DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 32     <-- 32 -->        PDF

ŠIII c c kasnije erihvatili i irugg iotaničari, ,ao oto osbili domaći autori udžbenika C. Hasck i .1. Janda(1874.)iJosipJanda (]S78)u 19. St., te A. Erecgo vić
(I. izdanje bez naznake L^odine, 1931, 1939), S.
H o r v a 11 LM 1946), S. U r b a n, R. Doma c (1948) idr. u 20. st., ili priređivači stranih udžbenika na hrvatski
jezik, kao što su bili Živko Vukasović (1871,


IS94), Antun Korlević (1911), S. Gjurašin(1915 1920 1923 1926, 1943), M Kišpatić (1903


1910, 1916, 1940, 1941) i dr., te su ti izrazi tako postaliopćom svoiinom hrvatskosia jezičnot; korpusa Možese stoga reci da je izlazak iz tiska prvoga hrvatskogaudžbenika ,z botanike na hrvatskome jeziku koji je napisao
B ^ulek i koti je očito bio svesrdno ,prihvaćenbio pravi ;,spieh i dLL\ za struk« icr su time biU postavljen
temd za njen dalj« i razvoj


Međutim, unatoč činjenici daje većina naziva iz izvanje
morfologije i sistematike bilja dobro pogođena i


GRAĐA -


Pri izradbi ovoga članka služio sam se pro.sudbomsistematskog nazivlja u udžbeničkoj građi iz botanikena hrvatskom jeziku za osnovne, srednje i visoke školeu 19. i 20. st. Pri tomu su mi kao temeljna djela poslužili
Biljarstvo, / od B. Š u 1 ce k a(8.S56 ) Počela aotuni-


Ai´ od J. Jande (1878). Naravno da sam pregledao i druge
udžbenike iz botanike, osobito iz 19. st., kao što suPouka obulanikiodI. F.vgl. Kiselj aka (1856),SulekovDrijevodF
X M Zipoeova Prirodopisaza niž/.
nrrL realne gimna^(1856) različita izdanja od


A. p"okornoga i A. Burgersteina, koja su pri-
PROBLEM -


Kad se u tekstu ili u govoru spomenu stručni botanički
nazivi, kao što su podanak, gomolj, lukovica,
ocvijeće, časka, vjenčić, cvjetište, vlat, klip i mnogidrugi izrazi koje je Šu lek unio u svoje Biljarsn´o, jedan
od prvih školskih udžbenika iz botanike na hrvat.
skome jeziku, oni su danas toliko uobičajeni i svakomurazumljivi, da se doimaju kao da u hrvatskoj pisanojgrađi postoje ^´oduvijek". Nitko i ne sluti koliko li jetrebalo znanja i umijeća da se stručno nazivlje iz strane,
ponajprije njemačke udžbeničke botaničke građe,
koja je dotad bila u uporabi u hrvatskim školama, znalački
pretoči u hi^atski jezik i zamijeni odgovarajućimnarodnim nazivima. Doba u kojemu se javila potrebaza udžbenicima na hrvatskome jeziku, bilo je preporodno
doba koje je obilježeno željom da se što prijeudžbenici iz pojedinih struka napisu na hrvatskome je


ziku i da se za svaki stručni izraz iznađe odgovarajućihrvatski naziv. Jedan od najpozvanijih ljudi da tu zadaću,
za botaničko područje, obavi dobro i na visokoj


m


kao takva prihvaćena, hnatsko nazivlic osobito na razini
pojedinih sistematskih jedinica, kao što je npr. porodica,
ni do danas nije riješeno na zadovoljavajući način.
Stalno spoticanje na neujednačene nazive kao i na


zive na neodgovarajuće sutlkse, potaklo me .je da medu
dosad upotrijebljenim nazivima za porodice pokušam
izdvojiti one koji mi se, bez obzira na današnji stupanj
tvorbene plodnosti određenog sufiksa, čine da su najprihvatljiviji
Kao najpogodniji i najizražajniji za naziv porodice
učinili su mi se nazivi sa´sufiksom -ovka/-evka,
te se priiedloit koji sam uobličio u ovom radu temelji
upravo m nazivima s tim sufiksom Osim za porodice u
članku ie dan i prijedlo. za sustavnu primjenu nazivi i
za više aksononiske jedtnice Svojim prtmjedbama i sugestijama
pri pisanu ovoga.članka pnpomo^^li su mi
akademik Stjepan Babici ing Dragomir Brkić na
^-emu im od srca zahval.jujcm.


Stmcture


redili Ž. Vukasović, J. Janda, A. Korlević, S.
Gjurašin, M. Kišpatić i S. Urban, kao i novija
izdanja botaničkih udžbenika, florističkih i drugih djela,
kao što su Ihistrirani Bilinar od S. Ilorvatića


(1954), Bilje Blokova od .1. R ad i ć a (1976), Šumarska
enciklopedija, Imenik dn´eća i grmlja odŽ.Borzana
(2001.), te prijevod njemačkog Udžbenika botanike za
visoke škole K. Magdefrauiia i [. I^lhrendorfera
(1978, 1997) Proučavajući tu građu uspoređivao sam
nazive za pojedine sistematske jedinice te na temelju
toga donio zaključke predstavljene u ovome članku.


Problem matter


stručnoj razini, bio je Bogoslav Šulek. Sretna je bila
okolnost daje to shvatila i Zemaljska vlada, i daje tu
zadaću povjerila upravo njemu. To stoje botaničko nazivlje
koje je B. Šulek unio u svoje Biljarstvo ubrzo
postalo općom svojinom h=^atskoga jezika, valja zahvaliti
Šulekovu dobrom poznavanju hrvatskoga jezika
i hrvatskoga biljnog nazivlja. On .sam navodi u
Predgovoru BUjarstva (Šulek 1856) daje prije pisanja
toga udžbenika dvadesetak godina skupljao odgovarajuću
narodnu gradu iz tog i drugih područja. A sve
je, u tom odsutnom trenutku stvaranja hrvatskoga biljnog
nazivlja i pisanja prvih udžbenika na hrvatskome
jeziku, moglo krenuti i mnogo dužim, težim, pa i krivim
putem, daje zadaća pisanja prvog školskog udžbenika
umjesto B. Šuleku bila povjerena nekome dmgom,
npr. 1. Evgl. Kiseljaku.


Godine 1856. na hrvatskom su jeziku, kako je naprijed
već istaknuto, bila objelodanjena tn udžbenika
iz botanike na hr^´atskom jeziku: Šulekov prijevod Pri