o hrvatskim tlima i ediciji Tla u Hi-vatskoj (Martinović 2000). Opis kopnenih ekosustava u tumaču obuhvaća: - klimatska obilježja ekosustava, - bonitet poljodjelskih i šumskih tala, - prikladnost tala za višestruku funkciju šume, - stanje humizacijc (količina i kakvoća humusa), - stanje adsorpcij.skoga kompleksa tla i pufernotransformacijska sposobnost tla,´ - stanje i rizik erozije tla vodom i vjetrom, - prikladnost ekosustava za izgradnju turističkih i rekreacijskih objekata, - akumulaciju teških kovina u tlu, - odnos normale i zatečenog stanja drvnih zaliha šumskih sastojina, - geokemijskii ulogu vegetacijskog pokrivača, - tehnogenetski pritisak na ekosustav (teške kovine, SO., NO,), - biotski i abiotski utjecaji na ekosustav i - hidrografske i hidrološke karakteristike ekosustava. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 45 <-- 45 --> PDF |
J VIi:iKal.>\;f. J. M,iniimvić, (\. Vnmkovic- TEMtl.INl. ODRI-llNICi: ŠUMSKIH i::K.OSl.:STAVA . Šim-Lurski list hf, 5-tv CXXVU (1mm. 24´I-25<: r- 1762 m -\A ~ 14(>t)m \ B 1200 111 C ]/ \_^C 1! - l(XX)ni Wf - 8(K) 111 - 500 in K-Ml/ - 300 111 G /S\ M-\ ^ L-i,ii,nr,iv El, l[.l![ Slikii 1. Pojednostavljena shema orografskih pojasa i potpojasa, klitnatskvonskih vegetacijskih područja i potpodručja analognih biokliriiata i regionalnih ekološktvgospodarskih tipova šuma u kopiiciiiin i primorskim krajevima Hrvat^.ke (po Bcrtoviću, 1987) Ik- amiiv^hmiji aologkvl´-iiuimigain´nt types offore.m in the conlhuwal u/ul,-oastut rt-gums-i>fCmulki (Bertović, 1987) Prc-tplćiiiinski pojas: A - viši, područje klekovine bora krivulja; B - niži, područje prciplaninske bukove šume tiorski pojas; C - viši, područje bukovcHelove šu ine (I - dinarsko, II - panonsko potpodručje); D - niži, područje gorske bukove šume (I - dinarsko, II panonsko potpodručje) - brdski pojas: E - područje šume kitnjaka i običnoga graba (I - južno, II - središnje, III - istočno potpodručje) 1" - područje šume sladima i cera ravničarski pojas; G - šumo-stepsko područje i gorski pojas: H - niži primorski, područje bukove šume s jesenskom šašikom - brdski pojas, submeditcranski:J-područje šume medunca i cmograba; K područje šume medunca i bjelograba (I - hladnije II toplije potpodručje); eumediteranski: L područje šume crnike (I - sjeverno II srednje III -južno, IV - andnootočno potpodručje). REZULTATI RADA NA PRIM.TERU ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U ISTRI Work results on an example of Ibrest ecosystems in Istria 1. Tumačenje karte ni su velikim slovima abecede (A-L) i svaki je označen Proučavanjem šumsko-vegetacijskog pokrivača Iszasebnom bojom. tre po modelu koji je naprijed opisan, utvrđena je zaŠumske zajednice na određenim tipovima tala stupljenost 5 bioklimata, 7 šumskih zajednica i 5 glavoznačene su crtama u različitim smjerovima i to onom ni li tipova tala iskazanih u legendi karte kopneniireko-istom bojom, kojom je označen bioklimat. sustava. Nešumski ekosustavi biti će analogno označeni u Ukupno je utvrđeno i na karti iskazano 12 tipova boji bioklimata (A-L) malim početnim slovima za tlo i šumskih ekosustava s legendom u tab.1. biljnu zajednicu odnosno poljodjelsku kulturu. Princip odabira boja i znakova je sljedeći. Svaki je ekosustav predstavljen simbolom. Simboli su utvrđeni tako da se sastoje od prvog velikog slova Boje su izabrane tako da već prvim pogledom na abecede (A-L) koji se odnosi na oznaku bioklimatskog kartu ostvare dojam glavnih osobina prostora kojeg područja i malih početnih