DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 43     <-- 43 -->        PDF

mi;THODNOPRIOPC-ENJi;-PRKIJMINARYC()MMliNIC-Vri()N Šum;ii´ski list br. 5-fi, C´XXVTI (2(H),1), ;W-256
UDK63(l* INI.2 M14


TEMELJNE ODREDNICE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U HRVATSKOJ


CONTINENTAL ECOSYSTEMS OF CROATIA


Objava projekta - Project Proposal


Jurnj MEDVEDOVTĆ*, Jakob MARTINOVIĆ**, Andrija VRANKOVIČ***


SAŽETAK: Ovaj je rad inaiigiirccija projekta aKopneni ekosustavi Hrvai^
ske ´. Sadržaj je projekta: prirodoznanslvemi klasijlkuvija kopnenih ekosustava,
karta osnovnih tipova ekosustava (1:500.000) te njjhova /,ioloska, ekološka
i gospodarska iiiterpretacija. Kriieriji za utvrđivanje tipova i kartovrafskih je-
Lica kopnenih ekLstava su: inoklitnatska pripcLL staništa, ,aksonoutsko
obdježje vevetaeijskoii pokrivača i pedogenetsko oivljež/e tla. a u po/iodjelskoi
prostL n=L se u of.=ir i susL kullura. Na ariuyL uun,ske vegetacije
u Istn iskazuju se glavne koncepciiske i kartografske kJakteristikepr^´ekta


UVOD - Introduction


U Šumarskom institutu Jastrebarsko (J. Martino-ma vegetacije i tala, kao i istim kartama krupnog
vić,J.Medvedović,A. Vranković 2001. i 2002) mjerila za manja ali ekološki značajna područja.
pokrenuta je inicijativa za izradu pregledne karte kop


Značajnu podršku utvrđivanju kopnenih ekosusta


nenii! ekosustava u Hrvatskoj s tumačem ka,le. Projekt


va i njihovoj integralnoj interpretaciji pruža Baza


je u konačnoj verziji opisan u prijavi Složenog telinolo


podataka o hrvatskim tlima. U njoj su na 235 1 sta


gijskog istraživačko-razvojnou projekta (STIRP) i 19.


nišnoj čestici iskazani odnosi geološko-1 hološke


prosinca 2002 predložen za llnanciranje Ministarstva,


urade, reljefa, klime, vegetacije i tla. Pokazalo se


znanosti i telmoloaye Predlai-ač projekta je Šumarski


IMartinovi e 2000 a) kako Baza podataka o hr


institut Jastrebarsko a suradn^ ustanove su: Bkonerg


vatskim tlima pruža velike mogućnosti za sveobu


Institut za energetiku i zaštitu okoliša Zagreb Geodet¬


hvatnu interpretaciju naših kopnenih ekosustava.


ski fakultet, Z;^reb i Cieo-Sat p.o.o. zaistraživačko


ti rvatski ekolozi osrvarili su zanažene rezultate i


razvojne uslugcZagrek


glede biokhmatsko" raščlanjeni i našc-a prostora


Misao vodilja predlagača u ovom projektu je opisaNakon
du"otra,mhrstra7ivanjausnioie"Bertović
ti i kanografski iskazati naše kopnene ekosustave, tako (1975 19^5 987^999) oforinitideskripcijski
da oni budu značajan priloii povezivanju hr\´atskili prisustav
bKiklimata u Hi^atskoj pojednostavljeno
rodnih i tehnologijskih su;tava. Svoju procjenu da je prikazan (SI. 1.). Taj deskripcijski sustav bioklimatako
zahtjevan projekt moguće vrlo uspješno ostvariti, ta pokazao se pouzdan i veoma uporabiv u poredbepredlagači
temelje na ovini činjenicama i spoznajama: nim analizama .-cneze i evolucije vegetacijsko.^ po


-
Rad na identifikaciji i klasifikaciji kopnenih ekokrivača
i analizama svojstava tala i procesa u pesustava
u Hr\´atskoj traje više od 75 godina. Najviše dosferi proučavanju vrsta i prirasta šumskog drveje
grade sakupljeno u okviru poredbenih vegetacij-ća, kartiranju kritičnog opterećenja" šumskih ekoskih
i pedoloških istraživanja te tijekom dugotrajne sustava zračnim onečišćivačima i u drugim proučaznanstvene
inventarizacije tala i vegetacije. Karti-vanjima naših kopnenih ekosustava tla kao što su
ranja tala i vegetacije dala su zapažene rezultate. hidrografska, hidrološka i druga.
Raspolažemo s vrlo kvalitetnim preglednim kartaStečena
su dovoljna teorijska i praktična iskustva u


kartiranju naših kopnenih ekosustava. Prva kartira


nja kopnenih ekosustava po modelu ovog projekta


*
rx ,se. .luraj Mcdvcdović, D. Bistra, Stubička 5S8
obavljena su u Institutu za energetiku i zaštitu´oko


* * Dr. se. .liikolT M ;ii-i inovie, Zagriib, Braće [Joiiia tiy 4


li.ša u Zagrebu i to u okviru med^marodnog projekta


*** Mr.i=c.Aiidrii;i Vnmkovič. Zagreb, Bi)/idar;iMagovca 55