DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 100     <-- 100 -->        PDF

nji je upravitelj n^idaleko znane, i
jedne od tri prve šumarije u Hrvatskoj,
Šumarije Krasno i potom uspješni
direktor ŠC. Senj. Iza njega
ostale su švnne koje danas zadovoljavaju
sve stroge kriterije nacionalnoga
parka, ostale su sagrađene
brojne i duge šumske prometnice, da
bi se s tim vrijednim šumama moglo
potrajno, stručno i marom dobrog
gospodara uspješno gospodariti.


Bilo je to vrijeme kada seje stvaralo,
trebalo ješumskim radnicima
stvoriti ljudske uvjete rada, boravka
i života u šumi. Nikle su tada radničke
nastambe u Štirovači, Krasnu,
Vodicama, Brezama i Lukovu. Nosila
na. je radost stvaranja osjećao je
dai^ožejoši više. Od 1974-1978.
godine bio je Predsjednik Izvršnog
vijeća Općine Seni Sebe je uirradio
utada još nedovršenu elektrinkaciju
zemlie izgradnju i asfaltitanie cesta
i4adnju tvornice Metalne opreme
Senj imnoiio drugihi-ospodarskih
aktivnosti.


Njegova stručnost, radinost i organizacijske
sposobnosti bile su
dobro znane i prepoznate, pa su ga
odmah po osnivanji, jedinstvenog
Javnog poduzeća Hrvatske šume
izabrale u prvi Upravni odbor novog
Poduzeća. Već 1991. godine
odlazi u Direkciju Zagreb, da bi do
pred sam k,-aj službovanja bio Rukovoditeljem
iiajjače i najodgovornije
službe - Proizvodne službe cijelog
poduzeća. Svu je problematiku
znao, radio i nosio sa soboni.
Nije bilo radova od Iloka do Dubrovnika,
od spačvanskih hrastika


do prebomih šuma Gorskoga Kotara
i njegove Kapele i Velebita, gdje
nije sudjelovao, znao i davao sebe.
Za svoje mlade kolege i suradnike
bio je dobar savjetnik i brižan otac.
U svojoj je velikoj kožnoj torbi
svakodnevno, a poseb.io preko vikenda,
nosio domaće zadaće i vraćao
se s odgovorima na svaki problem.
Vodio^je do detalja investicijske
programe u modernizaciji šumske
melianizacije i opreme, bdio
nad izgradnjom´stotine kilometara
protL,požamili cesta u priobalji,.
Pamtim kako mu je njegova Seka,
supruga Marija, dnevno donosila
dijetne marende, nastojeći sačuvati
njegovo već načeto i krhko zdravlje."
Nije mogao prilivaćati ncnar,
površtiost i nerad. Nad imovinom
Poduzeća bdio je više nego nad
svojom. Trošio se i prerano potrošio.
Kao pravi, dostojan i čestit otac
obitelji, ostavio je iza sebe kćerku
Jasmmu i sina Juncu, vrlog mladog
i vrijednog šumarskog st,-učnjaka.
Njihova će djeca, tu genetika ne vara,
nastaviti putevima svoga dide.


Pokojni Stipe svoji,nje životom
i djelima podigao sebi spomenik u
uspo,nenama ljudi, i nastavit će živjeti
u srcima koja ostavlja iza sebe.


Ljupka surovost Zavižana, vrlemost
Rožanskih kukova, slikovitost
Tulovih greda i životnost bujne
Štirovače, zauvijek, svako,nc i svima
koji mogu osjetiti snagu te ljepote,
uzvišenog reda i divljine, ulijevaju
,iadu opstanka. Ovdje su ljudi
ne od jučer, nego oduvijek, ne do
sutra, nego zauvijek.


ANDRIJA KUSANIC (1940 - 2003)


Naš Andrija bio je dijete ovoga
kraja. Rodio se u Brežanima 21.12.
1940. god., a napustio ,iasje tiho i
nenadano u srijedu 19. 03. 2003. s
nepunih 63 god. života.


Školovao se na Šumarskoj školi
u Karlovcu od 1955 - 1959. godine.


