DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 13 <-- 13 --> PDF |
PREGLEDN1ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 5 6. CXXVII cmiJi. 2iy-;2y l/l.Af,ANJE NA SAVJETOVANJU - PRESENTATION IN THE SYMPOSUJM UDKWtriill + 116 ULOGA ŠUMARSTVA U NACIONALNOM PROGRAMU EVIDENTIRANJA, ZAŠTITE I OČUVANJA SLATKIH VODA REPUBLIKE HRVATSKE THE ROLE OF FORESTRY IN THE NATIONAL FRESH WATER MONITORING, PROTECTION AND CONSERVATION PROGRAMME IN CROATIA Ivka MILKOVIC, Mirna STARCEVIC, Marko PECAREVIC* SAŽETAK: Odavna je čovjek spoznao značenje i utjecaj vode na svoj živor. ali i na opstanak života uopće. Vremenom je sazrijevala, da bi danas postala prioritetnom zadaćom čovječanstva, spoznaja o svrhovttom gospodarenju vodnim resursima kao jednom od prioritetnih strateških intere.sa svake zemlje. Šumarska znanost i struka Hrvatske, zahvaljujući svojoj dvoipoistoijetnoj tradicij, odavna je prepoznala kako je temeljni predtn´jet za racionalno i uspješno, a održivo gospodarenee vodama. njilun>a stabilnost i očuvanje, odgovarajuća zastupjjenott ekološki stabilnih šumskih ekosu.stava. gospodarenihi na tuičelima potrajnog gospodarenaa SI šumama. Hrvatska se danas nalazi na izvrsnom petom mjestu u Europi i relativno dobrom 42. mjestu u .svijetu po bogat.stvu i dostupno.sti izvora .slatke vode. Hrvat.ske šume d.o.o., gospodare s šumama koje pokrivaju više od trećine ukupne kopnene površine Hn´atske. pa su svjesne svojih obveza i moraju preuzeii odgovorno.st za evideniiranje, kartiranje i programiranu za.ititu o.stalih, ne manje značajnih vodnih resursa koji .´^e nalaze u .šumama Hrvatske. Osim evideniiranja izvorišnih potencijala na području .šuma, bit će nužno evideniiraii i sva vodena staništa od važnosn za njihovo očuvanje. Tu se svakako mi.sli na bare, močvare, jezera i umjetne akumulacije. Nakon evidentiranja, kartiranja i klasifikacije svih vodnih potencijala u šumama Hrvatske, organiziram monitoring fizikalnih i bioloških .sredstava voda mora se ostvari- U u suradnji s Hrvatskim vodama. Cilj ove aktivno.sii je izrada katastra vodnih potencijala iz šuma. programiranee njihove aktivne zaštite, i na kraju održivog i go.spodar.skog korištenja. Praktičm>. svakom redovnom revizijom osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama nuwa se osiguraii pridobvvanje svih nužnih podataka za izradu katastra i karata vodnih potencijala koji se nalaze u šumi. Opažanja koja će se osiguraii u suradnji s Hrvatskim vodama, moraju biti podlogom za izradu programa zaštite i održivog korištenja .slatkih voda iz šuma Hrvat.ske. I. UVOD Živeći uz vodii i od vode, čovjek je davno spoznao divu vezu dobra i prokletstva koje ona donosi. Zato i njezino značenje i utjecaj na život. Spoznao je neraski- nije čudno što stoljećima, s manjini ili većim uspjehom, pokušava pronaći način korištenja njenih dobro, ,, I ,,-.. .. ,.. .:....., . M i, p - bitiiimanJjtinjenenegattvne.,teme uttecaje. Reeultat Mr. ... Kica Miikovic. Mirnn Stnrecvic. d,il. in... Marko Peca-_ ,. _ . , ^^^^ ^__ °„„,„, „ j ^ " vi^^.u^ Hini InM Hi^ IKL.^irim.^ H n n Hidi. .ii"" slolic:nOL^ JskuJtva ic °oGznaia da svaka akciia izaziva |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 14 <-- 14 --> PDF |
I. Milković, M. Sua-t-vit. M. Peairević: ULiHlA ŠUMARSTVA U NACIONALNOM i´ROGRAMU ŠlJm;irski list tir. 5 (\ CXXVII ( :0(13), 2 |lJ-229 reakciju, thi ljudsko djelovanje u prirodi ne može biti stihijsko, već duboko promišljeno. Vremenom je sazrijevala spoznaja o svrhovitom gospodarenju vodnim resursima kao jednom od prioritetnih stnU.ških interesa svake zemlje. Voda je jedinstvena prirodna nar koja uvjetuje život i omogućava ljudsku aktivnost. Kao praelement, voda osim l?a, zraka i sunčeva svjetla, odnosno njegove topline, čini bezuvjetnu osnovu za cjelokupan´organski život. Voda i zrak mogu se označiti kao mediji u kojima život dolazi do svog punog izražaja. Voda se na Zemlji giba stalno i pod utjecajem energije Sunca. Svake minute s površine Zemlje (mora, oceana, jezera, mlaka, ledenjaka, tla i biljaka) ispari jedna milijarda tona vode. Voda zauzima 71 % Zemljme površme. Od toga na slanu vodu mora i oceana otpada 97,5 %. Od 2,5 % slatke vode (>9 % je led, 30 % čista podzemna voda, a svega 1 % čine jezera, rijeke, močvare i vlaga u tlu. Slatka je voda prirodno i gospodarsko dobro, životni prostor za biljke i životinje, živežna namirnica, sirovina, transportni medij, izvor ili prenositelj energije, sredstvo koje grije, hladi, pere, čisti, otapa i razrjeduje, prijemnik i otpremnik nečistoće, sredstvo za poljodjelsku i industrijsku proizvodnju, medij za rekreaciju ili kratko rečeno "multifunkcionalni resurs" i kao takav jedna od najvažnijih sastavnica cjelokupnoga života na kopnu. Nedovoljne zalihe zdrave i pitke vode bile su, i ostaju, ograničavajući čimbenik gospodarskog i kulturnog razvoja. Danas je nestašica pitke vode (-^plavog zlata") u mnogim sušnim područjima poprimila katastrofalne razmjere, a u mnogim je semiaridnini zemljama postala predmet političkih razmirica i mogućih oružanih sukoba. Prema podacima UN-a, dvije trećine čovječanstva muči nedostatak pitke vode, a UNESCO procjenjuje kako više od .S milijuna ljudi godišnje u)nire od bolesti uzrokovanih nedostatkom vode, iijezinom onečišćenošću ili lošom kvalitetom. Nije dakle nikakvo čudo, da se danas govori o krizi vodne opskrbe, o regionalnoj nestašici vodnih zaliha, o općoj globalnoj onečišćenosti vode i opadanju kakvoće pitke vode diljem svijeta. Cijeli mz studija nacionalnih i intemacionalnd. ustanova i udruga upozorava na opasnost tog razvoja i predstojeću