DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 31     <-- 31 -->        PDF

i/VORM ZNANSTVI-.M (´´LANCI ORHiINAL. SCIl-.NTIFK." l^\[>i:iiS Šumarski list br. 5 C. CXXVll (2(1(1.1). 3.17-248
UDKW0* 17


PRINOSI HRVATSKOM NAZIVLJU IZ BILJNE SISTEMATIKE


A CONTRIBUTION TO CROATIAN TERMINOLOGY FROM PLANT CLASSIFICATION


Ivan SUGAR1


SAŽETAK: Ovaj je člamik prvi pokušaj da se sustavno riješi hrvatsia) na¬
zivlje iz biljne sistemaike. i to na razini porodice, reda, razreda i odjeljka.
Prvi su tu zamisao pokušaii ostvariti u drugoj polovici 19. st. Bogoslav Šulek
u svome udžbeniku Biljarstvo, I. (1856) / nešto kasmje Josip .Umda u
svom udžbeniku za više razrede srednjih .škola - Počela botanike (1878). .Mjifiov
pokušat nažalost nije u.mio, i to zbos. činjenice jer su sufiksi kojima .™ .^f
aiJri služili za obilježavanee pojedinih sistematskih jedinica bili korišteni
neujednačen, tj rodovi koji v/f bili no´^itelji nwiva određene sistematske jedinice
dobivaii ´.su sufik.se kojima .su istodobno obilježavatii i redovi, i razredi,
i porodice. Neujednačena primjena naziva s istim sujiksima na različite sistenuiske
kategorjje izazvala je zbrku i nenrumijevanje pa su odmakom od tili
pokušala hrvatski nazivi ooiedinih sistematskih jedinica a to posebice vrijedi
za porodice. bivali sve više svođeni na obične nominaiive množine, sto je opet
dovelo lio -brke jer nominativ nutrine kao nositelj naziva određene oorodice
npr rL^.MRosaceael ne nure istodohtto označavaii i više vrsta rLliči¬
tih n,i i ra´liL-orinadnieedrui^ihmdova i vrsta te,porodice Sto^^a sam po
worn na latinske nJive sistemasskih iedinica analizom naziva sa l-im dotad


mot-Mk^L sufiksima kojima su bilie^avans uoiedine sistematske kate
Joriie odabrao ´nazive s nekoliko \uliksa koii su e no moiem mišbcniu no
)

temutskh kaLoriia Tako sam ~a obilil^ivanie norodiveunotriiebio sufiks ´
ovke^evke n^´ b^^JkeiPn^l^
b^n^ldl^Pi^\J^ -aJ^b^^ dJe^nn^ lanra^^
V^e..XT^,oMiX^^^^^^^^ ^ r nač^^nle


UVOD - Introduction


Iako je školstvo u Hrvatskoj staro preko tristo godiStručni
botanički nazivi - ili barem ve(;ina njih - koje
na, pr\´i udžbenici iz botanike na hrvatskom jeziku je Šule k uveo i upotrijebio, osobito u prvom dijelu
pojavili su se mnosio kasnije od pojave prvih .škola u Biljarstva. zustupljeni su i danas kao nonnativni nazivi
Hrvatskoj - tek prije otprilike 150´godina. Jedno od u osnovnoškolskim, srednjoškolskim i visokoškolskim
prvih botaničkih školskih djela na hrvatskom bilo je udžbenicima iz botanike i´uopće u botaničkoj literaturi
Šulekovo Biljarstvo (1?,5ir,., I. dio, 1859., II. dio). Gona
hi-vatskom jeziku. Šuleku dugujemo niz uobičajedine
1856. bila su naime objelodanjena još dva školska nih nonnativnih naziva, kao što su lukovica, podanak i
udžbenika na hrvatskom jeziku, očemu će poslije biti gomolj za podzemne stabljike, vlat, šašljika, batvo i
govora. Objavljivanje Šulekova Biljarstva znači počedeblo
za pojedine vrste nadzemnih stabljika, klas, klip,
tak stvaranja i"tiormiranja hrvatskog biljnog nazivlja. resa, grozd," metlica, kita, štitac, paštitac, čuperak, glavica,
uborak, klupko i pršljcn za cvatove, i mnoštvo
drugih izraza za druge biljne organe Sve su te kao i


Iv:iii Šuaar, svcuč. prot". u m., Z^uršjc, I. odvojak 20,
10OTOŽ.greb-SusUgrad mnoge druge izraze koje je prvi u botaniku uveo B.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 32     <-- 32 -->        PDF

ŠIII c c kasnije erihvatili i irugg iotaničari, ,ao oto osbili domaći autori udžbenika C. Hasck i .1. Janda(1874.)iJosipJanda (]S78)u 19. St., te A. Erecgo vić
(I. izdanje bez naznake L^odine, 1931, 1939), S.
H o r v a 11 LM 1946), S. U r b a n, R. Doma c (1948) idr. u 20. st., ili priređivači stranih udžbenika na hrvatski
jezik, kao što su bili Živko Vukasović (1871,


IS94), Antun Korlević (1911), S. Gjurašin(1915 1920 1923 1926, 1943), M Kišpatić (1903


1910, 1916, 1940, 1941) i dr., te su ti izrazi tako postaliopćom svoiinom hrvatskosia jezičnot; korpusa Možese stoga reci da je izlazak iz tiska prvoga hrvatskogaudžbenika ,z botanike na hrvatskome jeziku koji je napisao
B ^ulek i koti je očito bio svesrdno ,prihvaćenbio pravi ;,spieh i dLL\ za struk« icr su time biU postavljen
temd za njen dalj« i razvoj


Međutim, unatoč činjenici daje većina naziva iz izvanje
morfologije i sistematike bilja dobro pogođena i


GRAĐA -


Pri izradbi ovoga članka služio sam se pro.sudbomsistematskog nazivlja u udžbeničkoj građi iz botanikena hrvatskom jeziku za osnovne, srednje i visoke školeu 19. i 20. st. Pri tomu su mi kao temeljna djela poslužili
Biljarstvo, / od B. Š u 1 ce k a(8.S56 ) Počela aotuni-


Ai´ od J. Jande (1878). Naravno da sam pregledao i druge
udžbenike iz botanike, osobito iz 19. st., kao što suPouka obulanikiodI. F.vgl. Kiselj aka (1856),SulekovDrijevodF
X M Zipoeova Prirodopisaza niž/.
nrrL realne gimna^(1856) različita izdanja od


A. p"okornoga i A. Burgersteina, koja su pri-
PROBLEM -


Kad se u tekstu ili u govoru spomenu stručni botanički
nazivi, kao što su podanak, gomolj, lukovica,
ocvijeće, časka, vjenčić, cvjetište, vlat, klip i mnogidrugi izrazi koje je Šu lek unio u svoje Biljarsn´o, jedan
od prvih školskih udžbenika iz botanike na hrvat.
skome jeziku, oni su danas toliko uobičajeni i svakomurazumljivi, da se doimaju kao da u hrvatskoj pisanojgrađi postoje ^´oduvijek". Nitko i ne sluti koliko li jetrebalo znanja i umijeća da se stručno nazivlje iz strane,
ponajprije njemačke udžbeničke botaničke građe,
koja je dotad bila u uporabi u hrvatskim školama, znalački
pretoči u hi^atski jezik i zamijeni odgovarajućimnarodnim nazivima. Doba u kojemu se javila potrebaza udžbenicima na hrvatskome jeziku, bilo je preporodno
doba koje je obilježeno željom da se što prijeudžbenici iz pojedinih struka napisu na hrvatskome je


ziku i da se za svaki stručni izraz iznađe odgovarajućihrvatski naziv. Jedan od najpozvanijih ljudi da tu zadaću,
za botaničko područje, obavi dobro i na visokoj


m


kao takva prihvaćena, hnatsko nazivlic osobito na razini
pojedinih sistematskih jedinica, kao što je npr. porodica,
ni do danas nije riješeno na zadovoljavajući način.
Stalno spoticanje na neujednačene nazive kao i na


zive na neodgovarajuće sutlkse, potaklo me .je da medu
dosad upotrijebljenim nazivima za porodice pokušam
izdvojiti one koji mi se, bez obzira na današnji stupanj
tvorbene plodnosti određenog sufiksa, čine da su najprihvatljiviji
Kao najpogodniji i najizražajniji za naziv porodice
učinili su mi se nazivi sa´sufiksom -ovka/-evka,
te se priiedloit koji sam uobličio u ovom radu temelji
upravo m nazivima s tim sufiksom Osim za porodice u
članku ie dan i prijedlo. za sustavnu primjenu nazivi i
za više aksononiske jedtnice Svojim prtmjedbama i sugestijama
pri pisanu ovoga.članka pnpomo^^li su mi
akademik Stjepan Babici ing Dragomir Brkić na
^-emu im od srca zahval.jujcm.


