DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 24     <-- 24 -->        PDF

PRI:(.1LEDNI t´-I.ANn RI-VIEWS Šumarski lm br. 5 h. CXXVN COOj), 230-125
IZLACiANJE NA SAVJETOVANJU PRESENTATION IN THE SYMPOSIUM
UDKfiJ0*2()3 I l!(IJ-i-48


UTJECAJ TEHNIČKIH ZAHVATA U PROSTORU NA NIZINSKE ŠUME


THE EFFECTS OF TECHNICAL OPERATIONS IN THE AREA OF LOWLAND FORESTS


Branimir PRPIĆ*


SAŽETAK: Tehnički, a osobito vodotcimički zahvaii u prostor nizinskih
šuma u riječnim doimama, izazivaju promjenu vodnih odnosa u staniMma i
propadanee vrsta drveća nizinskih ekosustava. Na promjenu vrlo je osjetljiv
hrast iiižnjak fQuercus robiir L ).


Prema praćenju oštećenosii hrasta lužnjalprema međunarodnoj metodi ICP Fore.st.s, oko W milijuna m3 .stabala hra.sta
lužnjaka značajno je o.šU´čeno, pa se u godišnjim etatima očekuje vrlo velik
udjel suhih .´.tabala umanjene tehničke vrijednosti. Kako je hrast lužnjak po
udjelu glavna vrsta drveća nizinskth šuma o.sobite gospodarske i ekološke vrijednosti,
njegovim .sušenjem nastaju veliki go.spodar.ski gubici i neprocjenjive
ekološke štete.


Najveći gubici na.staju u .Šumama, ako se projekiiranje inve.stici/e u šimiovitome
prostoru - ceste, hidroelekrran,, kanala, nasipa i dr obavi bez dogovora
.vy šumarskom strukom, jer su .štete koje na.staju ostvarenjem investicije
sa stajališta izgubljene drvne .sirovine goleme, a sastajališta za.štite prirode i
okoliša tako velike, da su prakiički neprocjenjive.


Sušenja hrasta hdtdaka zbivaju .se u šumama gdje su prethodno obavljeni
zahvaii koji su promijenili vodne prilike .staništa To su šuma Kupčina zbog
autoceste i kanala Kupa-Kupa, šiuna Kalje i Tiuropoljski lug-zbog kazetiranja
šume i kanala Sava-Odra, .šuma Žutica - zbog kazetiranja .šume i onečišćenja
najiom. Varaždinske podravske šume, šiuna Repaš i šuma Svibovica utjecaj
hidroelekrrana Ormož, Varaždin i Dubrava i dr


Dva sada.šnja projekta, čija se izgradnja predviđa u šumovitim područjima
nizina. Hidroelektrana Novo Virje s akumulacijskim jezerom dužine 25 km
i derivacij.skim kanalom te ploviu kanal Dimav-Sava od Vukovara do Samca
(61 km), ozbiljno prijete nizinskim .šumama. Kod navedenih projekata nije .se
vodilo računa o kompliciranom hidrološkom su.stavu nizinske šume, te promjenama
koje i.sti izazivaju u vodnom režimu. Prema .sadašnjem stanju relevantnih
injhntaeija o vodnim pnlikatna utjecanih .šum.skih ekosustava, kako
zbog broja tnjertdh mjesta, tako i zbog vremenskih nizova motrenja, ne mogu
se dobin mjerodavni podaci o utjecaju građevine i eventualnom .saniranju u
.smi.slu održanja povoljnoga vodnog režima za šumu. Preporučuje se ponovno
ispitati možebitni utjecaj na šumu navedenih projekata odpovjerenstva kojeg
bi izabralo Hrvatsko šumarsko dru.štvo.


K Ij u č u e r ij e č i: utjecaj tehničkih zahvata na sušenje hrasta lužnjaka u
nizinskim šumama Hrvatske, očuvanje nizinskih šuma dogovorenim prostornim
plaidranjem


* PTQW dr. se. Braiiiniii- Pipić, HŠD, Zagreb, Trg Mažuriinića 11


ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 25     <-- 25 -->        PDF

B. I´rpic: iiT.iI-:cA.! TF:[]N[[´´KIII ZAHVATA U PROSTORII NA NII/INSKh ŠUME šiimiirski list 111-. 5 f.. rxxvi i Cdcj.n. 2.W-:J5
1. UVOD
Nizinske šume predstavljaju značajnu gospodarsku
i iiL-pmcjenjivu ekološku i socijalnu vrijednost u smislu
biološkoga kapitala.


lldifikatorska vrsta nizinskih šuma hrvatske Posavine,
Podravine i Pokuplja, a djelomično i Podunavlja je
hrast lužnjak, koji je zbog učestalouu sušenja stabala
sve više ugrožen. Osnovni razlog propadanja lužn,aka
je promjena vodnih odnosa u njegovim staništinia: uzrokovana
pretežito vodotehničkim zahvatuna.