globalnu krizu. Nizom zakona, odluka, smjernica i preporuka nastoji se spriječiti ili ublažiti postojeće ili predstojeće probleme. Potrošnja vode znači gotovo uvijek onečišćenost vode, promjene njenih prirodnih tokova ili .skupljališta, promjene njenih tlzikalnih, kemijskih ili bioloških svojstava." ´ II. PODJELA SLATKIH VODA Izvori Izvori su mjesta na kojima prirodna podzemna voda trajno ili povremeno izbija na površinu. Nastanak izvora ovisi o različitim čimbenicima kao što su: tektonske pukotine, kontakt propusnih i nepropusnih naslaga na površini i dr. Obzirom na temperaturu vode izvori mogu biti hladm ako je temperatura vode niža od prosječne godišnje tempei-ature kraja u kojem se izvor nalazi i topli L je temperatura "vode viša od prosječne godišnje temperature određenog kraja (toplice). Po porijeklu voda u izvorima može biti vadozna (nastala od atmosferske vode) i juvenilna (ako potječe iz Zemljine unutrašnjosti). U većini slučajeva radi se o vadoznojvodi. " Krški izvori ili vrela pripadaju posebnom tipu izvora, gdje podzemni vodotoci izbijaju na površinu, pa su zbog toga takvi izvori vodom najobilniji. Tekućice Ponekad je teško odrediti granicu između potoka i rijeka, ali u pravilu potokom smatramo tekućice do 5 m širine. Rijeka je prirodni tok vode koja pod utjecajem gravitacije teče u koritu što gaje sama na površini zemlje erodirala. Vodotoke možemo dijeliti prema raznim autorima. Tako je npr. Nussbaum podijelio prema protoku na: potok < 20 mVs rječica 20 - 200 m´/s (|-ott>: Mirna Starčević) (l^oto: Ivana Šarić) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 15 <-- 15 --> PDF |
I. MilbiMf. M. SlniTJtviv. M. ftciirevk-: UI.OGA SlIMARSTVA U N-ACI(1NA[.NOM PROGRAMU SLiiDiirski list br. 5 (1. CXXVII (20(131. 2i´)-229 rijeka 200 2.000 mVs velika rijeka > 2.000 mVs Sve rijeke koje se ulijevaju u glavni riječni tok tvore riječnu mrežir Slivno područje nekot^ vodotoka odgovara površini omeđenoj vododjelnicom s koje se vodne količine slijevaju prema nekoj točki tosi recipijenta. Iz karte područja na kojoj su ucrtani svi vodotoci koji prinadaju određenom slivu motjuće je vodotoke oznakf brojevima i to tako da\.ne najmanje (vršne) pritoke označimo kao pritoke orvoe reda a na mjestu gdje se sastaju dva vodotok.! pm>^ .-eda počinje vodotok drugog reda i lako do -lavnog vodotoka sliva (vidi Shemu 1) Svako ie slivnoliodruŽc karakterizirano svo om sec fŽ^sH I v^ (Order (Number of number) streams) 1 25 2 6 Shem^t 1. (Foto: Ivana Šarić) Prema fizikalno-kemijskim parametrima (brzina vode, supstrat, temperatura vode, količina O, i CO, i dr.), možemo kod tekućica razlikovati gornji, srednji i donji tok. Vrlo značajan ekološki parametar, po kojem se, uostalom i tekućice razlikuju od stajaćica, je lirzina vode. Ona ovisi o nagibu korita, propusnosti korita i količini vode. U izravnoj vezi s brzinom vode je i karakter dna, tj. veličina čestica supstrata. U gornjim tokovima, t^dje je u pravilu najveća brzina vode, dno će biti kamenito ili valutičasto,u srednjim šljunkovito a u donjim muljevito s puno detritusa. Tekućice su mnogo povezanije od stajaćica (slivovi), nemaju vertikalnu stratifikaei|u temperature, otopljenog kisika i ugljik dioksida, već postoji njihov uzdužni, longiuidinalni gradijent. Za njili je također karakterističan rast godišnjih kolebanja navedenili parametara udaljavanjem od izvora. Npr. temperatura na izvoru je stalna, relativno niska i odgovara prosječnoj godišnjoj temperaturi kraja. Zimi od izvora prema ušću temperatura vode opada, a ljeti raste. Količina kisika u pravilu opada od gornjeg prema donjem toku, za razliku od ugljik dioksida, čija količina raste prema donjem toku. Ova pojava uvjetovana je manjim rasprskavanjem vode i intenzivnijom bakteriološkom aktivnošću u donjim tokovima zbou. čci-a se troši više kisika i stvara više ugljik dioksida.^ ^ Prema Okvirnoj direktivi o vodama Europske unije tekućice se mogu podijeliti prema veličini sliva na: l.mali 10-100 knr 2.srednji>100 l.OOOkm2 3. veliki>1.000- 10.000 knr 4. vrlo veliki > 10.000 knr Stajaćice U ovu kategoriju kopnenih voda ubrajamo lokve, močvare, bare i jezera. !,okve su plitke udubine ispunjene vodom koje redovito presušuju. Močvare su zadnji stadij razvoja vodenih ekosustava, a karakterizira ih niski pH, malo soli i velika količina detritusa. Bare od jezera razlikujemo ponajprije po dubini. Bare su pliće i svjetlo prodire do dna, a jezera su u pravilu veće i dublje akumulacije gdje postoji osvijetljeni i neosvijetljeni sloj Dubina prodora svjeta a tme i veličina osvietijenog sloja ovisi o količini suspendiranih čestica i ko! čini planktonskih organizama (Foto:ToinislavStareović) Većina naših jezera spada u kategoriju umjerenih jezera u kojima postoji ljetna-izravna i zimska-obrnuta stratifikacija, a dva puta godišnje dolazi do izjednačavanja temperature cijelog jezera. Posljedica tenn.eke dinamike je i raspored kisika i ugljik dioksida u jezeru, o čemu ovisi organska produkcija jezera. Ljeti u površinskom dijelu ima puno kisika, jer je to sloj u kojem se odvija intenzivna fotosinteza. Međutim, prema dnu količina kisika se smanjuje, dok je s ugljik dioksidom obrnuto. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 16 <-- 16 --> PDF |