Stmcture


redili Ž. Vukasović, J. Janda, A. Korlević, S.
Gjurašin, M. Kišpatić i S. Urban, kao i novija
izdanja botaničkih udžbenika, florističkih i drugih djela,
kao što su Ihistrirani Bilinar od S. Ilorvatića


(1954), Bilje Blokova od .1. R ad i ć a (1976), Šumarska
enciklopedija, Imenik dn´eća i grmlja odŽ.Borzana
(2001.), te prijevod njemačkog Udžbenika botanike za
visoke škole K. Magdefrauiia i [. I^lhrendorfera
(1978, 1997) Proučavajući tu građu uspoređivao sam
nazive za pojedine sistematske jedinice te na temelju
toga donio zaključke predstavljene u ovome članku.


Problem matter


stručnoj razini, bio je Bogoslav Šulek. Sretna je bila
okolnost daje to shvatila i Zemaljska vlada, i daje tu
zadaću povjerila upravo njemu. To stoje botaničko nazivlje
koje je B. Šulek unio u svoje Biljarstvo ubrzo
postalo općom svojinom h=^atskoga jezika, valja zahvaliti
Šulekovu dobrom poznavanju hrvatskoga jezika
i hrvatskoga biljnog nazivlja. On .sam navodi u
Predgovoru BUjarstva (Šulek 1856) daje prije pisanja
toga udžbenika dvadesetak godina skupljao odgovarajuću
narodnu gradu iz tog i drugih područja. A sve
je, u tom odsutnom trenutku stvaranja hrvatskoga biljnog
nazivlja i pisanja prvih udžbenika na hrvatskome
jeziku, moglo krenuti i mnogo dužim, težim, pa i krivim
putem, daje zadaća pisanja prvog školskog udžbenika
umjesto B. Šuleku bila povjerena nekome dmgom,
npr. 1. Evgl. Kiseljaku.


Godine 1856. na hrvatskom su jeziku, kako je naprijed
već istaknuto, bila objelodanjena tn udžbenika
iz botanike na hr^´atskom jeziku: Šulekov prijevod Pri




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 33     <-- 33 -->        PDF

I. Sui;:ir: l´RINOSI l!RVATSKOM NAZIVI.JU IZ mi.JNI- SIST [AlATIKl:
mdopisa za nižje ruzrcde realne škole od F.X.M.
Zippea , iako Šulek nije nigdic naznačen l^ao prevoditelj;
Šulekovo BiljarsmK l^c V. Pokornoga Pouka
o holaniki u prijevodu Ivana Evgl. Kiseljaka.


Danas, kad uspoređujemo Sulekov i Kiseljakov
lidžbenik iz botanike, nije teško ocijeniti koji je od njih
bolji i sadržajno i uporabno odtiovarajućeg stručno?
nazivlja. No, "l K56. godinc. kada s^u se ta dva udžbenikla
pojavila na hrvatskom knjižnom tržištu, samo su znalci
mo´-li procijeniti koje je od tih dvaju djela bolje, i samo
je zahvaljujući njmia usvq,eno Šulekovo Bil/Ltvo.


Ovdje ću na nekoliko primjera prikazati razlike u
nazivima pojedinih biljnih organa, zastupljene u Sulckovu
i Kiseljakovu udžbeniku iz botanike.


Za stabljiku trava B. Šulek je upotrijebio naziv vlat,
a I. Kiseljak slamka. Za bezlisnu stabljiku Šulek je
upotrijebio narodni naziv batvo, a I. Kiseljak cvjetni
struk. Za jednu vrstu cvata, kakav je npr. u kukuruza,
Šulek je upotrijebio narodni naziv klip (spadix), a u I.
Kiseljaka to je kundak. Za plod u četinjača Šulek je
upotrpebio narodni iiaziv češer a Kiseljak čep ili
čunj, pa se sukladno tome Šulekove četinjače u Kiseljaka
zovu čeponoše Za jednu vrstu podzemne stabljike
Šulek je upotrijebio naziv podanak, a I. Kiseljak
korenište ili plazeće korijenje itd.


Vidljivo je da se B. Šulek pri obradi biljnoga svijeta
služio rječničkim blagom iz hr\´at.ske narodne jezične
baštine, koju je sam godinama prije toga skupljao, i to
jezično blago pretakao u književni izražaj, dok je Ivan
Evgl. Kiseljak bio samo prevoditelj, bez dovoljno znanja
iz botanike i bez dovoljno uvida u jezično bogatstvo
hrvatskoga jezika, vezano za biljni svijet, te je sto


Šumiirski li;;! br. 5-d, CXXVII (2(10.^), li7-2Aii


ga strane izraze prevodio tako da se doista doimaju
krajnje nezgrapno i nespretno, jer nisu utemeljeni na
narodnoj jezičnoj baštini. Uz već spomenute izraze, I.
Evsi. Kiseljak uveo je i cijeli niz drugih, danas nerazumljivih
iiiczm-apnih izraza, kao što su hrapa ili bilježka
za njušku {stigma), plodovna uzla za plodnicu,
medna ustrica za mednu usnu, lisna ploština za
lisnu plojku, pernata kruna za kunadru i dr. Srećom
da su ti nedostatci Kiseljakova prijevoda odmah uočeni,
o čeiiui je napisan i kritički prikaz nepoznata autora
(usp - v - 1856) i da priređivači kasnijih izdanja botaničkih
udžbenika nisu krenuli stranputicom, nego slijedili
put koji ie najprije prijevodom Primdopisa -a iiiž-
JerL-ederLuhlkola od ^.XM.Zn^pca(1856), a potom
i svojim BUiarsh´om (Šulek \%Sb) utro B Šulek
Iako Šulekovo Bdjurstvo kasnije više nije ponovljeno,
nego su u školti tivedeni prijevodi njemačkog udžbenika
iz botanike A Pokornoi. stručno nazivlje koje je
on uveo u botaniku, pnhvatili´su autori botaničkih udžbenika
na hn´atskom kao npr Josip Janda i svi botaničari
koji su priređivali kasnija izdanja udžbenika A
Pokorn Ž Vukasović A Korlević i S Gjurašin Oni
su nuno,pridonijcii da MI ti izrazi ubrzo postali općoni


svdjuu^n hrvatskoga jezika. ´ "


Iako je mnoštvo botaničkih izraza/naziva koje je
Šulek unio u botaniku postalo općoin svojinom hrvatskoga
jezika, tek manji dio nije prihvaćen, dio nazivlja
ostao je do danas nedorečen, a u tu kategoriju nedorečena
nazivlja ubrajaju se i neodgovarajući nazivi za porodice,
kao i za sistematske katej^orije više od porodice,
a upravo je prijedlog za rješenje toga nazivlja predmet
ovoga članka.


PROSUDBA DOSADAŠNJIH POKUŠA.IA - An evaluation of past attempts


Sustav po kojemu je Linnć razvrstao biljni svijetimao je četiri, odnosno pet sistematskih jedinica: vrstu(speeies), rod igeiiusi red {ordo), razred {ehmis) i biljno
carstvo {regmim vegetabde). Porodice u to doba jošnije bilo. Onaje u sistematiku uvedena kasnije. Uveoju je B. de .lussieu 1179. Taj je sustav, unatoč određenim
doradama i poboljšanjima koje su izvršili B. i A.


L. de Jussieu(1789.) te otac i sin [Je Can doll e, ostaona snazi oko 150 godina, otprilike do polovice 19. st.
Iako je porodica, kao nova sistematska kategorija u to
doba već figurirala u europskoj botaničkoj literaturi
(usp. J. Leunis 1883; A. B. Frank 1893), one su na latinskom
ali bez oznake taksonomskot; stupnja bilježene
i u hrvatskim udžbenicima iz botanike, ali, osim u
udžbeniku .1. Jande (1878) nigdje nisu izričito imenovane
ni na latinskom ni na hrvatskom.
Najniža taksonomska kategorija u hijerarhiji Linneova
sustava bila je, kako je već spomenuto, vrsta, zatim je
slijedio rod, pa red i na kraju razred ispred biljnog carst


va. Međutim, u Šulekovu biljarstvu taj je sustav izmijenjen,
te je kao najviša sistematska jedinica, neposredno
ispod biljnog carstva, istaknut red, kojemu je podređen
razred, a zatim su slijedili rod i vrsta. Razredi su u Sulekovoj
sistematici odgovarali današnjim porodicama.


Ti Šulekovi propusti, koji se očituju u nedovoljnoj
jasnoći i kategorizaciji sistematskih jedinica, kao i u
priklanjanju Linneovu umjetnom sustavu u biljnoj sistematici,
kojije već tada smatran neprikladnim, zastarjelim
i pomalo napuštenim, što je jače izraženo osobito
u drugom dijelu Bdjcirstva (Šulek 1859), svakako su
nedostaci Šulekova jS/V/ii/.vn-«. Ti su nedostaci odmah
uočeni, što se vidi i iz dvaju kritičkih osvrta (usp. - v 1856;
Vukotinović 1860) No Šulekovu BUjarsn-u se
ne´može osporiti niz prednost kao stoje visoka stručna
razina sadržaja bogato nazi,vlje i drugo o čemu se i
kritika pohvalno izrazila.