slova šumske zajednice i tipa predstavljaju. Žutom, narančastom i crvenom bojom označeni su tla. Primje-r: ekosustavi toplih staništa, plavom i ljubičastom hladna i vlažna staništa, a drugim bojama su označeni prijelazi Jmqr Brdski pojas, .submediteranski, područje šume izjednihudruge. medunca i crnoga graba, šumska zajednica Mo Temeljna boja na karti predstavlja bioklimat. U Hrli iiio-Querct´tum piibescentis, tlo rendzina. vatskoj je utvrđeno 10 bioklimatskih područja, označe |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 46 <-- 46 --> PDF |
J. Mi^dvi:Jinic J. M^Ftilluvic-. A. \i;ynki)vjt: T|-:MKI,.IN|-. ()Dii[-[lNICI: ŠL´MSKIfl [iKOSU´STAVA Ši.iiiarslti liši tir. 5- (). CXXVII l^UH3). 249-256 KARTA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA HRVATSKE MjLTilo 1 : 250 000 Autori: J. Martitiović, J. ML-dvedović, A. Vmrikovic Clodiiiiiizrade:2™2. oznaka bioklimata: B H J K L nnnnn godina izrade-. 2002 EKONERG Legenda karte: NAZIV KARTOGRAFSKE JEDINICE Omci - Quercetum lllcis - keldkambisal Orno Quarcatufn Iteis ovonica Quens) - Carpinetum arisntališ. kalcIKambisnl ,"/^ V Quorco - Carplnetum ortantalls - crvanics 4—r QuaFBo - Csrpinetum arieniali« - nendzlna na ctokimnu W Ostryo - Quercetum pubascantis - rendzlna na dakimttu BROJ 40 34 41 4a 1 NAZIV KARTOGRAFSKE JEDINICE Ostryo - Qjercatum pjiwscsntjs - kalcikambtol Ostryo - QuBreetum putiescentis crvanica Molkna - Qjenatum pjbescentls - isodzlna na fISu Hontogino - alplnae - Fagetum Sylvathcaa - crnica na vapnencu Carpinc betuli - Quamtum robons - hipoglej Sesierlo - Fegetum Syivaticae - kalcikambiaol Značenje skraćenica se nalazi u tablici 1 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 47 <-- 47 --> PDF |
.1. McilicJnii;. ,1. MiinilidUL-. A. Viunkui ić H-.MEUNE ODRI´DMCE ŠL^MSKIII EKOSUSTAVA SirLiiiir^fci list lir 5 fi, CXXVll CWiJJ, 249-2Jfi Tablica 1. l.cgmda karte šumskih ekosustava Istre, koji su određeni bioklunatima, šumskim zajednicama i tipovimatala Tuhh I U´i^ci di ofamap sh BIII´LMV} I´rclpkinmski pnjas-ni/i. podiTieje proipkininskt; buko\ e šume, šumska zajednica It Hsfk Gorski pojas-niži primorski, područje bukove Sume s jasenskom šaSikom, zajednica Si´.\li´riii-Fi.igt.´nim .srlvurircK.: lio kaleikamhisol Jc^-ih Ravničarski pojas. Šumo-stepsko područje, šumska zajednica Carpinii hcniH-QiiciTeruin rohuris, lio liipoglej JiTiqr Brdski pojas, suhmcdilenmski. područje šimic med unca i crnoga graba, šumska zajednica Motinin-Oiwnvutm puhi´sventis, lio rend/i na ,i«t|C Brdski pojas suhniediieranski, podnieje šume medunca i crnoga graba, šumska zajednica f J.v / / 1V f - y(; c/11´// f f)) /) ((/´(´.vt c/; r/ V. 110 c rveni c a Jtiqk Brdski pojas sulimcditcranski, područje šume mcdimca i emoga graba, šumska zajednica Chti-\-(i-0)n´iri´!inii/niln:\ivn)i.´i, lio kalcikambisol ,loqr Brdski pojas submet1iterati.ski, područje šume medunca i crnoga graba, .šumskazajednica Osjiyo-Qiicrcclinu pnhcsix-nlls. tlo rendzina Kqcc Brd-ski pojas submediteranski, područje šume medunca i bijeloga graba, šumska zajednica Qiwrvn-Citrpint´riiin lirii´nutlis. tlo crvenica Kqck Brdski pojas submediteranski. područje šuine medunca i bijeloga graba, šumska zajednica Oucrcu-Carpinetum nrit´niijlis, tlo kalcikambisol Kqcr Brdski pojas .subincdiieranski, područje šume medunca i bijeloga graba, šumska zajednica Oncrcu-Carpincuim uricnuilis. lio rendzina Loqc Brdski pojas eumediteranski, područje šume crnike, šumska zajednica Oruo-QiifiVi´iuni ilivis, lio crvenica Loqk Brdski pojas eumediieranski. područje Sume crnike, šumska zajednica Onio-Oiii.