I. Mifliovi^:. M. .Sl.irčević, M. [´Lv;irevii;; ULOGA ŠUMARSTVA U NAfKlNALNOM Preiiia Okvirnoj direktivi o vodama F.uropske unije, jezera se mogu podijeliti prema površini na: 1. 0,5 1 km2 2. 1 1 lOknV 3. 10-100 km2 4. > 100 km2 Osim prema veličini, jezera možemo podijeliti i prema geografskom položaju, prema postanku, kemijskom sastavu i intenzitetu produkcije. Potrebno je naglasiti da su stajaćice dinamičan ekosustav i svako slabo produktivno jezero nakon određenog vremena, i bez utjecaja čovjeka, prelazi u vrlo produktivno. Do toga dolazi´ zbog´postupnoi! zatrpavanja jezera, uzrokovanog sedimentacijom organsk.li i anorganskih čestica, pa nakon određenog razdoblja jezero pređe u baru. Jasno da čovjek ubacivanjem veliklli količina otpadnih organskih tvari u jezera može znatno ubrzati taj prirodni^proces. Distrofno jezero ili močvara je plitka akumulacija obrubljena uskim pojasom trs F>Rf)GRAMi; ŠitiiiJirski MM br. 5-(j. CXXVI1 (2(J()J). 219-229 (l-oto: Tomislav Starčević) tika i šaiša, a plivajuća vegetacija može prekrivati i cijelu površinu vode. Prozirnost je vrlo mala zbog velikih količina suspendirane i otopljene organske^tvari. Posebno bogat i raznolik živi svijet nalazimo u barama iokonjih. HI. VODNO BOGATSTVO REPUBLIKE HRVATSKE Hrvatska je vodama razmjerno bogata zemlja, pri čemu se posebice ističe velikim rijekama i krškim obalnim područjetn. Vodni resursi razlikuju se po količini te po prostornome i vremen.skom rasporedu. Hrvatska ima dobro razvijenu hidrografsku mrežu. Dužina većih vodotoka iznosi preko 3.500 km, a najveće rijeke su Sava, Drava i Dunav. Sjeverno i središnje područje pripadaju slivu CmoLia mora a južni i jugozapadni dio Hrvatske, što ga obilježava dmarski krš, pripada slivu .ladranskoga mora. Hidrografski pak oko 60 % površine pripada slivu Cmoiia mora a oko 40 % pripada slivu Jadranskoga mora. Obnovljivi izvori vode iznose oko 45 milijardi kubičnih metara godišnje ili 9.500 nr po stanovniku, što Republiku Hrvatsku po vodi svrstava među bogatije zemlje Luirope. Prema izvještaju UNESCO-a za 2003. godinu, Hi-vatskaje po bogatstvu i dostupnosti vodenih izvora peta zemlja u Europi i 42. u svijetu. Oko 60 % vodenog bogatstva "nastaje" u Hrvatskoj, dok se 40 % odnosi na vanjske dopnnose iz susjednih zemalja. Većina riječnih bazena, uključujući i podzemne vode, imaju u velikoj mjeri prekogranični karakter Godišnje je na raspolaganju oko 6 .mhjardi prostornih metara podzemne vode´teritorijalno neravnomjerno raspore đene, pa se usprkos općenitom bogatstvii vode lokalno pojavljuju problemi nestašice vode. ^ IV ZAKONSKE I PLANSKE OSNOVE ZA UPRAVLJANJE VODAMA Upravljanje vodama čini skup aktivnosti, odluka i mjera kojima je svrha održavanje, poboljšavanje i ostvarivanje jedinstva vodnog režima na nekom području. Vodni režim utvrđuje se vodnogospodarskim osnovama i vodnogospodarskim planovima. Vodnogospodarski sustav održava se i unapređuje obavljanjem tiospodarske djelatnosti na području koriSlenjavoda, zaštite voda i zaštite od štetnog djelovanja voda. Ustav Republike Hrvatske Člankom 52. Ustava Republike Hrvatske utvrđeno je: "More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, .šume, biljni i životinjslii svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesno ga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezimi osobitu zaštitu. Zakonom .se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavaii i iskorištavaii ovla.štenlei prava na njima i vla.snici. te naknada za ograničenja kojima su ppdvrgnut f. Zakon o vodama Zakonom o vodama (NN 107/95), određenje pravni status voda i vodnog dobra u Hrvatskoj, način i uvjeti upravljanja vodama^ikorištenje, zaštita, uređenje vodotokova i drugih voda, zaštita od štemog djelovanja voda), pa i način organizh-anja za obavljanje poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. Zakonom o vodama, voda je proglašena općim dobrom, m |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 17 <-- 17 --> PDF |
I. Milkiivić, M. Sliuravri^. M. Peć-m-vić: L.LOtIA Sl.MAR!iT\´A Li NACIONAI.SOM ne može biti ni u čijem vlasništvu, te kao opće dobro uživa osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95) utvrđuju se izvori sredstava za financiranje vodnog gospodarstva, način određivanja stopa i visina tili sredstava, načm utvrđivanja pojedinačnih obveza i naplate te druga pitanja u vezi s ostvarivanjem i korištenjem tih sredstava. Državni plan za zaštitu voda Ciljevi i mjere Državnog plana za zaštitu voda (NN 107/95)su: I. osiyvirati trajno upravljanje vodama na načelima održivoga razvoja i jedinstva vodnog režima; I. sačuvati vode koje su još čiste; II. zaustaviti trend pogoršavanja kakvoće podzemnih i površinskih voda ondje gdje je ona ozbiljnije na¬ rušena i postupno mjerama zaštite osigurati propisanu vrstu vode; III. očuvati kakvoću površinskih voda u propisanim kategorijama; IV. u skladu s raspoloživim obnovljivim količinama dugoročno omogućiti da svi korisnici vode iskorištav^ aju na održiv način; V. pri tipravljanju vodama stvoriti uvjete za zaštitu ekosustava pojedinih vrsta; VI. razmotriti mogućnost za uvođenje alternativnih tehnologija pročišćavanja otpadnih voda uz uzimanje u obzir lokalnih (geografskih) značajka te omogućiti etapnost izgradnje Nacionalna strategija zaštite (»koliša Značaj gospodarenja vodom i zaštite voda potvrđen je i u Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske, gdje voda zauzima jedno od strateških ciljeva u zaštiti cjelokupnog okoliša. Rast industrijske proizvodnje i porast u gospodarstvu s rastom potrošnje energije, predvidiv je već u kratkoročnom razdoblju. Došlo je do ekspanzije prometa i turizma, uz prateće infrastruktunie zahvate. Sve će to izravno umoziti postojeće stanje u kojem se nalazi okoliš Repiiblike Hrvatske. Što činiti da se zrak, vode, more, tlo i biološka raznolikost dugoročno sačuvaju? Što činiti da održimo uvjete u kojima će budući naraštaji imati nitke vode čisto more čisti zrak kvalitetno tlo i dru.