Kako je Šulekovo BUjarsivo, I (1856) cjelovito djelo
s vrlo opsežnom botaničkom gradom, osobito na po




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 34     <-- 34 -->        PDF

I. Su.;ar: HKINOSI IIRVATSKOM NAZIVUL, IZ BILJNI-. SIS´lTMATIKl´ Šuiiiji-^ki list Lir. ? 6. CXXVU COO.^). 237-24S
dručju sistematike, ii ovom je članku donesen popis
hrvatski!! naziva svili sistematskih jedinica od porodica
na više, razvrstanih po skupinama s istim sufiksom,
kako bi na temehu toga svatko moi^ao prosuditi je li
ovaj izbor i prijedlog za pojedine sistematske jedinice
prema upotrijebljenim sufiksimanaziva prihvatljiv.


Iako su polovicom 19. st. u sistematskoj botanici bila
na snazi poboljšanja koja su u sustav bili unijeli B. i A.


L. de .1 u s s i e u i Dc C a n d o ll c. suvremcmje uobličavanje
sistematskoga sustava u botanici počinje tek
pokretanjem edicije Die luttiirlidie)) Pilmzenfamilien
(F.neler iind Pranti \mT). Nije stoaa m čudo da se
ni u^istematici Šulekova Biljarstva. f (1856), unatoč
dobrim namjerama, još ne nazire prava sustavnost. Čudno
je međutim daje sustavnost lii-vatskog nazivlja u tom
Šiilckovu djelu ostala nedorečena ne samo na razini višeii
hijerahijskoo reda ne"o i na razini porodice što je
šteta, er se posl´ledice io Josjećaju sve do danas i na razini
porodican. svim višim sistematskim jedinicama.
B. Šulek je, slično kao stoje to učinjeno i na latinskom,
dodatkom različitih suHksa na imenicu koja je
nositelj naziva, želio i na hrvatskom obilježiti odgovarajući
stupanj sistematske jedinice, ali nažalost to nije
uspjelo ni njemu ni drugima sve do danas. On je, naime,´
nazive s istim sufiksima primijenio (kao što se vidi
iz prikaza Šulekova nazivlja), na različite hijerarhijske
stupnjeve, stoje dovelo do zbrke. Kako se time poslije
više nitko nije sustavnije bavio stanje je ostalo nedovršeno
do danas 1/priloženoga popisa sistematskih jedinica
iz Šulekova Bil/arstra razabire se neujednačena
uporaba sufiksa pri obilježavanju pojedinih sistematskih
kateizorija Osim toga ne može se reći daje tvorba
tih naziva bila uvijek rađena dosljedno i po određenim
obilježavanje redova upotrebljavao
ove sullkse:


- ke, - nice, - ovnice: sočivnice (Legtimitw.sac). mamamice
(Malpighiaceae). prema hr^´atskom
nazivu mamara za rod Malpigbia: svjcvlolistnice
{Lamprophvlhic). mrčnice [Mvnhiae). sa-
zaničnice (Calvauuhmue), cistovnice (0.7///.;me),
makovnice (RhoeaJeae), trolapnice (Tri^
sepahie). balukatnice {CoccuUnae). sukanice
(Coiuoriae), tulajnice {TuhifhiaL´). laharnice
iMvrsineae), djevičnice {Stvracnme), zvončanice
{Campanutiuacl dvohčnice {Prntelnae),
vodamice (Hvc/roc/uirklinae). lijerovnice (U-
Uaceae). gljivnice (Funghme). presličnice [Go^
niocmtUie). mlječcmice (Euphorhiaceae);
- atice: ružatice (Rosiflorae\ usnatice (Lct/mitif!orac):
- ače, jače,
- njače: vonjače (Teivhinlhiiuic^). ždralinjače
{Griiii7aies). mohunjaee (Cruci/erae),
sluznjače (Hvdropc/lk/eacl imeljaćc {Lontiuhaccaf),
vresnjače {Erinucae). lobodnjačc
(Chcnopocik,cc´,,e\ koprivnjače (Urticinacl
m


jabučnjače {Aristohchimiel blatnjaee {Ilehbiael
češcnijaee iCoiii/erael sitače (Jiiiinnae),
papratnjače {Fihcmael parožnjače (Siphonocaulae).
resnjaee (Algiime);


.evme:klokočeviiie(/)vrwcmO;


- ice, - ovice: klinčevice {Canvphvllime), ,sokovice
(Succulentae), krstašice (Cruciferae), goniomice
(Aggivgalae). kalinovice iLigiistriiutc),
Ućuniw\ce [Orcludmae):
- ine: broćine (Rubiacinae), heljdine iFagopvriimc),
vrbinc (Iteuideae). md.\-\ovine{Miiscimw)-
arke:dinjarke (Peponiferae), štitarke (Umbellifhme):
-njaci:resnjaci {Amentaceaey bibemjaci {Piperuceae)
A\´i-A:,n]2.c\(Algmcie)\


složeno-sufiksalna tvorba:
stuponoše {Colmimfenw). čaškocvjetke (Of/iciflorae),
tekmosmolci {Gutuferae), mnogoplodke
(Polvcarpicae). SMcvjetke {Cafjjpositae);
bez sufiksa, odnosno u nominativu množine: vinjage
(Ampciidael \)mmc (Pcdmae). mirodije (Scitamincaf).


Za obilježavanje razreda koji odgovaraju današnjim
porodicama, Šulek je upotrebljavao uglavnom nazive s
istim sufiksima kao i za redove, ili pak izraze bez ikakvih
sufiksa. lLvo popisa naziva za razrede (porodice)
prema odgovarajućim sufiksima:


-ice, -nice,-ovnice: leptimice {PapiUonaceae),
peckovnice {Di-upuveae). suručniee (Spiraech
ceae), rujevnice {Cassuvieac). simarubnice
(Siniarubeae). klokočniee (Siap/nicaceuei
pasjakovnice iRhaiiineui´). ždralovniee (0>raniaceae),
dragoljubnice irropaenlaceae). sljezovnice
{Malvaceae), čajevniee [Camelliaceae).
kameničnice iSa^ifrageae), ananasnice
(Bmmeliaceae). podvodnice {Najadaceae) i
mnoge druge;


- ai!e: osjetnjače (MimoseaeK rutvačc (Ruuueae). inađalače
{/Hppocaskimiceae). javornjače (Acerineae),
sapunovače {Sapindaceae), mahagonjače
iCedreleae), ceceljaee {Oxalideae), pustoriljače
{Phdadelpheael ´ogrozđače {Gm.ssularieae),
lubenjače (Ciieiirbiiaceae), mohunjače (5/7)qiwsae\
žabnjače {Ranunadaeeae), imeljače
{Loraudiaceael maslinjače (Oleincae), brusnjače
{Vaccineae), dvomjače {Palvgoneae) i
mnoge druge;


- ovice,- evice: sapanovice {Caesaipineae\ šipurkovicc
{Rofiaeeae). narančevice (Awainiaceae\
dvoliskovice (Zvgopbvileae). kurikovice (Eiioiivmeae),
česmiiiovice (flicineae), tušakovice
(Porndacaceae), katančice (Resedaccae) i
mnoge druge;




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 35     <-- 35 -->        PDF

1. Saiiir: I´HINOSI [tRVATSKOM NA/iVLJLi IZ IJILJNi: !^1ST[[M.\IIKI-.
- ine: rosičinc (Z>rmmi(rt(f). orašinčine (Nt-himbonaceacl
treskavičine (Scleiwulu-ael repinčinc
(AinbrosUicecie), lipovčine {Thvmeleae), santaline
{ScmkihiceoL´), amberovinc {Balsamifhtae).
kozličine {Amitieae). zmijiticitie (Caliaccae),
bruline {JimcaginawX resine {Algae) i
iV^cUwc {Coniomycetes).
-aci: lovornjaci {Lawineae). brjestnjaci (Ulmaceae),
prcsličnjaci (C«.v»«/7/)«k>) i lišajnjaci {Alginae).
- ovci: jamovci (Dioscareac). bananovci (Musaceae),
hljcbovci {ArmrariH´cH´l revanovci (Ehcna^
ceac), kinovci (Ciucliomucue) i dr.;
bez sutlksa, odnosno u nominativii množine: vrbice
{Lrthrariae). korenjaši (Rhizopboreae). sporiši
(ri^r/jt7Ji7c´tWL0. perunike (Iritlt-ae). bujadovci
(Cvcmlaiel vrbe (SalUiimn´). okrjeci (Ummiceac).
paprati {Filkvs), lišaji (Udwnes), gljive
(HymvnaniYci´tL´s), piihare ((7tf.s7(´/ywr(r(w),
mahovi (A///«v) i sosnei^/./t´/C/K^^^t´). "
Osim porodica s gore spomenutim sufiksima, javlja
se stanovit broj porodica s drugim sufiksima koji su


rjeđi, kao što su volovodke {Omhcmcheac) i suprašničad
{Symuithereae).