Sa siospodarskog stajališta, osobito je značajna sirovinska
uloga hrasta lužnjaka zboti potražnje njegova
drva na svjetskom tržištu, kao i činjenice da 8 nv tehničke
oblovine osigurava jedno radno mjesto u preradi
drva (Sabadi, 1992), što je danas potencijalno preko
20 000 novih radnih tnjesta.


Općekorisna uloga nizinskih šuma vrlo je naglašena
u hidrologiji i vodozaštiti, a značajna je u klimat


skom i protuimisijskom utjecaju, vezivanju uL^ljika i ispuštanju
kisika, očuvanju bioraznolikosti i općoj zaštiti
prirode te očuvanju genotbnda. Općekorisna uloga je
jzolem biološki kapital, koji mnogostruko premašuje
vrlo visoku sirovinsko energetskuvrijednostnizinskih
šuma (Prpić i dr 1997, Prpić i Jakovac, 1998,
Prpić,2001,JurjevićiPosavec,2003).


U 2003. godini posvećenoj vodi, potrebito je naišlasiti
vodozaštitnu ulogu nizinske šume koja svojim mhhm
i živim šumskim tlom pročišćava oborinsku i poplavnu
vodu, a koja procjeđivanjem čista i pitka ulazi u
vodonosne tijekove podzemnih voda. Nizinska šuma
djeluje na čistoću vode znatno izvan svoje površine,
što ovisi o vodonosiiim slojeviiTia i gravitaciji.


2. STO JE POTREBNO HRASTU LUŽNJAKU
DA BI USPIJEVAO?
Najvažniji izravni ekološki čimbenik potreban u fiziološkom
procesu transpiracijc i fotosinteze hrasta
lužnjaka je voda, koje nema tijekom vci^ciacijskoga
razdoblja´dovoljno u oborinama niti jednoga\hjda
lužnjakova areala u Hrvatskoj. Hrast lužnjak i ostale


2AK.OKJENJIVANJE HEIASTA LUŽNJAKA U


SEMiGLEJU SUME REPAS
PEDUNCULATE a^A´TAKES ROOT IN THE
SEMKJLEY OF REPAS rOREST


100


200


Kapilarna vada
Capillary w^ r


30O


Iz Prpić, 2001.


vrste šumskoga drveća nizinskih šuma - poljski jasen,
crna joha, vrbe i topole trebaju više od 500 mm vode tijekom
vet;ctacij.skoga razdoblja samo za transpiraciju.
Primjerice, lužnjaku treba za proizvodnju iste količme
biomase dva puta više vode nego običnoj bukvi. Njegov
koeficijent teanspiracijc iznosi 344, a za bukvu
169 (Kli nio, 1994). Kao dopunsku vodu, lužnjak koristi
podzemnu koju je dohvatio korijenjem u sloju tla
ovlaženoga kapilarnim usponom (vidi sliku).


Močvarna tla nizinskih šuma koja se po svojstvu
kapilarnoga uspona između sebe znatno razlikuju, različite
su dubine vodonosnih slojeva (aquifera) u kojima
se nalazi i kroz koje protječe podzemna voda. Razine
podzemnili voda često su različitih dubina u malim
površinama istoga lokaliteta, što ukazuje na različitost
dubinskoga položaja vodonosnih slojeva. Tako se primjerice
srednje niski vodostaji u šumi Spačvi razlikuju
u istome lokalitetu i za više m, dok su u nekitn lokalitetima
podjednaki (BUl-Bosiit podaci <> poclzeiiuioj vodi
I99H Dnavni iudnme,comhšl

Osim međusobnih razlika tu je i velik broj prijelaza između
pedosistematskih jedmica što nam govori o
mnoštv.i staništa i mikrostaništa u odnosu na ™du kao
odlučujući ekološki čimbenik u nizini rijeke Gledaiući
šumsko drveće rasponi staništa glede vode u okvir ma
su:svježe vlažno i mokro Svako od tih stanja staništa
i njihove prijelaze pratišumska zajedmea prilagođena
u stogodišnjem nizu vodnim prilikama.