´e prirodne zalihe da mogu proizvoditi kolikoje potrebno zii norni^ilćin život? Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti U Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hi-vatske (NN 81/99), PROGRAMIJ ŠumaRki li^l br. 5 6. CXXVK (20(I3). 2m-22!) močvare i vode izdvojene su u zasebnu tematsku cjelinu. U cilju njihove zaštite predviđaju se sljedeće mjere: 1. popisati i vrednovati sve močvare u Hrvatskoj; 2. načiniti nacionalni program očuvanja i upravljanja močvarama; 3. sprječiti gubitak preostalih močvara i očuvati mehanizme koji omogućuju njihovo prirodno obnavljanje, uključujući zadržavanje preostalih prirodnih tokova rijeka; 4. osigurati aktivnu zaštitu preostalim prirodnim močvarama, uključujući donošenje planova upravljanja za zaštićena područja, te mjere aktivne zaštite za male sredozemne močvarne "lokalitete; 5. osigurati zaštitu voda od onečišćenja; 6. obnoviti degradirane prirodne močvare i gdje god je moguće revitalizirati uništene močvare; 7. unaprijediti umjetne vodene i močvarne biotope u smislu poprimanja što prirodnijih značajki. Na podmčju Hrvatske očuvana su prostrana prirodna močvarna područja u riječnim dolinama, što predstavlja jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, posebice na razini zapadne i srednje Liurope. Međutim to su ujedno i najugroženiji sustavi u Hrvatskoj Stoga im je potrebno člu prioritet u za.štiti prirode e načiniti nacionalni prom-am njihova očuvan a i upravljanja Vode daju poseban značaj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti [Latske Močvarni i voderli ekološki sustavi u mnogome ovise o vodenome režimu, uređivanju i upravljaiiHi vodama. Votlnogospodarska osnova Hrvatske Vodnogospodarska osnova Hrvatske je dugoročni plaiLski dokument kojim se utvrđuju osnove za upravljanje vodama, bilanca voda i poboljšanje vodnog sustava na temelju kojeg se osigurava cjelovit i usklađen vodni režim u Republici Hrvatskoj i na .svakom vodnom području. Vodnogospodarskom osnovom Hrvatske se osobito: utvrđuje raspored, zalihe i osobine voda, utvrđtiju potrebe za vodom u svim područjima života, rata i dnidh djelovanja i način osiguravanja dovoljnih količina ;´ode´uporabive za takve^^amjene, osigurava zaštita voda od onečišćenja, utvrđuju najpovoljnija tehnička i druga rješenja za uređenje vodotoka, zaštitu od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda te druga rješenja značajna za upravljanje vodama i osiguravanje jedinstvenoga vodnog režima. Vodnogospodarska osnova Hrvatske mora se zasnivati na znan.stvenim istraživanjima, kontinuiranom praćenju rasporeda .stanja i pojava u vezi s vodama i njihovim korištenjem, uvažavanju specifičnosti vodne problematike svakog vodnog područja i cjelovite zaštite okoliša. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 18 <-- 18 --> PDF |
I. Milkmić, M. StarćuviLi, M. pL:^jrL:vić: I)Ln(l(\ ŠUMARSTVA L] NAC[()^ALNOM l´ROGllAMU Šu.ii^r,l;i list lir. 5- d, CXXVII (JWJ). 2i´)-22´) Vodnogospodarska osnova Hrvatske, Strategija prostornog uređenja Države, Strategija zaštite okoHša, Sumskogospodarska osnova područja i planske osnove razvoja sustava unutarnje plovidbe, međusobno se usklađuju. Vodnogospodarsku osnovu Hrvatske donosi Sabor Republike Hrvatske. Vodnogospodarske osnove i vodnogospodarski planovi slivnih područja Osnovni planski dokument za upravljanje vodama i poboljšanje vodnog sustava na slivnom području je vodnogospodarska osnova slivnog područja ili vodnogospodarski plan slivnog područja. Vodnogospodarska osnova slivnog područja donosi se za slivna područja s osobito složenom problematikom korištenja voda, zaštite voda, uređenja vodotoka i drugih voda,"te zaštite od štetnog djelovanja voda. Za ostala slivna područja donose se vodnogospodarski planovi. Vodnogospodarskim planom slivnog područja utvrđuje se: raspored, zalihe i osobine voda, potrebe za vodom, odgovarajuća tehnička i gospodar.ska rješenja i aktivnosti za upravljanje vodama i poboljšanje stanja voda na slivnom području. Vodnogospodarska osnova slivnog područja i vodnogospodarski plan slivnog područja moraju biti u skladu s Vodiiogospodarskom osnovom Hrvatske. Vodfiogospodarske osnove i vodnogospodarski planovi slivnih područja, program zaštite okoliša, dokumenti prostornog uređenja, osnove i programi za gospodarenje šumama na slivnim podiiičjima, međusobno se usklađuju. Međunarodne konvencije Hrvatska je potpisnica brojnih medimarodnih konvencija koje se odnose tia vodu i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti općenito. Ključni dokumenti za područje voda su: Dublinska načela (Dublin, 1992.) kojima se propisuje gospodarenje vodom na temelju ravnopravnog uključivanja korisnika vodnih resursa i javnosti; Agenda 21 (Rio de .laneiro, 1992.) kao osnovni dokument za implementaciju održivog gospodarenja vodama; Mediten-anean Water Chan (Rome, 1992.); Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.); Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađenja (Barcelona, 1976.) koja je I99.