-iv).-tnm ilici\. lio kalcikambisol 2. Uspijevanje šumskih kultura nologijskUi postupaka. S time u vezi zaslužuju pozorKltisinciranje i kartiranie kopnenili ekosustiiva ima nost naši podaci o uspijevanju šumskih kultura (Ber pravog smislti ako utvrđeni ekosustavi imaju različitu tović i dr 1967, Martinović, Cestar 1987) u gospodarsku važnost i uvjolnju izbor i prilagodbu teli-promatranim ekosustavima (Tab. 2.i3.). tdblica 2. Prirast u kulturama crnog bora (nVo/.v nigniAm.) Ttibh-2 hhrcnh-ii! in Ausliian pim- (Pinus nigm ArnjuiUiires Naziv kopnenog Šuma medunca i bijelog graba Šuma medunca i crnog graba -šuma medunca i cmog graba ekosustava kalcikambisol plitki kalcikambisol piilki rendzina na dolomitu Godišnji volumni prirast stabala 3>7 prsnog promjera 25 cm u dm´ 1 1 Tablica _1. I´roizvodnost vrsta drveća u Istri (prema Bertović, Cestar 1987) Tohk´ 3 Pnulnclmlv oftree spevk´s in Isthit (acconling to BerUn´tč: Cestar, }U87) Vrsta šumske kulture Naziv kopnenog ekosustava Alcpski bor Brucijski bor Cm i bor Obični bor "^uma crnike crvenica 0,86 t),62 -- Suma crnike kalcikambisol 0.1 y -- Šuma mediiiiea i bijelog graba crvenica tJ,22 -{)J2 Suma medunca i crnoga graba rend/ina na ilišu 0.11 0.1)8 Suma medunca i crnoga graba kalcikambisol 0.13 0.12 Napomena: Podaci se cidnose na rast modelnog stabla iskazan u m3 za starost od 40 god. Edafski uvjeti kultura označeni su prema tipskoj oznaci tla. Crvenice su srednje duboke i diitioke (dijeloni lesivirane i dvoslojne sirade); kalcikambisoli su plitki i srednje duboki tipični i lesiviiiini dok su rendzine na flišu plitke i srednje duboke. Uže grupiratije pedosistematskili jedinica nije bilo moguće. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 48 <-- 48 --> PDF |
.1. MedvcdoMt], J. MarlirmviL^ A. Vrankmić: l-KMI-.l.JM": ODiiEDNICl- ŠUMSKKI [-KOSUSTAVA Šiim:u^ki list br. S-(>. CXXVll (20().^K 24´)-25(j Tumačenje iskazaiiiii podataka o rasui i prirastu šumskog drveća u 1 Irvatskom primorju i Istri dato je u navedenim izvomim radovima. Ovdje je dovoljno uočiti kako su rast i prirast istraživanili kultura značajno zavisni o po nama uspostavljenim tipovima kopnenih ekosustava. 3. Neke hidrografske značajke kopnenih ekosustava Posttipu/c Za svaki ekosustav u Istri je izmjerena njegova povr. šina i to tako, daje zasebno izmjeren svaki šumski i ne.šumski ekosustav unutar pojedinog bioklimata. Dobivena površina je izražena u km2 i u postotnom udjelu u Istri. Za šumske i nešumske ekosustave u Istri, izmjerene su dužine vodotoka. Za izmjeru je korištena karta vodotoka Hrvatske, koju je Leksikograf^ski zavod Hrvatske koristio za prikaz hidrografske mreže u Vegetacijskoj karti šumskih zajednica u monografiji "Šume u Hrvatskoj" (gl. ur. Đ. Rauš 1992). Na karti dakako nisu navedeni svi već samo glavni i stalni vodotoci, čijaje dužina za svaki pojedini ekosustav prikazana u km te postotni udjel vodotoka u ekosustavima Istre. !\´alazi Izmjerom površina ekosustava utvrđeno je da najveći prostor u Istri zauzima ekosustav Kqcc (Tab. 4.). Taj se šumski ekosustav prostire na 405,75 km2, nešumski na 514,63 km2, ukupno na 920,38 km2 ili na 29,91 % površine Istre. Najmanji je Bhfc (v) i to samo šumski na 0,94 km2. Ukupna površina Istre prikazana na karti (br. 1 u prilogu) je 3.076,71 km, stoje vi.