Granicu staništa dobro pokazuje vitalna i stabilna
šumska zajednica, koja je odraz nepromijenjenih vodnih
prilika uvjetovanih ponajprije određenom sred




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 26     <-- 26 -->        PDF

B. Prpić: UTJECAI TEHNIC´Km ZAHVATA U PROSTORI.´ NA NIZINSKE ŠUMl
njom razinoni i kolebanjem podzemne vode, kapilarnim
usponom i položajem aktivne korijenske mrežešumskoga di-veća u ekološkom profilu tla.


Kod hrasta lužnjaka bitno je da se iza četrdesete godme
njegova života značajmje i trajno ne mijenjajuvodne "prilike u staništu. Star,"|e stablo hrasta lužnjakamože svojim korijenjem pratiti vlažnost tla koja se trajno
godišnje spuši´a za 2 3 cm, ali ako se dogodi veće
sniženje dolazi do fiziološkoga slabljenja i sušenja stabla,
kako je ustanovljeno u šumi Repaš."


fiiumrslsi liKI br. S-fi. CXXVII (20():i). 230-235


Pad razine podzemne vode koji izaziva sniženje
vlažnoj^a sloja u ekološkom prottliMla većem od 0,5 m
obično ima za posljedicu sušenje lužnjakova stabla, a
to ´^to se zbiva dođe li do trajnoga povišenja razine
podzemne vode i stvaranja barskili prilika u staništu,
primjerice pod utjecajem akumulacije hidroelektrane
(Vajda, 1949, 1983, Pqiić, 2001).


3. TEHNIČKI ZAHVATI U NIZINSKE PROSTORE
I NJIHOVE POSLJEDICE
U dvadesetom stoljeću uslijedilo je više tehničkihzahvata u prostore nizinskih šuma Posavine, Podravinei Pokuplja. Podizani su nasipi, kopani kanali, regulirane
su rijeke, što je bilo potrebno zbog zaštite naselja,
poljodjelskih površina i cesta od poplava. Daljnji razvoj
iio.spodarstva zahtijevao je izuradnju infrastrukture(cesle, hidroelektrane,"odvodnja ^groekosustava i dr.).
Prvu liodinu, dvije poslije tehničkoiia zahvata u pros-
tor, obično nema značajnijih posljedica u nizinskim šu-
mama, ali poslije nekoliko godina u utjecanom prostoru
zalivata započinje sušenje di^vća i to ponajvišehrasta lužnjaka.


Danas smo svjedoci velikih šteta u nizinskim šumama
u Hrvatskoj, u šumi Kupčini zbog izgradnje autoceste
Zagreb-Karlovac i kanala Ktipa-Kupa, vodotehničkoga
zahvata u području posavsko-dubičke ravnikoji je ugrozio šume, lužnjakova i jasenova stabla u ni


zinskim šumama na desnom zaobalju rijeke Save između
Sunje i Dubice, šume Žutice zbog kazetiranja
površine i razlijevanja nafte, šume Kalje i Turopoljskoga
luga zbog kazetiranja u lužnjakovmi šumama,
ljemmi poplavama onečišćenom vodom i padom razina
podzemne vode zbog izgradnje kanala Sava-Odra,


Varaždinskih podravskih šuma, šuma Repaša i Svibovice
zboti izgradnje hidroelektrana t)rmož, Varaždin
i Dubrava (Prpić, 2001).


Nisu nabrojeni manji vodotehnički zahvati koji su
nepovoljno utjecali na šume, a kojih je puno (odvodnja
poljodjelskih površina, ceste bez propusta, ribnjaci i
dr.) Prema našim iskustvima svaki tehnički zahvat u
prostor koji je promijenio vodne prilike u staništima
nizinskih šuma, prouzročio je sušenje hrasta lužnjaka,
a nešto manje i drugih vrsta drveća nizinskih šuma.