\ modiHeirana u Konvenciju za zaštitu morskog okoliša i obalnog područja Mediterana; Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (SoHja, 1994.); Okvirna direktiva o vodama Europske unije kao najznačajnjii dokument za gospodarenje vodama zemalja EU-a. V. UPRAVLJANJE VODAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Radi obavljanja poslova upravljanja i gospodarenja vodama u Republici Hrvatskoj ustrojena je Državna uprava za vode tijelo državne uprave nadležno za upravljanje vodama i Hwatske vode - pravna osoba za upravljanje vodama. Teritorijalni ustroj Područje Republike Hrvatske se u svrhu upravljanja vodaina dijeli na vodna i slivna područja. Vodna podmčja obuhvaćaju područje jednog ili više slivova glavnih riječnih vodotoka ili njihovih dijelova, koji čine prirodnu liidrografsku cjelinu. Vodna područja su: 1. vodno područje sliva Save; 2. vodno područje slivova Drave i Dunava; 3. vodno područje primorsko-istarskih slivova; 4. vodno područje dalmatinskih slivova. Granice vodnih područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Slivno područje obuhvaća, u okviru vodnog područja, jedan ili više slivova manjih vodotoka za koje se, zbog povezanosti vodne problematike, izgrađenog vodnog sustava i gospodarskih uvjeta osigurava jedinstveno upravljanje vodama. Slivno područje čini teritorijalnu jedi mcu za upravljanje lokalnim vodama. Slivna područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Površinske vode dijele se na vode značajne za Republiku Hrvatsku (državne vode) i na lokalne vode. Popis državnih voda utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Ostale površinske vode smatraju se lokalnim vodama. Osnovne vodnogospodarske djelatnosti Vodoop!»krba Na sustavejavne vodoop.skrbe priključeno je 75 % stanovništva. Stupanj opskrbljenosti vodom po pojedinim područjima RH nije ravnomjeran. Velik broj postojećih vodovodnih sustava već danas una ograničavajuće mogućnosti za vodoopskrbu - bilo kao posljedicu nedostatnih izvorišnih kapaciteta, bilo kao rezultat nepotpune ili neodgovarajuće izgrađenosti vodoopskrbnih objekata. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 19 <-- 19 --> PDF |
I. MUfcm-ić, M. StarftvK, M. IVćarL:vić: U I.OGA Š(IMARSTVA U NACIONALNOM PROGRAMli ^umarA, li^[ br. 5 6. C X\V [l CWIJl, 2I´J-^J´J Kakvoća sirove vode za vodoopskrbu znatno se mijenja od područja do područja. Sastav podzemne vode ovisi o sadržaju minerala ii tlu kroz koje se procjeđujii oboriiiske vode te o geološkoj strukturi akvifera. Sirove vode koje se rabe za piće jednim dijelom se pročiSniju. Kao izvorišta vode za vodoopskrbu u današnje vrijeme iskorištavaju se obnovljive zalihe podzemne vode u 86 % slučajeva, a površinske vode u 14 % slučajeva. Iskorištavanje voda u energetske svrhe Energetski se već iskorištava 55 % riječnih potencijala. Voda se hidroenergetski iskorištava na 17 hidroelektrana snage 2.032 MW, a proizvodi se 6,6 T Wli (1 TWh = 10" Kwh) s 18,2 x iO" nv vode pon-ebnih u prosjeku na godinu. Također se osigurava voda za hlađenje za šest termoelektrana i toplana (ukupne snage 1.240MW). Navodnjavanje Prema terenskim obilježjima (klima, topografija, hidrografija, pedologija, vegetacija), od ukupno 1.789.070 ha nielioracijskih površina moguće je navodnjavati 680.000 ha (38,0 %). To se odnosi na površine lidje postoje pogodni prirodni uvjeti za izgradnju objekata, zahvata idovoda vode do" poljopn^redndi potencijalno natapanih površina. Navodnjava se oko 7.800 ha zemljišta. Iskorištavanje voda za uzgoj riba Prema raspoloživim podacima u Repubhci Hi-vatskoj ni broj ni ukupna površina ribnjaka još uvijek ne zadovoljavaju s obzirom na topografske, hidrografske, hidrološke i pedološke mogućnosti. Na slivnom području rijeke Save postoji1 2 toplovodnih ribnjaka (površine od 100 do 2.330"ha - po lokacijama) ukupne površine 8.%5 ha, za čije potrebe je prijeko potrebno osigurati 282.500.000 m3 vode (na godinu). Na slivnim područjima Drave i Dunava postoje četiri toplovodna ribnjaka od 100 do 1.230 ha i 14 ribnjaka od 5 do 100 ha. Ukupna površina tih ribnjaka je 4.083 ha, a godišnja potreba kvalitetne vode iznosi 104.720.000 m\ Također postoji 14 hladnovodnih ribnjaka (za uzgoj pastna) površine 8.O ha gdje se proizvode 52 tone riba po hektaru na godinu. Iskorištavanje mineralnih i termalnih voda Mineralne i tennalne vode koje se rabe u ljekovite i rekreacijske svrhe te za piće u Hrvatskoj nisu dostatno iskorišteni resurs. Postoji 11 termalnih lječilišta. Ukupno se iskorištava 7,0 milijuna nV mmeralne vode na godmu, pn čemu za prodaje na tržištu oko 300.000 m" na godinu. Zaštita od štetnog djelovanja voda Vodnogospodarski sustav u Hrvatskoj obuhvaća zaštitu od poplava na 472.000 ha. Potrebni su radovi u vezi sa zaštitom od erozije na 320.000 ha. Ima više od 460 bujica koje su regulirane ili ih je potrebno regulirati. Površinskim sustavima odvodnjava se oko 1 100 000 ha zeinliiSta a potrebno je rješavati pitanje odvodnje na 670.000 ha. Podzemnim´ sustavima od (Foto: TomislavStarčević) vodnjava se oko 160.000 ha, a potrebno je sagraditi podzemnu odvodnju na približno 660.000 ha. Duljina odvodnih kanala iznosi 26.400 km. Na njima je sagrađeno 23.000 objekata, 82 eq^ne postaje ukupnoga kapaciteta 325 kmVs. Zaštita voda od onečišćavanja Zaštita voda od onečišćavanja jedna je od najvažnijih aktivnosti u vodnome sektoru. Pri tomu se kao jedan od temeljnih ciljeva pri planiranju zaštite voda nameće očuvatije još uvijek čistih voda, tj. izvorišta, gornjih tokova rijeka, osobito u brdskim predjelima, te podzemnih voda kao jedine prave rezerve za opskrbu vodom. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 20 <-- 20 --> PDF |
I Milković. M. Smretvii^, M. [´a´urević UI.IKi/V ŠUMARSTVA U NAriONAl.NOM i>R(X;RAMl. Šiimiirski li^l br. 5 fi. CXXVll (2()(0t. 2\´->-229 Kakvoća voda većine površinskih vodotokova narušena ic zbog ispuštanja nepročišćenih otptidnih voda iz naselja, i u nešto manjoj mjeri i?, industrije. Stanje kakvoće voda sada je bolje od stanja prije nekohko godina, no to ,e samo´privremeno stanje koje je posljedica nastalih "gospodarskih promjena (prestanak rada pojedinih industrijskih postrojenja, izostanak turističke sezone). Kakvoća podzemne vode ocjenjuje se (još uvijek) zadovoljavajućom. Primijeenju se utjecaji zagađivanja zbog poljoprivrednih aktivnosti. Na posebno osjetljivom kraškom području samo zboi^ smanjenih gospodarskih aktivnosti nema većih poremećaja. " Ocjena kakvoće izvorišta ukazuje da su najveća odstupanja od propisane I kategorije zbog povišenih vrijednosti mikrobioloških pokazatelja. ptema većini ostalih mjerenih pokazatelja, koji ulaze u ocjenu kakvoće izvorišta, većma izvorišta pripada I i U vrsti vode. U Hrvatskoj se pročišćava vrlo mali dio otpadnih voda, tako da su u panonskom podničju Hrvatske rijeke najčešće u cijelom toku za jednu razinu kvalitete´ispod željenc. uglavnom zbog bakterijskog onečišćenja. Znatan dio otpadnih voda bez pročišćavanja iz sustava javne odvodnje ispušta se u vodotokove i obalno more. Godine 1997. biloje pročišćavano samo 21 % otpadnih voda. Od toga je 81 "/. bilo obrađeno prediodnim i prvim stupnjem pročišćavanja, oko 6 % driignn stupnjem (biološki), a 13 % se odnosi na predobradbu industrijskih otpadnih voda. Na cijelome području Hrvatske, sustav odvodnje građenje ponajprije ii naseljima koja imaju status grada, središtima općina ili za potrebe gospodarskih pogo¬ na. Na kanalizacijski sustav priključeno je oko 60 % stanovnika (1998." g.). Industrijske otpadne vode često se ispuštaju u kanalizaciju (30% 1996 e ) ili u vodotokove u mnouo slučajeva bez od.ovara|uće prethodne obrade. ^ ^-11 Velika opasnost za iznenadna onečišćenja voda prijeti od prometnih akcidenata kod prevrtanja cisterni s opasnim tvarima. Potrebna je provedba odgovarajućih preventivnih mjera na posebno osjetljivim područjima poput rekonstrukcija ili izmještanja prometnica, ograničenja u prijevozu opasnih tvari i dr Opasnost od onečišćavanja voda prijeti i od "divljih šljunčara´^ u aluviju koje se nakon nelegalnih eksploatacija ne saniraju i "često postaju divlja odlagališta otpada, čime izravno utječu na pogoršanje kakvoće podzemnih voda ^ VI. ODNOS ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA Bitan preduvjet za racionalno gospodarenje vodama i stabilnost vodnog režima je adekvatna zastupljenost ekološki stabilnih šumskih ekosustava u prostom. Hidrološki utjecaj šume ostvaruje se na više načina: isparavanjem "lisne površine (transpiracija), zadržavanjem oborinske vode u krošnjama drveća (intercepcija), usporavanjem površinskot; otjecanja vode i sprječavanjem akvatične erozijc.^irolaskom kroz rahlo šumsko tlo dolazi do pročišćavanja i popravljanja kakvoće vode. Odnos šume i vode je višestruk i interaktivan. Sjedne strane, šuma je vrlo važan čimbenik (regulator) kruženja vode u prirodi a voda odnosno vlaga jedan je od najvažnijih ekoloških čimbenika za razvoj, rast i runkcioniranje šumskih ekosustava Krošnje stabala nlogu zadrža i od 15-80 % kiše (Rauš 1987 ) što ovisi o vi-sti drveća sklopu krošanja staros,ti šume i dr To zadržavanje vode mijenja se ovisno o godišnjem dobu i ima vrlo značajnu ulogu u usporavanju povr insko<^ otjecanja vode smanjenju erozije tla filtriranju vode Osun toga šuma ima vrlo znača nu ulogu u prostornoj preraspodjeli oborina stoje vrli izraženo u mješovitiniiraznodobnim šumama. Voda je isto kao i šuma obnovljivo bogatstvo, a šimiski je ekosustav značajan prirodni pročistač i "proizvođač" čiste, uskoro nedostatne pitke vode. Šuma uskladiSeuje i pročišćava prosječno godišnje oko 2.000 m1 vode po 1 ha(Galler, 1975.)) "to znači da samo u našem dijelu sliva rijeke Save Suma uskladišti i pročisti 1.32 mlrd nV vode godišnje. Sposobnost šume da apsorbira pojedine vrste teških metala (cink, kadmij, bakar), ili pak opasna pokretljivost teških metala u zakiseljenim tlima ili tlima gdje je značajno smanjena prisumost organske tvari, upućuje na nužnost trajnog postojanja šume oko izvorišta kao prirodnog zaštitnog pročistača voda. Optimalno ostvarivanje hidrološke funkcije šume postiže se dosljednom primjenom načela potrajnog gospodarenja šumom. Potrajno gospodarenje šumom, prema detuiiciji danoj na Ministarskoj konferenciji o zaštiti i očuvanju europskih šuma (Helsinki, lipanj 199_1) podrazumijeva gospodarenje i korištenje šuma na takav način i u takvoj mjeri da se održava´njihova biološka raznolikost, proizvodnost, obnovljivost, vitalnost i njihov potencijal, da ispune sada i u´budućnosti, bitne ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i da to ne šteti drugim ekosustavima.^ Zakon o šumama (NN 52/90) sadrži više odredbi (član 5„ član 15., član 47.) kojima se utvrđuje način gospodarenja šumama u funkciji zaštite voda i za.Stite od štetnog djelovanja voda. Na temelju odredbi Zakona o šumama oko 90 tisuća hektara šuma i šuni.skih zemljišta izdvojeno je u kategoriju zaštimih šuma. Temeljna fimkcija zaštimih šuma je zaštita vodnih tokova, tla, erozivnih područja, gospodarskih objekata i druge imovine. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 21 <-- 21 --> PDF |
I. Milkiivit. M. Slai-cuviL-. M. Pec:irevii:: IJLlKiA SUMARSIVA U NACIONALNOM PROCJRAMU Šiiiuarski list br. 5 ft, CXXVI1 CdIO), 2iy-2:0 U funkciji dobro utemeljenoij planiranja potrajnog gospodarenja šumsknn ekosustavnna, ugrađene su u Pravilnik o uređivanju šuma (NN 11/97) odredbe koje sastavljača uređajnog elaborata obvezuju da, uz utvrđivanje stanja i strukture drvnoga fonda, obavi cjelovitu inventarizaciju ekosustava. Na temelju inventarizacije koja treba obuhvaćati floru, faunu i općekorisne funkcije šuma sačinjavaju se dusioročne .smjernice iiospodarenja šumom,´odnosno, drvnom zalihom, ali i smjernice za »igospodarenic faunom sporediiim šumskim proizvoduna i općekorisnim funkcijama šuma. Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 26/0.3), održavanje i uređivanje izvora vode u šumama svrstava u skupinu preventivno-uzgojnih radova zaštite šuma od požara, isti Pravilnik u danku 17. stavak 1. propisuje: "Pmvne osobe koje temeljem posebnih propisa gospodare i upravljaju šumama i šumskim zemljištima te županije, gradovi i općine u šumama i šumskom zemljištu koje je u vlasništvu fizičkih osoba, u svim šumama, bez obzira na stupanj opasnosii od požara, moraju održavaii čistim pristupačne vodene resurse za potrebe gašenja šumskog požara. " Općenito je prihvaćeno da se bogatstvom šuma i pripadajućom zemljom treba upravljati na način da se poštuju sociološke, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne potrebe sadašnjih i budućih generacija. Povećana društvena svijest o uništavanju i degradaciji šuma dovela je do toga da se potrošači ´žele osigurati da kupovinom drveta i drugih proizvoda šume neće doprinijeti tom uništavanju, već pomoći očuvanju šumskog bogatstva za budućnost. Odgovarajući na takve zahtjeve na tržištu je povećan broj programa za izdavanje certifikata za drvne proizvode. Na temelju dobrovoljnog zahtjeva Hrvatske šume su potkraj 2002. godine od tvrtke Soil Association Woodmark dobile FSC certifikat za ukupnu površinu šuma kojima gospodare i to na rok 5 godina, jer su zadovoljile osnovne kriterije za dobivanje takvog certifikata. Isto tako su FSC standardima propisani određeni kriteriji koji se u totn petogodišnjem i-azdoblju moraju zadovoljiti kako bi se certifikat mogao obnoviti. Načelo 6. FSC standarda glasi: Gospodarenee šumom mora očuvati hudošku raznolikost i s njom povezane vrijednosti, izvore vode, ih i jedin.stvene i osjetljive ekosisteme i krajolike, i time odi-žiiti ekološke funkcije i integritet .hme. Tim načelom postavljaju se strogi kriteriji u pogledu zaštite vodotoka, izvora, močvara i ostalih vlažnih staništa. VTT. PROGRAM KARTIRAN.IA, UREĐENJA, ZAŠTITE I MONITORINGA IZVORA VODE, VODOTOKA, MOČVARA I BARA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA Hrvatske šume će, postupajući u skladu s naprijed navedenim normama, tijekom idućeg razdoblja kroz "Program kartiran ja. uređenja, zaštite i monitoringa izvora vode, vodotoku, močvara i bara u šumskim eko. su.stavima " prikupiti podatke o vodnim resursima unutar površina kojima gospodare i poduzeti sustavne mjere u cilju njihove zaštite. Imajući u vidu činjenicu da voda, zbog zagađenja i ograničenih količina, od slobodnog općeg dobra sve više postaje roba oko čijeg se tržišta vodi nemilosrdna borba, držimo da ovaj projekt ima puno opravdanje. VIII. ZADATAK I CILJ PROGRAMA Kroz ovaj program potrebno je obaviti sljedeće zadatke: prikupiti postojeće podatke o vodotocima, izvorima vode, močvarama i barama unutar površina kojima gospodare HS.d.o.o.; na temelju podataka s karata (ODK 1:5000 i TK 1:25000), zapažanja terenskog šumarskog osoblja, podataka lokalnog stanovništva i zainteresiranih skupina (planinari, lovci, pčelari) obaviti inventuru stanja, te evidentirati i kartirati sve vode na površinama kojima gospodare HS d.o.o.; kartirati podnJčja na kojima je dosadašnjim zahvatima u prostoru došlo do značajnih poremećaja vodnih prilika (zamočvarivanje, promjena razine podzemnih voda, klizišta, pojava erozije i si.); 4 formirati GIS bazu podataka o vodama kao integralni dio HS-GIS-a; utvrditi standarde uređenja izvora vode u ovisnosti od ekoloških prilika, okoline, izdašnosti izvora i predvidivom načinu i intenzitetu korištenja (protupožarna zaštita, odmor i rekreacija, lovno gospodarenje i si.), te za svaki izvor propisati odgovarajući način uređenja; propisati načine i dinamiku održavanja izvora; dati ocjenu ugroženosti i predvidjeti različite načine i intenzitete zaštite svih voda u ovisnosti od ekoloških prilika na određenom području, očekivanog intenziteta korištenja izvora, opterećenosti posjetiteljima i drugih negativnih utjecaja, te za svaki izvor, vodotok, jezero,"baru i močvaru propisati odgova |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 22 <-- 22 --> PDF |
I. MilkmiL-. M. Slurtruviij. M l´ciiamiL-: ULOCiA ŠU´MARSTVA I.. NACIONAIAUM l´ROGRAMU Šuiiiiit^ki li SI Lir. 5-h. CXXVI1 (20(13). 219-:!::´) rajućcinjere zaštite; mjere sanacije poremećenih vodnih prilika; razviti prihvatljiv sustav monitoringa stanja voda dinamika izvedbe projekta; (kakvoća vode, izdašnost izvora, protok, prisutnost karakteristične Hore i faune); osmisliti model informiranja javnosti o stanju vodnih resursa unutar šumskih površina. Glavni cilj projekta je zaštita vodnili resursa unutar štunskihi ekosustava i stvaranje preduvjeta za sanaciju stanja na područjima gdje je zbog zahvata u prostoru došh do poremećaaa vodnili prilika. Ostali ciljevi koji se žele postići, a povezani su s glavnini ciljem su: poboljšanje opskrbljenosti građana (planinari, izletnici, lovci, šumski radnici i si.) vodom za vrijeme boravka u šumi; osiguranje alternativnih načina opskrbe vodom u izvanrednim situacijama; poboljšanje opskrbljenosti vodom divljači i ostalih šumskih životmja; kvalitetnija zaštita šuma od požara; stvaranje baze podataka koja će biti jedan od ulaza pri planiranju zahvata u gospodarenju šumama (sječe, iziiradnja prometnica) i drugih zahvata u pi-ostoru; U daljnjoj razradi projekta biti će utvrđeno: metode rada na obuhvatu podataka o vodnim resursima; infomiatička rješenja; standardi za uređenje izvora; kriteriji za ocjenu ugroženosti vodnih resursa; mjere zaštite; potrebni kadrovi