DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 19     <-- 19 -->        PDF

I. MUfcm-ić, M. StarftvK, M. IVćarL:vić: U I.OGA Š(IMARSTVA U NACIONALNOM PROGRAMli ^umarA, li^[ br. 5 6. C X\V [l CWIJl, 2I´J-^J´J
Kakvoća sirove vode za vodoopskrbu znatno se mijenja
od područja do područja. Sastav podzemne vode
ovisi o sadržaju minerala ii tlu kroz koje se procjeđujii
oboriiiske vode te o geološkoj strukturi akvifera. Sirove
vode koje se rabe za piće jednim dijelom se pročiSniju.


Kao izvorišta vode za vodoopskrbu u današnje vrijeme
iskorištavaju se obnovljive zalihe podzemne vode u
86 % slučajeva, a površinske vode u 14 % slučajeva.


Iskorištavanje voda u energetske svrhe


Energetski se već iskorištava 55 % riječnih potencijala.
Voda se hidroenergetski iskorištava na 17 hidroelektrana
snage 2.032 MW, a proizvodi se 6,6 T Wli
(1 TWh = 10" Kwh) s 18,2 x iO" nv vode pon-ebnih u
prosjeku na godinu. Također se osigurava voda za hlađenje
za šest termoelektrana i toplana (ukupne snage
1.240MW).


Navodnjavanje


Prema terenskim obilježjima (klima, topografija,
hidrografija, pedologija, vegetacija), od ukupno


1.789.070 ha nielioracijskih površina moguće je navodnjavati
680.000 ha (38,0 %). To se odnosi na površine
lidje postoje pogodni prirodni uvjeti za izgradnju
objekata, zahvata idovoda vode do" poljopn^redndi
potencijalno natapanih površina. Navodnjava se oko
7.800 ha zemljišta.
Iskorištavanje voda za uzgoj riba


Prema raspoloživim podacima u Repubhci Hi-vatskoj
ni broj ni ukupna površina ribnjaka još uvijek ne
zadovoljavaju s obzirom na topografske, hidrografske,
hidrološke i pedološke mogućnosti. Na slivnom području
rijeke Save postoji1 2 toplovodnih ribnjaka
(površine od 100 do 2.330"ha - po lokacijama) ukupne


površine 8.%5 ha, za čije potrebe je prijeko potrebno
osigurati 282.500.000 m3 vode (na godinu). Na slivnim
područjima Drave i Dunava postoje četiri toplovodna
ribnjaka od 100 do 1.230 ha i 14 ribnjaka od 5 do
100 ha. Ukupna površina tih ribnjaka je 4.083 ha, a godišnja
potreba kvalitetne vode iznosi 104.720.000 m\
Također postoji 14 hladnovodnih ribnjaka (za uzgoj
pastna) površine 8.O ha gdje se proizvode 52 tone riba
po hektaru na godinu.


Iskorištavanje mineralnih i termalnih voda


Mineralne i tennalne vode koje se rabe u ljekovite i
rekreacijske svrhe te za piće u Hrvatskoj nisu dostatno
iskorišteni resurs. Postoji 11 termalnih lječilišta. Ukupno
se iskorištava 7,0 milijuna nV mmeralne vode na
godmu, pn čemu za prodaje na tržištu oko 300.000 m"
na godinu.


Zaštita od štetnog djelovanja voda


Vodnogospodarski sustav u Hrvatskoj obuhvaća zaštitu
od poplava na 472.000 ha. Potrebni su radovi u
vezi sa zaštitom od erozije na 320.000 ha. Ima više od
460 bujica koje su regulirane ili ih je potrebno regulirati.
Površinskim sustavima odvodnjava se oko
1 100 000 ha zeinliiSta a potrebno je rješavati pitanje
odvodnje na 670.000 ha. Podzemnim´ sustavima od


(Foto: TomislavStarčević)


vodnjava se oko 160.000 ha, a potrebno je sagraditi
podzemnu odvodnju na približno 660.000 ha. Duljina
odvodnih kanala iznosi 26.400 km. Na njima je sagrađeno
23.000 objekata, 82 eq^ne postaje ukupnoga kapaciteta
325 kmVs.


Zaštita voda od onečišćavanja


Zaštita voda od onečišćavanja jedna je od najvažnijih
aktivnosti u vodnome sektoru. Pri tomu se kao jedan
od temeljnih ciljeva pri planiranju zaštite voda nameće
očuvatije još uvijek čistih voda, tj. izvorišta, gornjih
tokova rijeka, osobito u brdskim predjelima, te
podzemnih voda kao jedine prave rezerve za opskrbu
vodom.