4. PLANIRANE INVESTICIJE I
PREDVIĐENE POSLJEDICE
Velika prijetnja nizinskim šumama je možebitnoostvarenje projektirane hidroelektrane Novo Virje iplovnoga kanala Dunav-Sava. Obje investicije pred.
stavljaju skupe, ekološki štemc i gospodarski tipimemastodonte, od kojih će prva ugroziti šumu Repaš i


ostale šume toga dijela Podravine, a drima najveću
cjelovitu šumu hrasta lužnjaka u Europi - Špačvu. Uz
šume bit će ugroženi vodeni i agroekosustavi područja
zahvata(Prpić, Scletković iTikvić 1997).


5. KAKO OČUVATI NIZINSKE ŠUME PRILIKOM
OSTVARENJA ZAHVATA U NJIHOV PROSTOR?
Šumarstvo ne želi zaustaviti gospodarski razvoj uprostoru, ali je protiv uništavanja nizinskih šuma s vrlonaglašenom gospodarskom ulogom i praktički neprocjenjivim
ekološkim kapitalom prirodnih šuma.


Poznato je da postoje hidroelektrane koje koriste ri0m.
a da pri tome ne utječu na vodne prilike staništanizinskih šuma.


Za navodnjavanje slavonskih njiva ne treba graditineisplativi plovni kanal za što je potrebno osigurati 6milijardi kn, (100 000 kn po tekućem m) koji će ugTO


2m


ziti preko 46.000 ha nizinskih šuma i kojim će doteći
onečišćena voda Dunava i Save upitna za navodnjavanje.
Čistu vodu za navodnjavanje potj-cbno je dovesti
gravitacijom iz gorja savsko-dravskoga mcdurječja ili


iz podzemnih izvora, i to jeftinim cijevima do njive, vinograda,
voćnjaka, staklenika i dr.


Potrebno je pristupiti analizi troškova i koristi inve^
i^^i<^ i na osnovi rezultata donijeti zaključak o iijezinoj
isplativosti.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 27     <-- 27 -->        PDF

11. Cipić: L´TJhCAJ TEfJNifKIH ZAllVATA U PROSTORU NA NIZINSKE ŠUME
Siimmki list br. 5 f), CXXV1I (:U03), 230-235
6. KAKO INVESTITOR OSTVARUJE PLANIRANI ZAHVAT
U ŠUMOVITI PROSTOR RJEČNE NIZINE?
Iako je šuma u nas zaštićena kao opće dobro od posebnog
interesa Države Hrvatske, kroz studiju o utjecaju
na okoliš (SUO) odredcnu zakonom, investicijski
lobi iironašao je način ostvarenja svojih ciljeva prilikom
građevinskoga zahvata u šumoviti prostor koji će oštetiti
šume. Investitor je dužan pribaviti studiju o utjecaju
na okoliš, pa on bira i plaća izvoditelja, a rezultati studije
su redovito u skladu sa željama investitora. Utjecaj
lobija je velik, a značajan je i njegov utjecaj na izbor


povjerenstva za ocjenu SUO, što u konačnici završava
ostvarenjem investicije koja ugožava šume.


Zbog konzervativnosti i pomanjkanja osjećaja za
očuvanje prirodnoga bogatstva te zaštitne i ekološke
uloge šume, projekti isključivo teže što većoj iskoristivosti
vodenoga potencijala rijeke, a uz potpuno zanemarivanje
vodenih ekosustava i kopnenih ekosustava
zaobalja.


7. KAKO DALJE?
Smatraiiio da su pred nama vremena za ozbiljnu suradnju
svih korisnika prostora u smislu njegove što
bolje zaštite i uporabe. Šumarstvo je danas, nažalost,
jedini pravi opći zaštitnik prirode i biološke raznolikosti
s preko 90 % prirodnih šuma uzgojenih prema načelima
održivoga razvoja i prirodne obnove u proteklih
200 godina i koje želi, ali i mora, takve zadržati prema
Ustavu i Zakonu o šumama Republike Hrvatske.


Poljoprivreda i šumarstvo, vodoprivreda te zaštita
prirode i okoliša moraju se naći zajedno na istom
poslu, s ciljem optimalnoga korištenja prostora, a da se
ne ugrozi prirodu i okoliš, veliki kapital Države Hrvatske.


Potrebno je ponovno ispitati projekte HE Novo
Vnje i plovnoga kanala Dunav-Sava predviđenoga za
navodnjavanje i to sa šumarskoga stajališta, jer se ne
mogu obrazloženja o utjecaju na šume temeljiti na podacima
koji ne poštuju osnovne postavke uzgajanja
šuma i ostalih šumarskih disciplina, budući da^su kumidirani
podaci različitih staništa i dobi (Matić,
1996, Pranjić i Lukić, 1997).


