DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 43 <-- 43 --> PDF |
mi;THODNOPRIOPC-ENJi;-PRKIJMINARYC()MMliNIC-Vri()N Šum;ii´ski list br. 5-fi, C´XXVTI (2(H),1), ;W-256 UDK63(l* INI.2 M14 TEMELJNE ODREDNICE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U HRVATSKOJ CONTINENTAL ECOSYSTEMS OF CROATIA Objava projekta - Project Proposal Jurnj MEDVEDOVTĆ*, Jakob MARTINOVIĆ**, Andrija VRANKOVIČ*** SAŽETAK: Ovaj je rad inaiigiirccija projekta aKopneni ekosustavi Hrvai^ ske ´. Sadržaj je projekta: prirodoznanslvemi klasijlkuvija kopnenih ekosustava, karta osnovnih tipova ekosustava (1:500.000) te njjhova /,ioloska, ekološka i gospodarska iiiterpretacija. Kriieriji za utvrđivanje tipova i kartovrafskih je- Lica kopnenih ekLstava su: inoklitnatska pripcLL staništa, ,aksonoutsko obdježje vevetaeijskoii pokrivača i pedogenetsko oivljež/e tla. a u po/iodjelskoi prostL n=L se u of.=ir i susL kullura. Na ariuyL uun,ske vegetacije u Istn iskazuju se glavne koncepciiske i kartografske kJakteristikepr^´ekta UVOD - Introduction U Šumarskom institutu Jastrebarsko (J. Martino-ma vegetacije i tala, kao i istim kartama krupnog vić,J.Medvedović,A. Vranković 2001. i 2002) mjerila za manja ali ekološki značajna područja. pokrenuta je inicijativa za izradu pregledne karte kop Značajnu podršku utvrđivanju kopnenih ekosusta nenii! ekosustava u Hrvatskoj s tumačem ka,le. Projekt va i njihovoj integralnoj interpretaciji pruža Baza je u konačnoj verziji opisan u prijavi Složenog telinolo podataka o hrvatskim tlima. U njoj su na 235 1 sta gijskog istraživačko-razvojnou projekta (STIRP) i 19. nišnoj čestici iskazani odnosi geološko-1 hološke prosinca 2002 predložen za llnanciranje Ministarstva, urade, reljefa, klime, vegetacije i tla. Pokazalo se znanosti i telmoloaye Predlai-ač projekta je Šumarski IMartinovi e 2000 a) kako Baza podataka o hr institut Jastrebarsko a suradn^ ustanove su: Bkonerg vatskim tlima pruža velike mogućnosti za sveobu Institut za energetiku i zaštitu okoliša Zagreb Geodet¬ hvatnu interpretaciju naših kopnenih ekosustava. ski fakultet, Z;^reb i Cieo-Sat p.o.o. zaistraživačko ti rvatski ekolozi osrvarili su zanažene rezultate i razvojne uslugcZagrek glede biokhmatsko" raščlanjeni i našc-a prostora Misao vodilja predlagača u ovom projektu je opisaNakon du"otra,mhrstra7ivanjausnioie"Bertović ti i kanografski iskazati naše kopnene ekosustave, tako (1975 19^5 987^999) oforinitideskripcijski da oni budu značajan priloii povezivanju hr\´atskili prisustav bKiklimata u Hi^atskoj pojednostavljeno rodnih i tehnologijskih su;tava. Svoju procjenu da je prikazan (SI. 1.). Taj deskripcijski sustav bioklimatako zahtjevan projekt moguće vrlo uspješno ostvariti, ta pokazao se pouzdan i veoma uporabiv u poredbepredlagači temelje na ovini činjenicama i spoznajama: nim analizama .-cneze i evolucije vegetacijsko.^ po - Rad na identifikaciji i klasifikaciji kopnenih ekokrivača i analizama svojstava tala i procesa u pesustava u Hr\´atskoj traje više od 75 godina. Najviše dosferi proučavanju vrsta i prirasta šumskog drveje grade sakupljeno u okviru poredbenih vegetacij-ća, kartiranju kritičnog opterećenja" šumskih ekoskih i pedoloških istraživanja te tijekom dugotrajne sustava zračnim onečišćivačima i u drugim proučaznanstvene inventarizacije tala i vegetacije. Karti-vanjima naših kopnenih ekosustava tla kao što su ranja tala i vegetacije dala su zapažene rezultate. hidrografska, hidrološka i druga. Raspolažemo s vrlo kvalitetnim preglednim kartaStečena su dovoljna teorijska i praktična iskustva u kartiranju naših kopnenih ekosustava. Prva kartira nja kopnenih ekosustava po modelu ovog projekta * rx ,se. .luraj Mcdvcdović, D. Bistra, Stubička 5S8 obavljena su u Institutu za energetiku i zaštitu´oko * * Dr. se. .liikolT M ;ii-i inovie, Zagriib, Braće [Joiiia tiy 4 li.ša u Zagrebu i to u okviru med^marodnog projekta *** Mr.i=c.Aiidrii;i Vnmkovič. Zagreb, Bi)/idar;iMagovca 55 |