DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 20 <-- 20 --> PDF |
I Milković. M. Smretvii^, M. [´a´urević UI.IKi/V ŠUMARSTVA U NAriONAl.NOM i>R(X;RAMl. Šiimiirski li^l br. 5 fi. CXXVll (2()(0t. 2\´->-229 Kakvoća voda većine površinskih vodotokova narušena ic zbog ispuštanja nepročišćenih otptidnih voda iz naselja, i u nešto manjoj mjeri i?, industrije. Stanje kakvoće voda sada je bolje od stanja prije nekohko godina, no to ,e samo´privremeno stanje koje je posljedica nastalih "gospodarskih promjena (prestanak rada pojedinih industrijskih postrojenja, izostanak turističke sezone). Kakvoća podzemne vode ocjenjuje se (još uvijek) zadovoljavajućom. Primijeenju se utjecaji zagađivanja zbog poljoprivrednih aktivnosti. Na posebno osjetljivom kraškom području samo zboi^ smanjenih gospodarskih aktivnosti nema većih poremećaja. " Ocjena kakvoće izvorišta ukazuje da su najveća odstupanja od propisane I kategorije zbog povišenih vrijednosti mikrobioloških pokazatelja. ptema većini ostalih mjerenih pokazatelja, koji ulaze u ocjenu kakvoće izvorišta, većma izvorišta pripada I i U vrsti vode. U Hrvatskoj se pročišćava vrlo mali dio otpadnih voda, tako da su u panonskom podničju Hrvatske rijeke najčešće u cijelom toku za jednu razinu kvalitete´ispod željenc. uglavnom zbog bakterijskog onečišćenja. Znatan dio otpadnih voda bez pročišćavanja iz sustava javne odvodnje ispušta se u vodotokove i obalno more. Godine 1997. biloje pročišćavano samo 21 % otpadnih voda. Od toga je 81 "/. bilo obrađeno prediodnim i prvim stupnjem pročišćavanja, oko 6 % driignn stupnjem (biološki), a 13 % se odnosi na predobradbu industrijskih otpadnih voda. Na cijelome području Hrvatske, sustav odvodnje građenje ponajprije ii naseljima koja imaju status grada, središtima općina ili za potrebe gospodarskih pogo¬ na. Na kanalizacijski sustav priključeno je oko 60 % stanovnika (1998." g.). Industrijske otpadne vode često se ispuštaju u kanalizaciju (30% 1996 e ) ili u vodotokove u mnouo slučajeva bez od.ovara|uće prethodne obrade. ^ ^-11 Velika opasnost za iznenadna onečišćenja voda prijeti od prometnih akcidenata kod prevrtanja cisterni s opasnim tvarima. Potrebna je provedba odgovarajućih preventivnih mjera na posebno osjetljivim područjima poput rekonstrukcija ili izmještanja prometnica, ograničenja u prijevozu opasnih tvari i dr Opasnost od onečišćavanja voda prijeti i od "divljih šljunčara´^ u aluviju koje se nakon nelegalnih eksploatacija ne saniraju i "često postaju divlja odlagališta otpada, čime izravno utječu na pogoršanje kakvoće podzemnih voda ^ VI. ODNOS ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA Bitan preduvjet za racionalno gospodarenje vodama i stabilnost vodnog režima je adekvatna zastupljenost ekološki stabilnih šumskih ekosustava u prostom. Hidrološki utjecaj šume ostvaruje se na više načina: isparavanjem "lisne površine (transpiracija), zadržavanjem oborinske vode u krošnjama drveća (intercepcija), usporavanjem površinskot; otjecanja vode i sprječavanjem akvatične erozijc.^irolaskom kroz rahlo šumsko tlo dolazi do pročišćavanja i popravljanja kakvoće vode. Odnos šume i vode je višestruk i interaktivan. Sjedne strane, šuma je vrlo važan čimbenik (regulator) kruženja vode u prirodi a voda odnosno vlaga jedan je od najvažnijih ekoloških čimbenika za razvoj, rast i runkcioniranje šumskih ekosustava Krošnje stabala nlogu zadrža i od 15-80 % kiše (Rauš 1987 ) što ovisi o vi-sti drveća sklopu krošanja staros,ti šume i dr To zadržavanje vode mijenja se ovisno o godišnjem dobu i ima vrlo značajnu ulogu u usporavanju povr insko<^ otjecanja vode smanjenju erozije tla filtriranju vode Osun toga šuma ima vrlo znača nu ulogu u prostornoj preraspodjeli oborina stoje vrli izraženo u mješovitiniiraznodobnim šumama. Voda je isto kao i šuma obnovljivo bogatstvo, a šimiski je ekosustav značajan prirodni pročistač i "proizvođač" čiste, uskoro nedostatne pitke vode. Šuma uskladiSeuje i pročišćava prosječno godišnje oko 2.000 m1 vode po 1 ha(Galler, 1975.)) "to znači da samo u našem dijelu sliva rijeke Save Suma uskladišti i pročisti 1.32 mlrd nV vode godišnje. Sposobnost šume da apsorbira pojedine vrste teških metala (cink, kadmij, bakar), ili pak opasna pokretljivost teških metala u zakiseljenim tlima ili tlima gdje je značajno smanjena prisumost organske tvari, upućuje na nužnost trajnog postojanja šume oko izvorišta kao prirodnog zaštitnog pročistača voda. Optimalno ostvarivanje hidrološke funkcije šume postiže se dosljednom primjenom načela potrajnog gospodarenja šumom. Potrajno gospodarenje šumom, prema detuiiciji danoj na Ministarskoj konferenciji o zaštiti i očuvanju europskih šuma (Helsinki, lipanj 199_1) podrazumijeva gospodarenje i korištenje šuma na takav način i u takvoj mjeri da se održava´njihova biološka raznolikost, proizvodnost, obnovljivost, vitalnost i njihov potencijal, da ispune sada i u´budućnosti, bitne ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i da to ne šteti drugim ekosustavima.^ Zakon o šumama (NN 52/90) sadrži više odredbi (član 5„ član 15., član 47.) kojima se utvrđuje način gospodarenja šumama u funkciji zaštite voda i za.Stite od štetnog djelovanja voda. Na temelju odredbi Zakona o šumama oko 90 tisuća hektara šuma i šuni.skih zemljišta izdvojeno je u kategoriju zaštimih šuma. Temeljna fimkcija zaštimih šuma je zaštita vodnih tokova, tla, erozivnih područja, gospodarskih objekata i druge imovine. |