Na temelju simuliranja s puno prikupljenih podataka,
uz dobro stručno i znanstveno iskustvo, može se
govoriti o možebitnom razvoju jedne šume. Ovisno o
broju i vrijednosti podataka koji su poslužili u obradi,
rezultati simuliranja mogu poslužiti kao manje ili više
gruba pretpostavka programa razvoja šumske sastojinc,
koji se u vremenu može jednostavno i bez posljedica
mijenjati.


Simuliratije koje se pretežito sastoji od ekstrapolacja
i nedostatnoga broja podataka o vodnim prilikama
u sta,iištima nizi,iske šu,ne, ne može poslužiti kao osnova
budućih vrijednosti razina podzemne vode poslije
izgradnje hidroelekti-ane (Antonić i di". 2000). Evo
o.snovnih razloga za ,iemogućnost dava,ija dob,-oga rješenja(
Prpić,2002):


a) Premalen broj podataka o razinama podzemnih voda
i preki-atak vremenski niz motrenja.
b) Nedostatak stvarnih podataka o kapilarnom usponu
vode u različiti,!! horizontima vi.še desetaka pedo


sistematskih jedimca, kao i bezbroj njihovih prijelazau
svakoj većoj šumi.


c) Vrlo je upitno može li se vodotehničkim zahvatom
u prostOR, postići razina podzemne vode koja predstavlja
dosadašnje prilike u najmanje dvije trećine
šu,nskih sastojina zahvatom utjecanoga područja,
odnosno u sastojinama hrasta luž,ijaka starijim od
40 godina.


d) Kako u slučaju sniženja tako i u slučaju povišenja
razina podzemnih voda, dakle u slučaju promjene
vodnih odnosa koje će se ,iajvjeroiamiie dogoditi, a
što potvrdi,je dosadašnje iskustvo opisano u poglavlju
3., u možebitnom ostvarenju Hidroelektrane
Novo Virje i plovnoga kanala Dunav - Sava uslijedit
će sušenje hrasta lužnjaka.


e) Opskrba vodom kao vladajući,n i vrlo naglašenim
ekološkim čimbenikom u nizinsknu šumama, ovisi


o zakorijenjivanju šuniskoiia drveća koje kod hrasta
luž,ijaka u peto,ii desetljeć^u života i dalje p,-edstavlja
troni sustav nesklon prilagodbi, koji provodi
vodu i biogenc elemente sa,nokroz traheje zadnjega
perifernog "oda u asi,nilacijske organe (11 u be r
1941 pre,iiaVpaić, 1974) vrlo je osjetljiv i sklon
odumhanju, dođe li do trajnih pro,iijena u opskrbi.
0
Prilikom zahvata u šumoviti prostor nizinske šume
mora se imati na umi, da će svaka promjena vodnih
odnosa u staništima izazvati veće ili manje propadanje
šumskoga drveća, posebice hrasta li,žnjaka, i
da je iiajoportunije izbjegavati riječne nizine s p,-irodnim
biološkim kapitalo,n velike gospodarske i
ekološlke vrijednosti, koji zasigurno predstavlja
veću objektivnu vrijednost od bilo koje investicije.


2.B


ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 28     <-- 28 -->        PDF

B. Prpii´: UT.U-C´AJ TriHNlCKIIl ZAHVATA I´ PROSTORU NA NIZINSKE %VW-Mlimarski list br. 5-f>. CXXVII COO.H. 2-30-235
9. LITERATURA
Antonić,O., D. [[atić,J. Križan, D. Bukovec jela, (Abies ctlba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija
i D. Borović,2()()0: Projektiranje režima podšumarskih
znanosti, 283-298; Zagreb.
zemne vode kao preduvjeta opstanka nizinskili


Prpić , B., 2001: Utjecaj vodotehničkih zahvata na
šuma II području hidroteliničkog zahvata - pri


stabilnost sastojina hrasta lužnjaka (Qiu-rcus mmjer
šume Rcpaš i Ht: Novo Virje, llrvatske


bur L.) u Hrvatskoj u primjeru HE Novo Virje,
vode, godina 8, broj 32: 205-222, Zagreb.


Šum. list 7-8: 379-390, Zagreb.
Huber,B. , 1941: PHanzenpliysiologie, Leipzig.