U sljedećih dvadesetak godina (pa ni puno kasnije)
nije bilo većili promjena u primjeni lirvatskih naziva za
pojedine sistematske jedinice. Tek u Rukavndmku za
prirodopism atlas (Ilasek i Janda, IS74) nailazimo na
dvije nove više taksonomske jedinice: razdio, kao što
su tiTisnjače (Sporonhvta) i sjemenjače (SpennaUmhvm)
tečeta npr steljnjaec (H/.z/Wn^.O i stablenjače
\Conm>phyta). koji su bili nadređeni redu i razredu. Ti
taksonomski nazivi kasnije, osim ii J. Jaiide (1878),
nisu više ponovljeni.


No, kako je odmak od Sulekova Biljarstva bivao
sve veći, zapaženo je da se u usporedbi sa Šulekovim
BUjarstvom (usp V. Pokorny 1871, koji je preveo Ž.
Vukasović) povećao broj iirvatskih naziva porodica
bez sullksa, a da su izmijenjeni i neki Sulekovi nazivi.
Tako je u spomenutom udžbeniku Sulekov naziv ružatice
za Ro.st/hrav promijenjen u ružičnjače, a povećan
je, kako je spomenuto, broj naziva porodica izraženih
nommativom množine osnovnot^ naziva, kao što su
lipe {Tiliaccae). tustike (CrassuUui^ai.^), sljezi {Mulvaccai´)
klinčići (Can´onhvlleae) lopoči {Nvmnhaeaccael
lobode (Chcno/MH/iacc-´ae). ljubice (f4.;/m´.w),
kaktusi (Cac/cac), masline (Oleaceae) i dr.


Velik napredak na razini sistematike i na stručnoj
razini bila je pojava udžbenika Počela botanike za više
ra-rede sri´dnjib učilišta (.landa 1878). To je bilo vrlo
suvremeno udžbeničko botaničko djelo, u kojemu je po
prvi put II jednom hrvatskom udžbeniku iz botanike
bila obuhvaćena i vrlo temeljito obrađena građa i spoznaje
iz svih tadašnjih botaničkih disciplina, kao što su
anatomija i izvanja morfologija bilja, fiziologija bilja,


Šiiriuirski lis! br. 5-ft, CXXVII (2raPi. 237-248


sistematika višega i nižega bilja te biljni zemljopis s
elementima biljne ekologije. Sto se tiče sistematike, u
toj je knjizi, u jednom hrvatskom udžbeniku iz botanike,´
vrlo opsežno i suvremeno bilo obrađeno i niže bilje


- steljnjače {7y;^//(Vj/M7^). No, u sistematici se još uvi¬
jek osjećala stanovita nedorečenost. U Jandinoj biljnoj
sistematici bile su zastupljene sljedeće sistematske
jedinice: razdio, četa, red, razred, a prvi i jedini put u
19. st. se u jednom hrvatskom udžbeniku iz botanike
javlja i porodica, ali pod nazivom obitelj, na kraju naravno
rod i vrsta.
.1. Janda je prvi u botaničku gradu u Hrvatskoj uveo
sistematsku jedinicu obitelji, no u kasnijim botaničkim
udžbenicima na hr\´atskom jeziku taj ni bilo koji drugi
naziv za porodicu se više ne navodi četrdesetak godina.
Ta se taksonomska jedinica u školskim udžbenicima
samo bilježi na hrvatskom i na latinskom, ali se njen
naziv kao sistematske kategorije, kao stoje inače uobičajeno,
izričito ne navodi ni na hrvatskom ni na latinskom.
A ne navode se ni druge, ni više ni niže sistematske
jedinice (usp. Frirodopil biUnstva od V. Pokornoga
1894 koii jesnjemačkogapreveoŽivko Vukasovic a
preradio J. .landa, te udžbenik fiotaiiilša za niže mzrede
sredniiii učilišta od V Pokornoga 1911 koii je također
prema prijevodu Ž. Vukasovića, priredio A. Korlević,
i dr.).


Udžbenici Počela holanikc od .1. Jande (1878) kao
ni Sulekovo Bil/arstvo, I. (1856) nisu kasnije nažalost
više ponovljeni, a u škole su uvođeni različiti prijevodi
njemačkih udžbenika, među kojima su se gotovo stotinu
godina - od 1856. do 194V kada je objelodanjeno
zadnje izdanje održala dopunjavana izdanja V Pokornoga
i A. Burger-steina.


Iako je, kao stoje već rečeno, hrvatski naziv za porodicu,
pod nazivom obitelj, uveden još 1878, taj je izraz
nakon toga nestao i nije se više pojavljivao u školskiin
udžbenicima ni na latinskom ni na hrvatskom nekoliko
desetljeća. Nakon punih .17 godina šutnje, 1915.
godine se u Prirodopisu Iniinsiva za niže razivde sredniib
škola A Pokornoga, koji je priredio S Gjurašin
naziv za familiju ponovno pojavio u Im´atskim školskim
udžbenicima iz botanike, i to pod imenom - porodica.
Iako zasad nisam u mogućnosti to provjeriti, mislim
daje taj naziv preuzet iz srpskih botaničkih udžbenika.
Osim porodice koja je po prvi put uvedena u hrvatski
udžbenik iz botanike, u tom se udžbeniku prvi
puta javljaju još dva izraza iz sistematike koji su i danas
zastupljeni u toj disciplini, a to su odjeljak i pododjeljak
Od ranijih sistematskih jedinica u tom se udžbeniku
javlja red ali je razred izostavljen No unatoč
tomu, sistematski sustav koj. je u spomenutom udžbeniku
uveo S Gjurašin bio ie vrlo suvremen te je uz
neke kasnile manic dopune ostao pravovalian do da
n-is U tom ie udžbeniku prvi puta uvedena " uvreinena
taksonomska nomenklatura u kojoj se spominju siste




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 36     <-- 36 -->        PDF

I. SuL;;ir l´RINn^i |[l<\;ATSKOVl NAZIVLJU IZ BILJNf: SISITMATIKE Šumarski liM tir 5 (\ CXXVII (20(i3i, 237-248
matske jedinice koje su i danas zastupljene u biljnoj
sistematici, kao što su odjeljak (npr. cvjetnjače), pododjeljak
(npr. kritosjemenjače), red (npr. jednosupnice) i
porodica, kao što sLI lijeri, sunovrati, perunike, kaćuni,
paome i dr., dakle nazivi prema najvažnijem predstavniku
porodice, ali bez ikakavih sufiksa, tj. samo nominativ
množine dotičnog roda nositelja naziva. No, u
isto vrijeme kada je S. (jjurašin priredio spomenuti
udžbenik, u sistematici je još bilo lutanja. Tako je u
udžbenik iz botanike za više razrede srednjih škola,
koji je, prema njemačkom izvorniku V. Burgersteina
priredio M. Kišpatić, uvedena jedna nova sistematska
jedinica lirjia, a zatim su slijedili red i razred, ali između
njih zapravo nije bilo razlike. Naravno da se ta
taksonomska kategorija nije održala, a ii kasnijim je izdanjima
(1940, 1941) poboljšana i klasifikacija.


Golema je šteta da Sulekovo Biljarstvo i Jandina
Počela bouinike nisu, unatoč određenim nedostacima,
prihvaćeni kao školski udžbenici iz botanike na hrvatskome
jeziku. Danas zasigurno ne bismo imali toliko
teškoća s biljnim nazivljem. To su bili udžbenici napisani
na visokoj stručnoj´razini. U njima ic bila obuhvaćena
građa iz svih tadašnjih botaničkih struka. U morfologiji
bilja podrobno je bilo razrađeno florističko nazivlje,
a u Jande je sistematski dio bio popraćen ključem
za određivanje porodica. Obuhvaćen je bio veliki
broj vrsta koje su obilježene latinskim i hrvatskim imenom,
a među njima osobito one koje su se odlikovale
određenim korisnim svojstvima, kao .što su ljekovitost,
uporaba u prehrani, industriji. Sulekovo je Biljarstvo
imalo 320 stranica, a .landina Počela bolamU-bila su
opsežnija - imala su preko 500 stranica. Sadržavali su
niz hrvatskih i stranih stničnih naziva, koji su se kasnije
udomaćili u novim botaničkim strukama, kao što je
npr. izraz ruderalne biljke, koji se u Jandinu djelu prvi
put spominje u nekom hrvatskom udžebniku, a danas
je uobičajen u fltosociologiji i ekologiji bilja.


U Jandinim Počelima iz botanike svaka je biljna
skupina obilježena određenom sistematskom kategorijom,
ali nazivlje ni u njega nije nažalost usustavljeno.
Što se tiče hrvatskih naziva pojedinih sistematskih jedinica,
upotrebljavao je nazive sa sufiksima koje je
uveo Šulek, ali je uveo i nekoliko naziva s novim sufiksima.
Tako je J. .fanda za imenovanje razreda - to je kategorija
koja odgovara uglavnom današnjem" redu
(ordo) u sistematici - upotrebljavao nazive sa sljedećim
sufiksima:


- nite, npr. močvarniec (llehbiae), bibeniice (Fiperineae)
i dr
-ače, npr. vonjače (TerebinlhinacA ždralinjače
(Griiinales), makovnjače [Rhocadaks) i dr.
-evice, - tiče, npr. klinčeviee {Carvophvlliiiael usnatice
(Luhiatifhracl ružatiec {Rosaccae) i dr.
No, i kod njega se javljaju, često na razini porodice,
ali vrlo rijetko na razini razreda, nazivi bez sufiksa, tj.
nominativ množine osnovnoga naziva, kao što su resine
i gljive, crvotočine, mahovine i paprati na razini razreda,
te npr. slakovi {Convolvulaceae), pomoćnice (So-
Uimiceae), vrbice (Lvrhrarieae) i dr. na razini obitelji
ili porodice, stoje očito da spoznaja o sustavnom rješenju
taksonomskoga nazivlja na hi^atskom još nije bila
sazrela.


No, Janda je, uz već postojeće hrvatske nazive taksonomskih
jedinica, koje je u sistematiku unio Šulek, uveo
za imenovanje obitelji nekoliko novih naziva -s nastavkom
na -ovke odnosno -evke (uz palatale). Takvih naziva
ima svega devet, i to su sljedeći nazivi: tisovke (Kiv/neae)
(str. 318), dioskorevke (Dioscmme) (str. 349),
amberovke {Liquklambareae) (str. 385), žutikovke
{Berheridact-ae) (str. 398), vrhovke {Epacrideae) (str
489), kluziovke (Clusieae) (str. 409), ternstroemiovke
(Ternstroemiaccae) (str. 410), sapunovke (Sapiiideae)
(str 422) i klokočevke (Staplivleae) (str. 422).


REZULTATI


Od svih do tada upotrijebljenih naziva s različitim
sufiksima za obilježavanje porodica, nazivi sa sufiksom
na -ovke/-evke učinili su mi se najprikladnijima
za ugradnju u sustav hrvatskog sistematskog nazivlja
na razini porodice. Nazive porodica s tim sufiksom
sustavno sam proveo u svojim internim skriptama iz
Botanike za studente Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
u Zagrebu, po kojima se botanika predavala na
tom Fakultetu od 1994.do 2001. godine, a i danas se
ona na tom fakulteta predaje po istim skriptama. Jači
poticaj da hrvatske nazive porodica sustavno provedem
sa sufiksom na -ovke/-evke bila je Burgerstein-
Kišpatićeva Botanika (1940, 1941), te knjiga J. Radića
(1976) u kojoj je po prvi puta hijerarhijsk´i slijed naziva
taksonomskih jedinica, osim na latinskom, prove


- Results
den i na hrvatskom jeziku. Iako je sustavno provedeno
samo nazivlje koje se odnosi na red, to je djelo ipak
potaklo potrebu sustavne provedbe naziva i za porodicu.
Nazivi na razini odjeljka, razreda i porodice nisu
naime ujednačeni, ali oko 33 % porodica imenovano je
po biljci nositeljici naziva za porodicu sa sufiksom na
-ovke, npr. tisovke, borovke itd., dok 66 % porodica
ima drukčije, neujednačene sufikse, ili su pak bez ikakva
sufiksa.


Stanoviti poticaj da sufiks -ovke/-evkc uzmem kao
osnovicu za sustavno imenovanje porodica na hrvatskom
pmžili su mi i neki filološki radovi, u kojima je
stanovit broj porodica spontano naveden upravo sa sufiksom
na-ovke (usp. N. Vajs 1998).


Ut




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 37     <-- 37 -->        PDF

I. iiu^iw: PRINOSI flUVATSKOM NAZIVLJU IZ BILJM- SISTEMATIKE Šmiiarski liM br. 5 6. CXXV1I (2(1(13), 237-248
Nazivi pojedinih viših sistematskih jedinica, lšto su porodice, redovi, razredi i odjelci, dani su u
množim, jer svaka od tih jedinica sadrži uglavnom više
svojti. No, naravno da ti nazivi imaju i jedninu. Tako se
za jedinku koja pripada porodici ružovki kaže daje ružovka,
za jedinku iz odjeljka sjemenjače kaže se daje
sjemenjača, itd.


Međutim, kako Jandina Počtia fz hotuiiike nisu više
ponovljena, nego se botanika u Hrvatskoj nastavila
predavati po prijevodima različitih njemački li izdanja


V. Pokornoga i V. Burgersteina, tako su se nazivi pojedinih
sistematskih jedmica koje su u sistematiku bili
uveli B. Šulek i J. Janda, sve više gubili, a sve više su
uzimali maha nazivi porodica bez suUksa, a to su zapravo
nominativi množine naziva određenog roda po
kojemu je porodica dobila naziv kao što su lipe sljezovi,
dudovi, makovi itd. No, takav način imenovanja
porodica doveo je do zbrke i nerazumijevanja onotia
što se željelo reći, jer se nominativom množine odredcnooa
roda po kojemu je oorodica nazvana kako se
sada "u hnatskim udžben ci L imenuju tiorodice (usn
K MagdctVa.= K IZhrendoifer l^JVfi) ne mo-^u isto
dobno podrazumiievati i vrste to-a roda i r,redstavnici
norodicc a dn to ne izazove /arbunu ´jako npr niie
iasiui što želhno recUad ka^rd a su mrič borov
ca ^luhi sm č smriuT^ ^^LvZ (to ie sada^nH^h ¬
\,^X V^^ vT^^^


hJat vo R^,^Z^^^^;^™^ i e ^X t ^^
bittali Lž^bili Mes^Scsotr


U nekoliko iznimnih slučajeva, latinski i hrvatski
nazivi porodice nisu istovjetni. U pojedinim slučajevima,
kada je određena porodica imenovana po rodu koji
nije zastupljen u hrvatskoj cvjetani, kao stoje npr. por.
Dioscon-aceac. porodicu sam imenovao po drugoj biljci
iz te porodice koja je obilno zastupljena u hi-vatskoj
cvjetani, a to je bljušt {Ttimiis comnnmisl te porodica
nosi naziv bljuštovke (Dioscoreaccat-).


U pet velikih porodica, a to su Cruciferae, Lahiutae,
Umhelliferae. Leguminosae i Composilae uz nove,


RASPRAVA


Iako se udžbenici iz botanike na hrvatskom jeziku u
školstvu koriste već gotovo 150 godina, nazivlje na područjima
pojedinih botaničkih disciplina ni do danas
nije riješeno na zadovoljavajući način. Tako npr. na području
sistematike ne samo da nije riješeno na zadovoljavajući
način, nego je odmicanjem od Šulekova Bi-
Ijarstva. / (1856) i .landinih Počela BoUuuke (1878),
pogotovo na razini porodice, postupno sve više pojednostavnjivano,
te je danas jednako u osnovnoškolskim,
srednjoškolskim i visokoškolskim udžbenicima svedeno
na oblik koji ne očituje ono što bi trebao očitovati,


zadržani su i stari lin´atski tradicionalni nazivi kao što
su krstašice, usnačc, štitarke, mahunarke i glavočike, a
to je učinjeno i s njihovim latinskim nazivima u Međunarodnom
botaničkom kodeksu.


U prilogu ovom članku donosim popis hr\^atskih
naziva porodica kako su upotrijebljene u skriptama iz
Botanike za fannaceute (Štigar 200´l) te u Programu za
upoznavanje farmaceutski značajnijih biljnih vrsta u
Botaničkom vrtu "Fran Kušan" (D. Brkić 1999). No,
popis sam dopunio nazivima porodica koje nisu obrađene
u spomenutim radovima, ali su zastupljene u hrvatskoj
flori ili pak u različitim botaničkim djelima
koja su prisutna u Hi^atskoj.


Naziv porodica sa sufiksom na -ovke/-evke u biljnoj
sistematici u Hrvatskoj je sustavno proveden u
skriptama Botamka za farmaceute (Šugar 2001) i u
spomenutom Programu za upoznavanje farmaceutski
značajnijih biljnih vrsta u Botaničkom vrtu "Fran Kušan´"
u Zagrebu (D. Brkić 2002). Međutim, nazive porodica
sa .sufiksom na -ovke/-evke, ali i s nazivima na
drukčije sufikse od drugih autora, prvi je objelodanio u
jednom vrlo reprezentativnom botaničkom djelu Ž.
Borzan (2001) pozivtijući se pri toni za nazive s tim
nastavkom u D. Brkića.


Sto se tiče reda, u internim skriptama Botanika za
farmaceute (Šugar 2001) prihvaćeni su nazivi sa sufiksom
-olik(e) (složena sufiksalna tvorba: o + lik) koji je
uveo J. Radić (1976) i koji se dodaje na osnovicu imena
biljnog roda nositelja naziva, npr. borolike {Finales),
dudolike (MoralesU makolike (Papaverales), boiTOlike
{Fahales), mirtolike {\-hTiales), đumbirolike
{Zingiherales).. koprivoUke {Urticales) i dr.


Razredi su obilježeni nazivima sa sufiksom na -nice,
npr. presličnice {Equisetatae. papratnice {Filicatae) i
dr., a odjeljak nazivima sa sufiksom na -ače, -jače,
-njači´, kao npr. maliovnjače {Brvophvta). papratnjače
{Ptendophyta) i sjemenjače {Spermatophyta).


- Discussion
nego dovodi i do zabune. Nazivi porodice su naime
.svedeni na nominativ množine roda koji je nositelj naziva
te sistematske jedinice. Takav način imenovanja
porodica zapravo je nasilno nategnuto proširivanje
značenja određene imenice, koje nema potpore ni u narodnom
ni u književnom jeziku Tako su u skladu s
tom višedesetljemom praksom u školskim udžbenicima,
porodice Rosaceae, Momceae. Papaveraceae,
Unicaeeae. Fagaeeae. Ramaieiiluveae itd. na hrvatskom
imenovane kao ruže, dudovi, makovi, koprive,
bukve, žabnjaci itd. No, ruže, makovi, dudovi samo su


m




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 38     <-- 38 -->        PDF

I. ftiii;;!!´: i´RINOSI HRVATSKOM NAZI\´UU 1/ BILJNl- SISTEMATikE Š.imimki liM lir. 5 (.. CXX\ll (2(W.l). 237-24}i
nominativ množine od imenica ruža, mak ili dud i,
osim što se tim padežom podrazumijeva više ili mnogo
ruža, makova ili dudova, oni ne mogu bez dodatnog
otiiaStijctija istodobno pokrivati značenje nominativa
množine i obilježavati pojedinog pripadnika odgovarajuće
porodice. Valjalo je dakle provjeriti kako sustavno
riješiti nazive na razini određene sistematske kategorije,
bilo II tikladu s tvorbom riječi, bilo uporabom na´ziva
s dosada već upotrijebljenim sufiksima. U tu sam svrhu
proučo udžbeničku izradu iz botanike iz 19 st nri
čemu su mi kao temeljna diela poslužili Biljarsm! i
Ijpuun, pnke ~a više razrede s,idnhh učilišia U Janda 1878)
Razmotrivši nazive porodica ali i druLih višili taksonomskih
ledinic´i s različitim sufiksima" kao najprikladniji
i vuprihvitliivjii za ittienovanje norodica učinili
su mi se n.zivi sa sufiksom na ovke/evke Kaže


I skhd I s me d i^ mreMca mŽT lo djehik^i


^nzLunlHvn zh mh^r^ a ´ ne^l ie Med m


i L ;iwkrr^,ri, ,ns /r^i^^meui^^^^^k^^
S(?pripadnikeiepo^^^^^ imenujemo


Nazivi sa sufiksom na -ovke prvi su put upotrijebljeni
u Jandinim Počelima botanike (I.e.), zatim su
obilnije zastupljeni u Burt^erstein-Kišpatićevoj BotaiiicM1940,
1941) i fi,7;Nfikr>vM.l. Radić 1976). Iako
oni u tom djelu čine samo 33 % od ukupno upotrijebljenih
naziva za porodice, to je ipak prevladavajuća
skupina naziva, jer se u sklopu ostalih 66 % naziva porodica
javljaju nazivi s vrlo različitim i neujednačenim
završecima, kao što su npr konopljanke {Camwbinaceae)
bušinkc (Cistac-eae, vranjemilke {.Pitimhairinaceaei
štirke (Amarantaeeae). kaparke (Cappandaceae).
ili pak bez sufiksa, kao što su kaktusi {Cacta


ZAKLJUČAK


Proučavajući hrvatske biljne nazive sistematskih jedinica
od porodice pa na više, koji su uvedeni u (pu´e)
školske udžbenike iz botanike tiskane u 19. st., kao što
su Sulekovo Biljarstvo. I (1856) i Počela botanike od


J. .iande (1878) lako je utvrditi daje u njima očitovana
želja autora da se i na hrvatskom, potuoću različitih završetaka
odnosno sufiksa na imenicu koja je nositelj
naziva, istakne odirovarajitći hijerarhijski stupanj određene
sistematske kategorije. No, ta dobra namjera nije
nažalost ni do danas bila na sustavan način primijenjena
na imenovanje pojedinih sistematskih jedinica u botaničkim
udžbenicima. Nazivi kojima su imenovane
pojedine sistematske jedinice nisu primijenjeni ujednačeno,
samo za jednu kategoriju, nego su oni s istim sufiksima
primijenjeni na različite hijerarhijske jedinice,
što je, umjesto reda, unijelo zbrku koja traje sve do
ceae). noćurke (NvctaginaceaeX dimnjače (Fumariaceae)
itd., kojih je pojedinačni postotak zastupljenosti
znatno niži od onih sa sufiksom na -ovke (-evke).


Poseban poticaj da prihvatim nazive porodice sa
sufiksom -ovke našao sam i u određenim filološkim radovima
u kojima su nazivi od nekoliko porodica sa
sufiksom na´-ovke spontano upotrijebljeni (N. Vajs
1998). Prihvativši nazive porodica s nastavkom na
-ovke kao najprikladnije i najprihvatljivije to je nazivlje
sustavno provedeno za sve porodice koje su obrađene
u skriptama iz Botanike za studente Farmaceutsko-
biokemijsko.^ fakulteta koje su u uporaLii od 1994. do
danas. Ti su nazivi primijenjeni također i u Programu
za upoznavanje farnaceutski značajniiih biljnih vrsta
Botaničkog vta "Fran Kušan" u Zaiebu D Brkić
2002) Prema njemu ih navodi Ž Borzan (->00h te ih
uz nazive porodica s drukčiiim završecima kako su ili
imenovali neki drum autor uvrstio u svoje velebno
dielo Cinicmca da su nazivi norodica sa sufiksom na


,vko´ evke koii ^LI sustavno nrimiieniem u snomenu
m^bot´^^čkoi ^ U "Osuđent^F-i^n^^^
SiskorSietaLmttem iednotak^
^še i^rS,^ n uv e ^ da T ntnvH pnkhd,^^
nnhJith V i ^ Z ^ odrS^ ´ i m^o štn se ^ žel
^ r nnn.^W,^ r^^n^nk^^^si^l^W 2
Tit M S^i^ ^ fiwS m^nZv m^n^ć^ n^
volian Odjek ^"°´"´´´´"´ ku.govmia naie. na po-


Nazive za red, koji su obifiezcui sufiksom na -olike
(složeno sufiksalna tvorba: o + lik), npr. borolike (Finales),
preuzeo sam pretna J. Radiću (1976). Taksonomske
nazive za razred obilježio sam nazivima sa sufiksom na
-nice, -oviiice, npr inahovnice (Musci), gnetovnice
(Gnetatae,, a odjeljke nazivima sa sufiksotti na -ače,
-jače, -njače, npr sjemenjače (Spermamplnki).


- Conclusion
danas. Zbog toga sam se latio zadaće da na temelju naziva
pojedinih sistematskih kategorija s različitim sufiksima
izaberem nazive s onim sufiksima koji su se
postupno javljali kao najprihvatljivij.. Kao takve, za
imenovanje porodice preuzeo sam nazive sa sufiksom
na -ovke/-evke koji su se pojavili u 19. st., za red nazive
sa sufiksom na´-olike, koji je uveo J. Radić (1976),
za razred nazive sa sufiksom" na -Ilice, -ovnice, a za
odjeljak sa sufiksom na -aČL´ -jače -njačf U prilogu
je donesen popis porodica, redova, razreda i odjeljaka
na latinskom s prijedlogom hrvatskih naziva.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 39     <-- 39 -->        PDF

\.%\^-it: PH1\I1S1 l|[.iVA|-^S.»M MA/IVLJU \7. HILJNI- SISTI.MATIKI <;iiiii;ir-Lkl lisI l)r.5 h. (.XX\li |:ilO?l. :j7-:4K


POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA S HRVATSKIM I LATINSKIM NAZIVIMA


A list of sistemac units with Croatian and Latin names


PORODICE


AvL´fucL´ite
.Muxuvme
A^avatme
AUsmuttweite
AmunmUiivm´
Anhirvllkhnvai´
AiKicunliiicfiw
Aphicmu>
.Apovvnaceitc
AquifhUactui´
Aniceae
Anilkwme


Aniticm-kici´iii-
AtVLViL´Ui´
ArisioluchhweaL^
AsdcpiiiLkueaL´


A.^wnuvtw


Biil-fimiiiua´ac


Btf^onkwme


Bt-rhL-rUltniw


BL´inhicfUi-


BigmnunviH´


Bixuci´iic
Bmiharaci´tw


Boragithitviif


Brassk-acL-iw


BmmetUnmit.´


Biiryi´ivrciie


Bim/miCL´M


Btmtmie


Ciicunviw


CairurkhacLW


CithcuutiuivetiL-


Cumptimilttmiff


Ciinmiharvue


Ciiium-cat:-


CupiHinnciw


Ciinnjoikwcac


Ci/rvoplirlUici´Lic
Cu.snarimicfDf
CeUistractw
Ci-phahuixaii´ae
Ceni/uplulkwL´UL´
ChcnopoJutceae
Cwiwmu´cue
Ctshiivue
Composihic
CnnmhuUuww
Corihiceuc
Crusstikux´in-
Cnidfeme
CucurhUuvi´ce
Ciimmku-tw


lirimci^nvkc
javoiwlvLmoškoviČL-
vke
saburovkc
Žtibočunovke
štirovko
zvanii^ovkv;
mjevkc
Stilarke, celerovke
/imzelenovke
božikovinovke
kozliK-cvke
brcstaiijevke
araukariievke


p ;il iiKt\ke


kopiiniakovkc
svileiiičcvke
Sparogovke
gkivočikc./viezdaiiovke


balzaiiiinovkc
begoniicvke
7atikovkc
brezovkc
katalpovke
orL-kinovki:
simalovkt
boražinovkv;
kLipusuvkLV krstašice
tamjanikovke
brczuljcvkc
vodoliiibovkc
iimSirovkc


kaklusovke


sapaiiuvke


vodiličevkc
sazaiiikovke
zvone ikovke
konopljovkc


kano\kc


kLiparoxkc


bazgovke


papajevkL


klinčičcvkc


prcsličnjakovke


kurikovkc


lisov&vke


voščikovke


lobodmke


radićcvkL-lgkivočiki;)


bušimnke


yliivočikc


slakovke


drjenovke


luslikovke


krstašice


tikvovke


ktinorijevke


CupvessacetH´
CnsauaveM-
CwitdiUVM-
Cyperaceae


Dilk-nkiceaf
lihscinvin-me
DipsavitiViie
Dmcaciwcme
Drosi´mvcue


Ehi´ihueae
ElaeavnaccaL´
Empevvve^^Eph^´
draceav
Eipiisciaceuf
ErkULx-au
Ei-vthmx^´iaceae
EnphoiHucL´cie
Fuhuivae
Fiigat-eue
Fiimurktveiie


Cemimireue


C-sim-iacL´di.´


GinkguacCiiL´


Ghhiihriwme


Gmmiueac


Grnssitlarktccae


HammwUdaceae
Hippoccishiinuvtw
llydraumiccLW
Huhvdu,nk,,.´iU´
HHirophvltaca,
Hvmi.^m>pkvlluceae
Hvp^rkm-cac


f/IkhiCL-iie


Irhiacede
Jii^kmhicnw
Jiwcaglnacme
Jiimitcme


Lahkiktt´


Limuwnw


Euuraceat


l.i´miUH-fue


Li´nnlmhykicvue


Lilkici-ae


UiUHtiiie


Loheltavem


Loganktccac


Loniiilliiici´iie


Lylhnwnw


Majfiwlkicc´iie


Miilvaceai.´


MiiraimKraee


Marsikiwcae


hMktceae


Menvuitilmtvae


MUnnsaceae


čempresovke
vilinovkLciktisovkc
Siljovke


dilenijevkc
bljiisiovke
če.šJjtmovkc
zmajevkc
rosikovke


dratiLiiuivke,ebanovka
zlolesinovke
Sikšovkc. maliunieovktkositerni
tievke
prcsličevke
vriesovke
kokovke
mlječikovke
bobmke, niahLin.rke
biikuvke
diinjijačevke


iglico\ke
jjesneriievke
giiikoviaglavuljL-
vkL^
trave (pirikovkc)
ogrozdc-rvke


scletnicovkE
niuctalovke
bortenzijevke
žabogrizovke
struškovke
tankoli.-aovke
-oraecvke, kanlarionovke


badijanovke


peninikovkc
oraliovke
Liruktvke
sitovkL


iisnaee. mcdieevke
iiiedićevkL-, usnače
lovorovke
lećevke
tustieovke
Ijiiianovkc
lanovke
tiligovinovke
loganiievke
Ijepkovke
vrbieevke


magnulijevke
sljezovke
svrdarkovke
raznorolkovkc
jasen lačevkc
t,tremenovke, tralističcvke
miniozovke




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 40     <-- 40 -->        PDF

I ŠLit;.!!-: l´f(INUS[ IIRVAISKOM NA/!VLJLi V/. BtL.IMh SBTr-MAriKi:´ ^immriiki ti^lhr. i (.. CWVII iJCKl.^l. Ill-IXA


Kkmimiacme
Mimotropareav
Mtmneat´
Mtistii-fUf
Myriatceae
Mvristiccu-eaL-
Mvmnmvae
MyrtUi-me


Noiadaccac
Nehimhmeae
NepcuilMceai-


Nvrnphdcaceai´


Oiiugraci´ite
Opfihi^hMxaceui´
OrclmiiiiViK-


OsiimmiacMe


OXiiluhtcciic
Paeoniavi´oe
fiiindmuii-eae
Papaveracme
PiissWonume
FiiHicvLir
Piiwravifiic
Piiiosporaceae
Plaiitai´tnaceae
PUitaihhvai-
Phnuhugimtmw
Poucciii´
PoJoairpt/rtuw
P<,him>,iiaceiw
PohviihaviW
Poi^gcnrnvL-ae
PoUpadUuvae
PurtKlavcuccae
Pntaiju>i:cloiiacciw
PnimtlacciW
Pmtmci´ae
Pmmmt-ai-
PvniUuvM


Aviinidktk´s
Amunllkktk´s
Apiah´^i
Al-auamulvs
AreaiU´s
Ai´Lsmhcliiuifs
Astfi-ahs
Bentkttes
Bisak´s
Bonigin^k´H
SnmiL´Uak´s
BimUes


CappLirak-s
CaryaphyUahs


boklovkc
be/listovke


hanatmvkt;
voskovke
iiniškaiovčcvkc
kihamvkc
minovke


poclvodničevke
oraši ličevke
b07bolk.ivke
[loćiirkovkLlopoćevke


inaslinm´ke


vrboliktwkt:


iednolislovkc


kLicuiiovke


volovolkovke
pujiinikovke
cot;L>IievkL


boŽLirovkc
pyiuianovkL


iiiakovkL


trubaniovke


bomvkc
paparovkc
piiosporovke


tniuCcvko


vodokk-novki;
vranjemilovke:


irave


listiljevke


iiimit-cvke


kiX´siLiSčovkc


dvomikovkL


osfadovko


rušnjovkc


inrjcsnjakovke
jagktćc\ke
dvoličnj;ikovJ

iiiogranjovke


kiiiščičevke


aktinidijolikc


zvanikolike


cdcroiikc


araukartolikc


pabiiolike


kopitnjakolike


^vJL-;?daiiolikc


brezo likv;


orelaiiolike


bora?inolike


bronieliiolike


Šiiiišimlikc


kaparolikc


klJnčiailike


Rammcuiact´cu^
ReseUaceae
Rhammiceae
Rhhuphuraceae
Rosacfuc
Ruhkicciie
Rtitaceac


Stilkvceae


SalvwiiKeae


Sanhiiaccue


Sapiiuhiceae


Sapotacme


Siixi/ragaceae


Saaplmlariaceat


Simannibaveae


Smilncm-fue


Sohinacme


Spargaiiiuceae


Shipbvk´uceaL


SlmulktCL´iie


Stviveaceae


Tdmuricweac
Tuxiiceue
llixoiiiiweae-
Tlwaceue
Thvm^heaceae
riihuvae
Tniparecw
Tmpui´okwecw
TyphiU-etw


Vlmacecw
Umlwlliferae
Unkaccm


Vak´rkiiuirt´ae
VerlwiHici-´ae
ftakueai´
yi!icticeae
Viuiretw


/.amkivL´ue


ZiVmk-ln´Uiaceae


Zingibemci-iw


Zoateruct-M´


REDOVI


CiisiMrinuk´S
CekMmh´s


Ccplhihlaxuluy
Convnhiihks
Conuiks
Cupre.miks
Cvcmkik´s


Dwscot-eales


Dipsacaks
Eh^´imks
Elceasiudes


Eph.´draks
Erkidfx
Eiipluninak.s


žabnjakovkc
katančcvkc
pasjakovke
koi-eniaSevkt:
ružovkc
broćevke
mtovkc


vrbovkc
ntrpačkovki;


santalovkLsapindovke
7apottnkL


l:amenikovke


^inipiiikovke


gorkiiitičevke


leiivikuvke
krumpirovke
ježincovke
klokočevkc


lajničovke


storaćevkc


metliknvki.liscnke
takyodiifvk;:
čajcvke
vrebiiiovkc
lipovke
rašcovke
drai^oliiibovke
rogo^nvke


brjcstovkt;


