DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 27 <-- 27 --> PDF |
11. Cipić: L´TJhCAJ TEfJNifKIH ZAllVATA U PROSTORU NA NIZINSKE ŠUME Siimmki list br. 5 f), CXXV1I (:U03), 230-235 6. KAKO INVESTITOR OSTVARUJE PLANIRANI ZAHVAT U ŠUMOVITI PROSTOR RJEČNE NIZINE? Iako je šuma u nas zaštićena kao opće dobro od posebnog interesa Države Hrvatske, kroz studiju o utjecaju na okoliš (SUO) odredcnu zakonom, investicijski lobi iironašao je način ostvarenja svojih ciljeva prilikom građevinskoga zahvata u šumoviti prostor koji će oštetiti šume. Investitor je dužan pribaviti studiju o utjecaju na okoliš, pa on bira i plaća izvoditelja, a rezultati studije su redovito u skladu sa željama investitora. Utjecaj lobija je velik, a značajan je i njegov utjecaj na izbor povjerenstva za ocjenu SUO, što u konačnici završava ostvarenjem investicije koja ugožava šume. Zbog konzervativnosti i pomanjkanja osjećaja za očuvanje prirodnoga bogatstva te zaštitne i ekološke uloge šume, projekti isključivo teže što većoj iskoristivosti vodenoga potencijala rijeke, a uz potpuno zanemarivanje vodenih ekosustava i kopnenih ekosustava zaobalja. 7. KAKO DALJE? Smatraiiio da su pred nama vremena za ozbiljnu suradnju svih korisnika prostora u smislu njegove što bolje zaštite i uporabe. Šumarstvo je danas, nažalost, jedini pravi opći zaštitnik prirode i biološke raznolikosti s preko 90 % prirodnih šuma uzgojenih prema načelima održivoga razvoja i prirodne obnove u proteklih 200 godina i koje želi, ali i mora, takve zadržati prema Ustavu i Zakonu o šumama Republike Hrvatske. Poljoprivreda i šumarstvo, vodoprivreda te zaštita prirode i okoliša moraju se naći zajedno na istom poslu, s ciljem optimalnoga korištenja prostora, a da se ne ugrozi prirodu i okoliš, veliki kapital Države Hrvatske. Potrebno je ponovno ispitati projekte HE Novo Vnje i plovnoga kanala Dunav-Sava predviđenoga za navodnjavanje i to sa šumarskoga stajališta, jer se ne mogu obrazloženja o utjecaju na šume temeljiti na podacima koji ne poštuju osnovne postavke uzgajanja šuma i ostalih šumarskih disciplina, budući da^su kumidirani podaci različitih staništa i dobi (Matić, 1996, Pranjić i Lukić, 1997). Na temelju simuliranja s puno prikupljenih podataka, uz dobro stručno i znanstveno iskustvo, može se govoriti o možebitnom razvoju jedne šume. Ovisno o broju i vrijednosti podataka koji su poslužili u obradi, rezultati simuliranja mogu poslužiti kao manje ili više gruba pretpostavka programa razvoja šumske sastojinc, koji se u vremenu može jednostavno i bez posljedica mijenjati. Simuliratije koje se pretežito sastoji od ekstrapolacja i nedostatnoga broja podataka o vodnim prilikama u sta,iištima nizi,iske šu,ne, ne može poslužiti kao osnova budućih vrijednosti razina podzemne vode poslije izgradnje hidroelekti-ane (Antonić i di". 2000). Evo o.snovnih razloga za ,iemogućnost dava,ija dob,-oga rješenja( Prpić,2002): a) Premalen broj podataka o razinama podzemnih voda i preki-atak vremenski niz motrenja. b) Nedostatak stvarnih podataka o kapilarnom usponu vode u različiti,!! horizontima vi.še desetaka pedo sistematskih jedimca, kao i bezbroj njihovih prijelazau svakoj većoj šumi. c) Vrlo je upitno može li se vodotehničkim zahvatom u prostOR, postići razina podzemne vode koja predstavlja dosadašnje prilike u najmanje dvije trećine šu,nskih sastojina zahvatom utjecanoga područja, odnosno u sastojinama hrasta luž,ijaka starijim od 40 godina. d) Kako u slučaju sniženja tako i u slučaju povišenja razina podzemnih voda, dakle u slučaju promjene vodnih odnosa koje će se ,iajvjeroiamiie dogoditi, a što potvrdi,je dosadašnje iskustvo opisano u poglavlju 3., u možebitnom ostvarenju Hidroelektrane Novo Virje i plovnoga kanala Dunav - Sava uslijedit će sušenje hrasta lužnjaka. e) Opskrba vodom kao vladajući,n i vrlo naglašenim ekološkim čimbenikom u nizinsknu šumama, ovisi o zakorijenjivanju šuniskoiia drveća koje kod hrasta luž,ijaka u peto,ii desetljeć^u života i dalje p,-edstavlja troni sustav nesklon prilagodbi, koji provodi vodu i biogenc elemente sa,nokroz traheje zadnjega perifernog "oda u asi,nilacijske organe (11 u be r 1941 pre,iiaVpaić, 1974) vrlo je osjetljiv i sklon odumhanju, dođe li do trajnih pro,iijena u opskrbi. 0 Prilikom zahvata u šumoviti prostor nizinske šume mora se imati na umi, da će svaka promjena vodnih odnosa u staništima izazvati veće ili manje propadanje šumskoga drveća, posebice hrasta li,žnjaka, i da je iiajoportunije izbjegavati riječne nizine s p,-irodnim biološkim kapitalo,n velike gospodarske i ekološlke vrijednosti, koji zasigurno predstavlja veću objektivnu vrijednost od bilo koje investicije. 2.B |