še od površine Županije istrarske (2.820 km), a to je zato ,Što županijska granica ide vrhotn Učke, u smjeru NNWSSO, a na karti ekosustava prikazan je poluotok Istra s dijelom Primorsko-goranske županije. Najveću površinu u Istri zauzima bioklimat označen simbolom "K", koji se prostire na 1.785,32 km2, ili na 58,03 % površitie Istre. Tablica 4. Površina kopnenili ekosustava i dužine vodotoka u Istri Tahlc 4 Arcu ofcoutiiwnuti ecosystems and the leiiglb ofwilercoturses hi Jslria Površine km: Dužine vodotoka km Simboli Udjel Udjel u ekosustava šuniske nešumske ukupno ekosustava u u šumi izvan šume ukupno ekosustavima Istri % Istre % Blile(v) 0.94 0.00 0.94 0.03 0.00 0.00 0.00 0.00 Hsfk 241.25 127.19 368.44 11.98 0.00 0.00 0.00 0.00 .lcqli 22.50 32.56 55.06 1.79 26.31 .34.88 61.19 22.05 ,lmqr 150.38 86.13 236.51 7.69 50.52 23.49 74.01 26.67 Joqc 6.56 12.81 19.37 0.63 0.00 0.00 0.00 0.00 .loqk 125.31 79.69 205.00 6,66 0,00 0.00 0.00 0.00 Joqr 99.69 51.38 151.07 4^91 19.24 17.63 36.87 13.28 Kqcc 405.75 514.63 920.38 29.91 12.52 8.81 21.33 7.68 Kqck 243.81 363.63 607.44 19.74 17.60 3.91 21.51 7.75 Kqer 160.06 97.44 257.50 8.36 49.52 13.13 62.65 22.57 Loqc 23.06 174.13 197.19 6.41 0.00 0.00 0.00 0.00 Loqk 21.56 36.25 57.81 1.89 Ukupno 1500.87 1575.84 3076.71 100.00 Vegetacija Istre pripada dvjema vegetacijskim regijama, i to, većim dijelom Mediteranskoj, a manjim dijelom Eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji. U Mediteranskoj je regiji najviše zastupljena submediteranska vegetacijska zona termofilnih listopadnih šuma, manjim dijelom eumediteranska zona vazdazelenih šuma. Eumediteranska je zona označena simbolom ´^", a prostire se na 255,00 km2, ili na 8,29 % ukupne površine. Dužina je vodotoka bitno različita i prema ekosustavima i prema bioklimatima. Najveća dužina vodotoka je u ekosustavu .Imqr, ona iznosi 74,01 km ili 26,67 "^ dužme vodotoka u Istri, a od toga u šumi ih ima više od polovice (50,52 km). 0.0O 0.00 0.00 0.00 175.71 101.85 277.56 100.00 Zanimljiva je činjenica da taj ekosustav (.Imqr) zauzima samo 236,51 knr ili 7,69 % površine Istre, dakle, izrazito je visoka vodoopskrbljenost ekosustava. U dolini rijeke Mime (Jcqh) je najveća relativna dužina vodotoka, a uopće ih nema u 6 od 12 ekosustava Istre. ^ 4 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 49 <-- 49 --> PDF |
ImSv^ibvii. J. Martinović, A. Vranković: TEMELJNE ODRIEDNICI- ŠUMSKIH liKOS^USTAVA . ŠLiiiiiirski lIM br 5 6, CXXVn qimi lW-256 ZAKLJUČAK - Conclusion S čvrstim osloncem na Gračanino v (1950) pedološko- vegetac i jski slijed i bioklimatsko raščlanjenje kopnenih ekosustava u Hrvatskoj (Bertovi ć 195^5., Beno v i ć-Gl a v ač 1987) izradili smo i ovdje opisali idejno rješenje klasifikacije i kartosirai^jc naših kopnenih ekosustava. Naše je rješenje razrađeno u projektu koji je predan Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu s molbom na razmatranje i tmaneuanje. LITERATURA Bertović, S., D. Cestar, V. Hren, J. Marti nović , (1967): Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tla u Hrvatskom Primorju, zemljišta ibiljaka, Vol. 16, Beograd. Bertović , S. (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Acta biologica, VI 1/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU 41, Zagreb. Bertović , S. (1983): Klima i klimatologija, Šumarska enciklopedija, II izdanje, sv. 2, Zagreb. Bertović , S. (1985): Klimatozonska vegetacija područja Hrvatske. Prostorni plan SR Hrvatske, Zagreb. Bertović , S. (1985): Bioklimatske značajke SR Hrvatske. Prostorni plan SR Hrvatske (Prirodni sustavi), Urbanistički institut SRH Zagreb. Bertović, S., V. Glavač, (1987): Tipologija