Prpić , B., 2002: Mišljenje o gledištu izvoditelja


Jurjević,P. iS. Posavec,2003. : Vrijednost bukošutnarske
studije za H.E. Novo Virje, Šum. list
vih šuma, U: Matić, S. (ur.), Obična bukva (Fa-3-4: 189-191, Zagreb.
gus svivutica L.) u Hrvatskoj, Akademija šumar


P rp i ć, B. iH. J a k o v a c, 1998: Značenje općekorisskih
znanosti i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.


nih funkcija nizinskih šuma u usporedbi s planiKlimo
, E., 1994: Lesnicka ekologie, Vysoka škola ranim gospodarskim koristima H.E. N. Virje,
zemcdelska v Brne. Zbornik radova, Međunarodna konferencija održivo
Mspodarsko korištenje nizinskih rijeka i


Matić , S., 1996: Izgojni radovi na obnovi i njezi saszaštita
prirode i okoliša, Hrvatsko šumarsko dru


tojina hrasta lužnjaka, U: Klepac, D. (ur.), Hrast
štvo i EURONATUR, .53-60, Zagreb.


lužnjak (Qitenus mhtir L.) u Hrvatskoj, HAZU
Centar za znanstveni rad Vinkovci, "Hi-vatske Prpić , B., Z. Selctković i I. Tikvić, 1997: O utjecaju
šume" p.o. Zagreb, 167-212, Zagreb. kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave, Šum.


Matić, S., I. Anić i M. Oršanić, 1998: Utjecaj list, 1M 2:579-592, Zagreb.
promjena stanišnih prilika na strukturu, razvoj i Sabadi , R., 1992: Ekonomika šumarstva, Školska
proizvodnju nizinkih .šumskih ekosustava, Zborknjiga,
Zagreb
nik radova, Međunarodna konferencija - održi


Spaić , I., 1974: O sušenju hrastika, Šum. list 7-9:
vo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i za


273-284.
štita prirode i okoliša, 81-9.1, Zagreb


Vajda,Z., 1948: Koji su uzroci sušenja hrastovih poPrpić
, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (^Hmi/.vro-savskih i donjo-podravskih šuma?, Šum. list, 4:
bur L.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitu105-
113, Zagreb.
cije vrste, Glasnik za šumske pokuse, 25:1-24,


Vajda, Z., 1983: Integralna zaštita šuma, Škjolska


Zagreb.


knjiga, 249, Zagreb.
Prpić , B., 2001: Preborna šuma kaio infrastrukturna
kategorija prostora, U:B. Prpić (ur), Obična


SUMMAR:: Technical and especial I v water-wehnical inwrveniions in the
area of lowland forests in river valleys lead to changes in water relations in
the sites and cause tree dieback in lowland ecosystems. Pedunculate oak
rOtiercus i-obur L) is particularly sensitive to changes. According to the
obseryation of the damage status of pedunculate oak in Croatia in 2002 using
the internaiional ICP Forest method about 10 million nf trees of pedunculate
oak are significanllv damaged. Consequently, a very high .share of dry trees
with reduced technical value is expected in annual yields. Since in terms of
participation pedunculate oak is the principal tree .species of lowland forests
with outstanding economic and ecological values, its dieback cau.ses serious
economic losses and immeasurabee ecological damage.


The highest losses occur in forests if planned operations in the forest areas


- roads, hydro power stations, canals, dams and others - are carried out
without consuhing the forestry profession. Damage resulting from putting the
planned operations into praciice is enormous fivm the.standpoint of lost raw
timber materia,, while from the standpoint of nature and environment protection
it is praciically immeasurable.
Dieback of pedunculate oak occurs in the forests which have previously
been exposed to interveniions that have changed water conditions in sites.


m




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 29     <-- 29 -->        PDF

T SllrL^ević: ULOCIA ŠUMAliSTVA U NACIONALNOM l´ROORAML´ EVIIJI.NTIRAN.IA, ZAŠTITE ...


These are ilw fores! ofKupeiiui - ilue to the motonvuv and the Kiipu^Kupa
eanal, the forests of Kalje ami Turopoljski Lug ~ due to sectioning the forests,
and the Sava-Odra canai the forest of Žutica - due to sectioning the forest
and oil polluiion, the forests of Podravinu near Varaždin, the forest of Rcf>aš
and the forest of Svibovica -affected by the Imtropower stations Omwt
Varaždin and Dnhrava and other factors.