i oprema; troškovi i izvori financiranja. Uređenje bujica i zaštita da od erozije, pošumljavanje novih površina na kršu u primorskoj Hrvatskoj, izgradnja protupožarne infrastrukture nužno postaju zaj^ cdnički razvojni planovi u zaštiti okoliša, i nameću interdisciplinarni pristup planiranju, upravljanju i dopustivom korištenju kompletnog okoliša. Tako prihvaćena briga o okolišu, posebno o vodi, razvija se u ekohidrologiju, hidrobiologiju, hidrokemiju i sustav o tlu, atmosferi i biljkama Zaštitu voda treba primi onjivat i izlobalno i prije svakog zahvata studiozno i odgovorno procijeniti njegov utjecaj iia v^odu i ukupni okoliš. Nedvojben je stalan rast broja, količina i vrsta svih zagađenja okoliša i posebno voda. Takvom trendu tnožemo se .suprot.stavljati samo maksimalnim znanjem i ulaganjem u zaštitu. Zagađene poplavne vode kontamitiiraju šumska tla, remete i značajno smanjuju njihovu sposobnost za rast šume i biljne proizvodnje uopće. Budemo H slijedili iskustva razvijenog svijeta usmjeravat ćemo sustav naplate vodnog doprinosa na teret velikih zagađivača stimulirajući "ih tako na brzu izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i poboljšanja tehnologija u proizvodnim procesima. Stoga, u cilju što kvalitetnije pripreme i izvedbe projekta pozivamo na suradnju Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Državnu upravu za vode, Hr^´atske vode, zainteresirane skupine (planinari, ribiči, lovci) i sve koji žele i mogu pomoći. IX. LITERATURA: 1. Državni plan za zaštitu voda (107/95) 2. C}crcš, D.: Analiza korištenja voda u Hrvatskoj i liuropi. Hrvatska vodoprivreda, br. 109,2001.´ ,1 Harapin,M., P. Vratarić.,.. Vukelić i V. Bićanić: Zaštita i očuvanje Europskih šuma, MPŠi.IP Hrvatske šume, 1993. 4. Izvješće o stanju okoliša, www.mzopu.hr 5. Hrvatska vodoprivreda, Hr\´atske vode, 1997. (posebno izdanje) 6. Kerovec,M.: Ekologija kopnenih voda. Hrvatsko ekološko društvo, 1988. 7. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 8. Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) 9. Okvirna direktiva o vodama Europske unije, 2000. godina. 10. Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) 11. Pravilnik o uređivanju šuma (NN 11/97) 12. Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) 13. Sažetak izvještaja o ispitivanju kakvoće voda u Republici Hrvatskoj u 2000. godini, Hrvatske vode, 2002. 14. Starčević , M.: Značaj šuma u konceptu ^´održivog" gospodarenja vodama. Šumarski list 3-4, 2000. godina. 15. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazneraznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99) 16. Šumskogospodarska osnova područja 1996.-2005. 17. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne uprave za vode (43/01) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 23 <-- 23 --> PDF |
[. Milkovk-, M. Siiimvić. M. p^;l;J|-i;vi^´: I.H.tXiA JJUMARSTVA IJ NACIONALNtJM PROGRAMU ... SumiU´ski list far. 5-6. (´XXV1I CIWl. 219-12<^ 18. Ustav Republike Hrvatske 21. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN (NN 56/90, 135./97,8/98, 113/00,124/00.28/01,41/01, 107./95) 55/01) 22. Zakon o šumama (NN 52/90) 19. Ven Te Cliow: Handbook of applied liydrology, 23. Zakon o vodama (NN 107/95) McGraw-Hill, New York, 1964.(p. 1481) 20. Woodmark razvojna verzija hrvatskih generičkili standarda i kontrolni popis. Soil Association Certification Ltd., 2001. godina. Sumitmrv: From time immemorial man has Iwen aware ofllie importance uiul influen´ce ofmuer on his life ami on tlw survival of life in genera.. Todav. the top priorilv task ofmaiikiml is to manage water resources in the best possibhway in order to satisfy´ the primary strategie interests of every country Forestry science and profession of Croatia, thanks to its tradition of two and a half centuries, has recognised that the basic prerequisite for a rational and successfuL as ndl as sustainable management with water lies in its stability and preservation and adequate share of ecologimlyv stable forest ecosystems, managed on the principles of sustainabee forest management. In terms of wealth and uceessibilitv of fresh water sources. Croatia takes up an excellent fifth place in Europe and a relatively good 42nd place in the world. ´Croatian Forests " Ltd manage with forests that cover over one third of the total land area in Croatia. Consequently, they are aware of their commitments and must take responsibility for ´recording, mapping and programmied inoteaiim of oilier not less imiwrtant water resources in Croatian forests. Apart from making a record of water .spring potentials in forests, it will also be neees.saiy to record all other \vater sites that require proteciion. These include ponds, swamps, lakes and artificial retentions. After recording, niappiu´j and classifvino all water potentials in the forests of Croatia oiganised monitoring of physical and biological properties of water should be carried out in cooperatum with Croatian lidter Management Company. The goal ofthis activity is to draw up a land register of water potentials from forests, progranune their active proteciion, as well as their .sustainable and economic utilisation. Practically, even- regular revision of management plans in management imits .should entail the collection of all the nece.s.sary data for drawing up land registers and maps of forest water potentials. Monitoring carried out in cooperaiion with the Croatian Water Management Company should serve as a basis for establishing programmes of proteciion and sustainable utilisation of fresh water from the forests of Croatia. |