šuma, Šumarska enciklopedija, II izdanje sv. 3, Zagreb. Gračanin , M. (1950): Typological investigation of Vegetation and Soil as Basis for Land Classification and involution. Trans.intern. Congress of Soil Science, Vol. II, 1-3, Amsterdam. G rač a n i n , M., Lj. 1 1 ij a n i ć, (1977): Uvod u ekologiju bilja, Školska knjiga, Zagreb. Jelavić , V. i dr. (1999): Kartiranje kritičnog taloženja "kiselih" sastojaka iz atmosfere na šumski ekosustav dijela sjeverozapadne Hrvatske (dva kvandranta EMEP mreže 50 x 50 km), Ekonerg, Zagreb. SUMMAR:: This paper presenss a proposal for Ovom objavom projekta želja nam je obavijestiti stručnu i svekoliku javnost kako se danas na prirodo- znanstvenoj osnovici najbolje može i treba klasificirati i kartirati naše kopnene ekosustave. - References J e l a v i ć, V i dr. (1998): Razvoj modela za kartiranje kritičnog opterećenja s primjenom na ekosustave Gorskog kotara, Ekonerg, Zagreb. L aba n, P, (1981) : Proceedings of the Workshop on Land Evaluation for Forestry. Wageningen. Martinovie. J., D. Cestar, (1987): Tla šumskih ekosustava Istre; u ediciji "Pedosfera Istre^´ (Škorić i suradnici), Zagreb. M arti nov ić, J. (2000 a): Kopneni ekosustavi parkova prirode u Hrvatskoj. Dokumentacija Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu okoliša i prostornog uređenja, Zagreb. M art i no v i ć, J. (2000): Tla u Hrvatskoj, Zagreb. Medvedović,J . (2002): Karta potencijalne šumske vegetacije Hrvatske (manuskript). Rauš.Đ., I.TrinajstićJ. Vukelić, J.Medvedović , 1992: Bihni svijet hrvatskih šuma. Poglavlje u monografiii "Šume u Hrvatskoj" (gl. ur. Đ. Rauš), str. 33-80, Zagreb. Trinajstić, 1., Đ. Rauš, J. Vukelić, J. Medvedović , 1992: Vegetacijska karta šumskih zajednica Hrvatske. U prilogu monografije "Šume u Hrvatskoj´´ (gl. ur. Đ. Rauš) iza str. 340, Zagreb. Vries , W. (1991): Methodologies for the Assesmem and Mapping of Critical Loads and of the Impact of Abatment Strategies on Forest Soils, The Winand Staring Centre for Integrated Land, Soil and Water Research, Report 4C\ Wageningen. a project entitled ´Continental Ecosystems of Croatia.. Pivject content: natural-scientific classification of continental eco.vistems, a map of basic ecosystem n^pes: 1:500 000) and their biologica,, ecological and management interpretation. Criteria for the determination oftytJes and cartographcc units of continental ecosystems are: bio-climatic location of the site, taxonomic characteristic of vegetation cover and pedogcnetlc characteristic ofsoif while in ilw field of agriculture the composition of cultures is taken into consideratio.. An exam- m: |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 50 <-- 50 --> PDF |
J. ML;L1M.-L1IIViI:, .1. Miirniiwiii. A. Vrankovi^. TV-:Ml´.UKV. 01)Ki;llNin´. < and cartographcc characteristics oftlie project. Based on Gračaniin´s (1950) pedological-vegetation sequence ami Inoclimatic break down of continental ecosystems in Croatia (Bertovic. 1985; Bertoviv-G[avuC\1987), we have worked out and described here a conceptual solution for classification and cartography in Croatian continental ecosystems. Our solution has been presented as a project and forwarded to the Ministry of Sciences and Technology in Zagreb for consideraiion and financing With this project propo.sal our intention is to inform the professional and general public of procedures for classification and mapping of Croatian continental ecosy.stemis in the best po.ssihlc natural, scientific way. |