SlitarkL


koprivovke


odoljenovke


sporiši;vkc


IjubiCcvke


imclovke


lo/ovkc


kijakovke
ž^bokjL-ćinovkc
(luni birovkc
vogovke


presličnicolikc
gušieolikt;


lisov^ičolike


slakolike
drjenolike
ćeiiipresolike
cikadolike


bljiišiolike


čeSijugovinolike
dragunolikc
zlolesiiiolike
kositemieolike
vrjesolike
mlječikolikc




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 41     <-- 41 -->        PDF

I Jiugar lltINOSI JlK\´Al-.Si».(JM NA;;IVLJIJ IZ fJILJNt: Sli.TEMATIlCE Šiimiirski li.^l br. 5 b. CXXVll COD.U 23-!-24ii


FahiU´s bobolike Pohgatuks krestusolike
Fugah-.s bukvolike Puiygonuk´S dvornikolike
Gentiaiuilex sirištarolike Raiumcsilale.s žabnjakolike
krlicolike Rlumuhdes


kmšinolike


Citik^oak´s gmkolikc


Hamumeiuktiex-seletnicolikLHvdnmgi´ides
li.mL-nzijolike


Jity,kindidcs oraholikc
UunhAlts medićolike
Launtk´fi kworolike


UJkik´.s ljiljiiiiolike
Limik´s lanolike
Mitgnolhtk´s mat-nolijolikti


Mtilvulfs sljc^olikt;
Mvileak´s mirikolike
Mynaks mirtolike


Ok-idfs masliiuilike
Pa^mhdes božumlikLFinuk´s´
borolike
Phtosjmral^S pitos(wmlike
Panics travolike
Poitiivarpah^ tisLiljolike


EquisL´tatae pre^-ličovnice
Fdkutae paiiratnice
GiuKiKHiliii´ ginkovniLv
Hcpanca, i L´iri;ii jamice
LvLpvdkme crvotočnice
Musii mahovi! ii^e


Brvopbvta maiiovnjače


Pterfdaplma papratnjače


Rosak´s


Riitakx


Sidicides


Saiikdides


Sapuukdcs


Sa.ufragcdi-s


Sm>phuk,nd,s


Smdandes


Sokmahs


Tiiimtrkales
Taxak´s
TiK-Llk´S
Tliymelaeahs


Urdcales


Vk)kdesVilaies
Zingdwrides


RAZREDI


Pinawe


Cvcacktae


Bam,nuau,eGnctakw


ružolikini
tolike
vrbolike
samalolike
sapiiKlolikc
kameiiikolike
strupnikolikc
tetivikolike
gorkosladolike


metlikolikc
tisolike
čajolike
vrebiiiolikc


kopnvolike


ljubicolike
lozolike
čtiimbirolike


boroviniee


cikadovnice


benetitovnio.
gnetOMiice


^k,gnolk,UH´\Dladvk´do,wai´)A^T>^^^^mcc
unahu´(Muuvcuryk´doimw)\cilui,M´()m<:

ODJELJCI


SpL-nncdaphvtu sjemenjaoc


LITERATURA


Borzan , Ž., 2001: Imenik drveća i grmlja. Hrtvatske
šume, Zagreb


Brkić , D., 19W: F;imiaceutska botanika. Program za
upoznavanjL´ farmficeut.sk i značajnih biljnih vr.sta
u Botaničkom vrtu ^´Fran Kušan" u Zagrebu.
Zavod za farmaceutsku botaniku Fannaceiitskobiokemijskog
fakulteta (interni vodič za studente),
Zagreb


Burgerstein , A., ISTO, 189^), l^ilO, 19lfn, 1940.
^ 1941: Botanika za više razrede srednjih škola
(Prirodopis bilja 1941). Priredio M. ´iCišpatić,
Zagreb


Engler, A. und K. Prantl, 1891: Die natnrlichen
Pflanzenfamilien. Verlag voii Wiihclin Iringelmann,
Leipzig


Ereegovic , A., (I. izd. bez godine izdanja), 1931,
, 1939: Botanika za niže razrede srednjih i njima
sličnih škola. Zagreb
Frank , A. B., JS93: Lehrbuch der Botanik. 2. Band.
Leipzig


hl a s e k, C. i J. .1 a n d a, i S74: Rukovodnik za prirodopisni
atlas. Sbirka slikanih prirodnina za stienu
iz životiiij.stva, bilinstva i rudstva. Zagreb


11 o , v a t i e, S., 1946: Botanika za niže razrede gimnazije.
Zagreb
Ilorvatić,S. , 1954: Ilustrirani bilinar. Školska knji¬
ga, Zagreb
J a n d a, J„ 1878: Počela botanike za više razrede srednjih
učilišta. Zagreb




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 42     <-- 42 -->        PDF

I. Sugar: f´HIMISI flRVATSKOM NAZIVUL´ U H1LJM-. SISTIIMATlkl-
Šul^a^^ki list br. 5 Josipović , M. (ur.), 1967(I), 1970(II), 1973(III):
Poljoprivredna enciklopedija, I-III. Jiigosl. Icksikogr.
zavod "Miroslav Krleža", Zagreb


Leiinis , J., 1893: Synopsis der Pflanzenkunde.
I iannover


Magdefrau,K.. F. Ehrcndorfer. 1978, 1997: Sistematika,
evolucija i geobotanika. Udžbenik botanike
za visoke škole. Školska knjiga, Zagreb


Pokorny , V., 1856: Pouka o botaniki. Za c.k. austrijske
niže gimnazije. S njemačkoga preveo Ivan
Evgl. Kiseljak, Bce


Piikor-nv, V., 1.S71: Prirodopis bilinstva sa slikami.
Doptinio Ž. Vukasović, Zagreb


Pokorny , V., 1883, 1892, 1894: Prirodopis bilinstva
sa slikama za niže razrede srednjih učiona. Preveo
Ž. Vukasović, priredio J. Janda


Pokorny , V., 1894: Prirodopis za pučke i građanske
škole u tri stupnja. Preveo .1. Janda, Zagreb


Pokorny , V.,1898, 1903: Prirodopis bilinstva sa slikama
za niže razrede srednjih učiona. Preveo Ž.
Vukasovie. preradio A. Korlević


P o k o r n y, V., 1911: Botanika sa slikama za niže razrede
srednjih učilišta Preveo Ž. Vukasović, priredio
A. Korlevie. Zagreb


Pokorny, V, 1915, 1920, 1923, 1926, 1943: Prirodopis
bilja za niže razrede srednjih škola. Preveo i
dopunio S. Gjurašin, Zagreb


Potočić,Z . (ur.), 1980(I), 1983 (II), 1987(III): Šumarska
enciklopedija, I-III. .lugoslav, leksikogr.
zavod "Miroslav Krleža", Zagreb


Radić, ,1., 1976: Bilje Biokova. Institut -´Planinamore" - Malakološki muzej, Makarska, Siz za
kulturu općine Makarska, Grafički zavod Hrvatske,
Zagreb, Makarska


Sugar , I., 1994-2001: Botanika za studente Farmaceutsko-
biokemijskog fakuHeta. Škripta (interno
izdanje), Zagreb


Šulck,B. , 1856:Biljarstvo, I. dio. Beč
Urban, S., R. Domac, 1948: Botanika za V. razred
gimnazije (više izdanja, zadnje 1956). Zagreb
-v-, 1856: (Pregled domaće književnosti). 1. Biljarstvo.
Za višje gimnazije spisao Bogoslav Šulek. Beč


2. Pouka o botaniki Vekoslava Pokornoga. Za c.
kr. austrijske nižje gimnazije. S njemačkog preveo
dr. Ivan Evgl. Kiseljak, učitelj naravosl. na
c. kr. zaCT. gimn. Beč. Neven, 5, 6 (lipanj):
189-191,Zag~,-eb
Vajs, N., 1998: Hrvatska povijesna Htonimija. Fitonimija
i) Vitezovićevii rječniku Lexicm LatinolUvricum
naspram LTade u starijoj hrvatskoj leksikografiji.
Doktorska disertacija (rukopis), Filozofski
fakultet, Zagreb


Vukotinović , Lj., 1860: Šulekovo Biljarstvo. Narodne
novine, 26, 30:82-83, Zagreb


Zippe,F .
X. M., 1856: Prirodopis za nižje realne škole
(preveo B. Šulek, ali to nije naznačeno u knjizi).
Beč


SUMMAR:: In this paper proposed are Croatian names of systematic
units in plant systema tics from families to higher tmits so that they correspond
with latin names. For families, proposed suffix to the plant name would be
-ovke (or -evke, with palatals), f ex. borovke (Pinales); for classes. name.s
with suffix -nice,-ovmce, f ex.jednosnpuice (Monocotvledones); and for divisions.
names with suffh -ače, f. ex. sjemenjače (Spenii´atopiwta). ´


^m