DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 16 <-- 16 --> PDF |
I. Mifliovi^:. M. .Sl.irčević, M. [´Lv;irevii;; ULOGA ŠUMARSTVA U NAfKlNALNOM Preiiia Okvirnoj direktivi o vodama F.uropske unije, jezera se mogu podijeliti prema površini na: 1. 0,5 1 km2 2. 1 1 lOknV 3. 10-100 km2 4. > 100 km2 Osim prema veličini, jezera možemo podijeliti i prema geografskom položaju, prema postanku, kemijskom sastavu i intenzitetu produkcije. Potrebno je naglasiti da su stajaćice dinamičan ekosustav i svako slabo produktivno jezero nakon određenog vremena, i bez utjecaja čovjeka, prelazi u vrlo produktivno. Do toga dolazi´ zbog´postupnoi! zatrpavanja jezera, uzrokovanog sedimentacijom organsk.li i anorganskih čestica, pa nakon određenog razdoblja jezero pređe u baru. Jasno da čovjek ubacivanjem veliklli količina otpadnih organskih tvari u jezera može znatno ubrzati taj prirodni^proces. Distrofno jezero ili močvara je plitka akumulacija obrubljena uskim pojasom trs F>Rf)GRAMi; ŠitiiiJirski MM br. 5-(j. CXXVI1 (2(J()J). 219-229 (l-oto: Tomislav Starčević) tika i šaiša, a plivajuća vegetacija može prekrivati i cijelu površinu vode. Prozirnost je vrlo mala zbog velikih količina suspendirane i otopljene organske^tvari. Posebno bogat i raznolik živi svijet nalazimo u barama iokonjih. HI. VODNO BOGATSTVO REPUBLIKE HRVATSKE Hrvatska je vodama razmjerno bogata zemlja, pri čemu se posebice ističe velikim rijekama i krškim obalnim područjetn. Vodni resursi razlikuju se po količini te po prostornome i vremen.skom rasporedu. Hrvatska ima dobro razvijenu hidrografsku mrežu. Dužina većih vodotoka iznosi preko 3.500 km, a najveće rijeke su Sava, Drava i Dunav. Sjeverno i središnje područje pripadaju slivu CmoLia mora a južni i jugozapadni dio Hrvatske, što ga obilježava dmarski krš, pripada slivu .ladranskoga mora. Hidrografski pak oko 60 % površine pripada slivu Cmoiia mora a oko 40 % pripada slivu Jadranskoga mora. Obnovljivi izvori vode iznose oko 45 milijardi kubičnih metara godišnje ili 9.500 nr po stanovniku, što Republiku Hrvatsku po vodi svrstava među bogatije zemlje Luirope. Prema izvještaju UNESCO-a za 2003. godinu, Hi-vatskaje po bogatstvu i dostupnosti vodenih izvora peta zemlja u Europi i 42. u svijetu. Oko 60 % vodenog bogatstva "nastaje" u Hrvatskoj, dok se 40 % odnosi na vanjske dopnnose iz susjednih zemalja. Većina riječnih bazena, uključujući i podzemne vode, imaju u velikoj mjeri prekogranični karakter Godišnje je na raspolaganju oko 6 .mhjardi prostornih metara podzemne vode´teritorijalno neravnomjerno raspore đene, pa se usprkos općenitom bogatstvii vode lokalno pojavljuju problemi nestašice vode. ^ IV ZAKONSKE I PLANSKE OSNOVE ZA UPRAVLJANJE VODAMA Upravljanje vodama čini skup aktivnosti, odluka i mjera kojima je svrha održavanje, poboljšavanje i ostvarivanje jedinstva vodnog režima na nekom području. Vodni režim utvrđuje se vodnogospodarskim osnovama i vodnogospodarskim planovima. Vodnogospodarski sustav održava se i unapređuje obavljanjem tiospodarske djelatnosti na području koriSlenjavoda, zaštite voda i zaštite od štetnog djelovanja voda. Ustav Republike Hrvatske Člankom 52. Ustava Republike Hrvatske utvrđeno je: "More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, .šume, biljni i životinjslii svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesno ga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezimi osobitu zaštitu. Zakonom .se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavaii i iskorištavaii ovla.štenlei prava na njima i vla.snici. te naknada za ograničenja kojima su ppdvrgnut f. Zakon o vodama Zakonom o vodama (NN 107/95), određenje pravni status voda i vodnog dobra u Hrvatskoj, način i uvjeti upravljanja vodama^ikorištenje, zaštita, uređenje vodotokova i drugih voda, zaštita od štemog djelovanja voda), pa i način organizh-anja za obavljanje poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. Zakonom o vodama, voda je proglašena općim dobrom, m |