The two current pro/eels to be carried out in the forested areas of valleys:
the hydropom-r station .Novo Virje xvith a 25km-h>ng aceimmlation lake and a
canal and the Dunav-Sava luivigahle canal from Vukovar to Samac (61 km),
po.se a serious threat to lowland forests. No account has been taken of the
highly complicated hydrohgical sy.stemi of lowland forests and the changes
that these operations will cause in the water regime. The current .state of relevant
informaiion on water conditions in the affected forest eco.mtemsi is as
follows: no reliable data can be obtained on the influence of the interventions
and possible recovery programmss in the sense of fn-eserving a fdvoiwable
water regime for forests because of the number of tmmitoring points and the
immitoring time .series, It is recommended that any possible effects of the
planned profecss on the forests be reassessed hv a board selected hv the
Croatian ForcstrySodeiv.


Prilog raspravi tiatcniu;


Sumarski list br. 5 (^. CXXVII (J0il3), lj?-:r?fi


ULOGA ŠUMARSTVA U NACIONALNOM PROGRAMU EVIDENTIRANJA,
ZAŠTITE I OČUVANJA SLATKIH VODA REPUBLIKE HRVATSKE


Tomislav STARČEVTĆ, dipl. ing. šumarstva


U ovim nemirnim i promjenama krcatim vremenima,
sve oko nas se mijenja, puno novoga se ustrojava,
mnoge djelatnosti bore se svaka za sebe, za svoj živoniprostor i opstanak u okolnostima pomalo poremećenogmorala. Čini se kao da ne shvaćaino da se samo u skladu
s prirodnim zakonima i prirodno usklađenim odnosima,
i u samo takvoj ravnoteži inože opstati i zajednopotrajno razvijati.


U bogatoj i dugoj šumarskoj tradiciji Hrvatske, znanost
i struka ostavili su neizbrisiva svjedočanstva znanja
i ljubavi upravljajući i gospodareći sa šumskimekosirstavima ove na,še, prirodom raskošno bogate iraznolike domovine. Prije više od sto pedeset godinanaši su pradjedovi službenim zakletvama prisezali navjernost i obvezu čuvanja šuma i svega što šumi pripada,
podrazumjevajući pod tim ´^svega što šumi pripada"
i izvore, potoke, rijeke, bare, močvare i svu pripadajuću
noru i faunu.


Taj višestoljetni suživot s prirodom i šumskim ekosustavima,
rezultirao je vrlo jasnim spoznajama kakoljudsko djelovanje u prirodi ne smije biti stihijno većduboko promišljeno i znanstveno utvrđeno. Naši supradjedovi uređivali i štitili izvore, čuvali ledenice,
uređivali bujice, znali sprječavati erozije i prepoznavali
značaj i vrijednost voda, tog prirodnog i gospodarskogdobi-
a. ´ . . .


Šuma, taj najsavršeniji prirodni ekosustav već više
od stoljeća odolijeva nesinotrenim, grubim i pogubnim
utjecajima čovjeka, koji polazeći od^svojih parcijalnih,
kratkoročnili interesa nasrće na njegove sastavnice. Krči
šume, oduzima im vodu ili ih poplavljuje zagađenom
vodom, izdvaja iz njih gospodarenje s faunom i divljači,
neučinkovito ih štiti od požara, zagađuje ih, upušta u
njih stoku i tako sustavno razara njihovu otpornost.


U toj bespoštednoj borbi čovjeka s prirodom dobro
se zna tko će pobijediti, no odlučni smo suprostaviti se
dočekivanju takve budućnosti. Umjesto toga, zalažemo
se za znanstveno-stručni pristup u opažanju, evidentiranju
i programiranoj zaštiti i očuvanju prirodnosti
i stabilnosti, u zadnja vrijeme značajno ugroženih
šumskih ekosustava Hrvatske i dakako svih slatkovodnih
potencijala u njima.


U tom poslu pozivamo na integraciju znanja, struke
i dobrih namjera; Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog
uređenja, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,
Državnu upravu za vode, Hrvatske vode i dakako sve
zainteresirane skupine. U tome, naša je šumarska struka
i znanost jedinstvena, to opredjeljenje do sada smo
mnogo puta jasno potvrdili, rekli i napisali.


Ovo hirovito vrijeme brzopletih projiijena nosi niz
izrazito velikih opasnosti za opstanak naših šuma. Izdvojiti
ću i upozoriti samo na njih nekoliko: