DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 35     <-- 35 -->        PDF

1. Saiiir: I´HINOSI [tRVATSKOM NA/iVLJLi IZ IJILJNi: !^1ST[[M.\IIKI-.
- ine: rosičinc (Z>rmmi(rt(f). orašinčine (Nt-himbonaceacl
treskavičine (Scleiwulu-ael repinčinc
(AinbrosUicecie), lipovčine {Thvmeleae), santaline
{ScmkihiceoL´), amberovinc {Balsamifhtae).
kozličine {Amitieae). zmijiticitie (Caliaccae),
bruline {JimcaginawX resine {Algae) i
iV^cUwc {Coniomycetes).
-aci: lovornjaci {Lawineae). brjestnjaci (Ulmaceae),
prcsličnjaci (C«.v»«/7/)«k>) i lišajnjaci {Alginae).
- ovci: jamovci (Dioscareac). bananovci (Musaceae),
hljcbovci {ArmrariH´cH´l revanovci (Ehcna^
ceac), kinovci (Ciucliomucue) i dr.;
bez sutlksa, odnosno u nominativii množine: vrbice
{Lrthrariae). korenjaši (Rhizopboreae). sporiši
(ri^r/jt7Ji7c´tWL0. perunike (Iritlt-ae). bujadovci
(Cvcmlaiel vrbe (SalUiimn´). okrjeci (Ummiceac).
paprati {Filkvs), lišaji (Udwnes), gljive
(HymvnaniYci´tL´s), piihare ((7tf.s7(´/ywr(r(w),
mahovi (A///«v) i sosnei^/./t´/C/K^^^t´). "
Osim porodica s gore spomenutim sufiksima, javlja
se stanovit broj porodica s drugim sufiksima koji su


rjeđi, kao što su volovodke {Omhcmcheac) i suprašničad
{Symuithereae).


U sljedećih dvadesetak godina (pa ni puno kasnije)
nije bilo većili promjena u primjeni lirvatskih naziva za
pojedine sistematske jedinice. Tek u Rukavndmku za
prirodopism atlas (Ilasek i Janda, IS74) nailazimo na
dvije nove više taksonomske jedinice: razdio, kao što
su tiTisnjače (Sporonhvta) i sjemenjače (SpennaUmhvm)
tečeta npr steljnjaec (H/.z/Wn^.O i stablenjače
\Conm>phyta). koji su bili nadređeni redu i razredu. Ti
taksonomski nazivi kasnije, osim ii J. Jaiide (1878),
nisu više ponovljeni.


No, kako je odmak od Sulekova Biljarstva bivao
sve veći, zapaženo je da se u usporedbi sa Šulekovim
BUjarstvom (usp V. Pokorny 1871, koji je preveo Ž.
Vukasović) povećao broj iirvatskih naziva porodica
bez sullksa, a da su izmijenjeni i neki Sulekovi nazivi.
Tako je u spomenutom udžbeniku Sulekov naziv ružatice
za Ro.st/hrav promijenjen u ružičnjače, a povećan
je, kako je spomenuto, broj naziva porodica izraženih
nommativom množine osnovnot^ naziva, kao što su
lipe {Tiliaccae). tustike (CrassuUui^ai.^), sljezi {Mulvaccai´)
klinčići (Can´onhvlleae) lopoči {Nvmnhaeaccael
lobode (Chcno/MH/iacc-´ae). ljubice (f4.;/m´.w),
kaktusi (Cac/cac), masline (Oleaceae) i dr.


Velik napredak na razini sistematike i na stručnoj
razini bila je pojava udžbenika Počela botanike za više
ra-rede sri´dnjib učilišta (.landa 1878). To je bilo vrlo
suvremeno udžbeničko botaničko djelo, u kojemu je po
prvi put II jednom hrvatskom udžbeniku iz botanike
bila obuhvaćena i vrlo temeljito obrađena građa i spoznaje
iz svih tadašnjih botaničkih disciplina, kao što su
anatomija i izvanja morfologija bilja, fiziologija bilja,


Šiiriuirski lis! br. 5-ft, CXXVII (2raPi. 237-248


sistematika višega i nižega bilja te biljni zemljopis s
elementima biljne ekologije. Sto se tiče sistematike, u
toj je knjizi, u jednom hrvatskom udžbeniku iz botanike,´
vrlo opsežno i suvremeno bilo obrađeno i niže bilje


- steljnjače {7y;^//(Vj/M7^). No, u sistematici se još uvi¬
jek osjećala stanovita nedorečenost. U Jandinoj biljnoj
sistematici bile su zastupljene sljedeće sistematske
jedinice: razdio, četa, red, razred, a prvi i jedini put u
19. st. se u jednom hrvatskom udžbeniku iz botanike
javlja i porodica, ali pod nazivom obitelj, na kraju naravno
rod i vrsta.
.1. Janda je prvi u botaničku gradu u Hrvatskoj uveo
sistematsku jedinicu obitelji, no u kasnijim botaničkim
udžbenicima na hr\´atskom jeziku taj ni bilo koji drugi
naziv za porodicu se više ne navodi četrdesetak godina.
Ta se taksonomska jedinica u školskim udžbenicima
samo bilježi na hrvatskom i na latinskom, ali se njen
naziv kao sistematske kategorije, kao stoje inače uobičajeno,
izričito ne navodi ni na hrvatskom ni na latinskom.
A ne navode se ni druge, ni više ni niže sistematske
jedinice (usp. Frirodopil biUnstva od V. Pokornoga
1894 koii jesnjemačkogapreveoŽivko Vukasovic a
preradio J. .landa, te udžbenik fiotaiiilša za niže mzrede
sredniiii učilišta od V Pokornoga 1911 koii je također
prema prijevodu Ž. Vukasovića, priredio A. Korlević,
i dr.).


Udžbenici Počela holanikc od .1. Jande (1878) kao
ni Sulekovo Bil/arstvo, I. (1856) nisu kasnije nažalost
više ponovljeni, a u škole su uvođeni različiti prijevodi
njemačkih udžbenika, među kojima su se gotovo stotinu
godina - od 1856. do 194V kada je objelodanjeno
zadnje izdanje održala dopunjavana izdanja V Pokornoga
i A. Burger-steina.


Iako je, kao stoje već rečeno, hrvatski naziv za porodicu,
pod nazivom obitelj, uveden još 1878, taj je izraz
nakon toga nestao i nije se više pojavljivao u školskiin
udžbenicima ni na latinskom ni na hrvatskom nekoliko
desetljeća. Nakon punih .17 godina šutnje, 1915.
godine se u Prirodopisu Iniinsiva za niže razivde sredniib
škola A Pokornoga, koji je priredio S Gjurašin
naziv za familiju ponovno pojavio u Im´atskim školskim
udžbenicima iz botanike, i to pod imenom - porodica.
Iako zasad nisam u mogućnosti to provjeriti, mislim
daje taj naziv preuzet iz srpskih botaničkih udžbenika.
Osim porodice koja je po prvi put uvedena u hrvatski
udžbenik iz botanike, u tom se udžbeniku prvi
puta javljaju još dva izraza iz sistematike koji su i danas
zastupljeni u toj disciplini, a to su odjeljak i pododjeljak
Od ranijih sistematskih jedinica u tom se udžbeniku
javlja red ali je razred izostavljen No unatoč
tomu, sistematski sustav koj. je u spomenutom udžbeniku
uveo S Gjurašin bio ie vrlo suvremen te je uz
neke kasnile manic dopune ostao pravovalian do da
n-is U tom ie udžbeniku prvi puta uvedena " uvreinena
taksonomska nomenklatura u kojoj se spominju siste