Počeo je raditi 1960. godine u Šumskom
gospodarstvu Karlovac. Tijekom
1961. godine radio je u Građevinskoj
upravi kao tehnički nadzornik
te dodamo kao refcent za projektiranje
cesta. Od 1962. godine
bio je i-ukovoditelj radova na iskoi´i-


Stipe naš, uvjeren sam da će
Svevišnji, duh Tvoj zauvijek na.staniti
u buroviti,n i snažni,n krošnjama
jelovih i sm,-ckovih divova Štirovače,
da se tamo zauvijek srećemo.
Klanjam se danas i ovdje
Tvom životu i djelu u ime Hrvatskih
šuma, svih šumara Hrvatskoga
šumarskog društva i u svoje osobno.
Iskrenju sućut upućujem Tvojoj
supi-uzi Mariji, djeci Jas,nini i Jurici,
unucima i obitelji.


I na kraju, završio bih k,-atkim
izborom stihova našeg zajedničkog
kolege šumara i pjesnika, Bunjevca,
Milana Krm pot i ća:


UKrivonPutusvejekrivo,


svi puti krivi do kore kruva,


samo ljucko srce živo


taj gladni kamen štuje i čuva.


Kroz vike nas je Turčin Hra


dok na to zeru posne grude


našli smo vertun mira,


pa nek nan bude kako bude.


Al dok je bunjevačkog imena


ostat će ode simena


zasvasadanja


i buduća vrimena.


Kolivka naša


jošteuviknuna!


Ova zcnlja Te poštuje i voli,
ona Ti ne smije biti teška. Ostaj
ZBOGOM!


Tomislav Starčcvić


štavanju šuma u šumariji Draganić.
Sljedeće 1%3. godine prešao je u
pogon za ,nehanizaciju te postao referent
mehanizacije, a od 1964. godine
radio je kao´referent ,notornih
pila i non-niranja u sklopu Uprave
Šu,nskog gospodai-stva Karlovac. U


ma




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 101     <-- 101 -->        PDF

razdoblju od 19b6 1970. bio je poslovođa
servisne službe za motorne
pile te od 1970 - 1974. poslovođa
faze 111 u Radnoj jedinici Mehanizacija.
Najviše je radnot; vremena proveo
kao referent za infoi-macije SG
Karlovac (1974 1991). Osnivanjem
i-lrvatskih šuma obnašao je
poslove upravitelja upravne zgrade
IJprave šuma Kalovac i stručnog suradnika
za cnilnii zaštitu. Radni vijek
ie završio s 35 siodina radno"
staž n srpnja I99S godine odlast
kon^i u prijevremenu niirovinu zbog
bolesti.


Osim šumarstvom bavio se i
vrlo uspješno s Limjetnošćti. CJliivna
podruqa zanimanja u uiujetnosii
bila su mu vizualne umjetnosti, posebno
skulptura i crtež. Imao je samostalne
i skupne izložbe u Hrvatskoj
(Za´TCb Kalrovac Duga Resa),
Sloveniji (Trebnje) Srbiji
(Ki-agujcvacSvetozarevo i Zlatar
Njemačkoj i Italiji Ratne 1991 uodine
napravio je mapu "AnnoDomini
1991 ´´ s ´´4 crteža posvećena
hrvatskim bramteljima i stradalni


cima Domovinskog rata. Naslikao
je 1998. godine .sliku Svetog Roka
za obnovljenu župnu crkvu Svetog
Roka u Skakavcu. Bio je član
Udruženja naivnih umjetnika Hrvatske
i četiri godine član Umjetničkog
savjeta iralerije "Mirko Virius"
Zagreb. Od 1971 - 1975. bio
je član Predsjedništva Udruženja


naivnih umjemika Hrvatske. Dobitnik
je Taborske listine 1977., prve
nagrade Karlovačke likovne jeseni
19Sa., zlame medalje Accademia
D´ Italia 1980. i specijalne nagrade
žirija za sklpmru u Trebinju 1984.
O njetiovu radu pisano je u sljedcćoj
literaturi: ´´nrvatska izvorna
umjetnost" Vladimir Maleković
(ZaCTcb 1973 ) "Jut:oslavcnski
naivci" Marijan Grakalie Ene.klopedija
svjetske naVve" ,(Beograd
1984 ) ´-livoi-na umjetno t danas"


- XX I anale Vladimir Malekovič
(Poreč 1983) "c^^itemporan^ pe sonalities"
AceadcmialtaliaT"The
?ntc^ iatonl)wt\^
^K^W vo Ine ix ^er .1^1.1
Bo^ranhica Centre S^^^^^^^^
(EngS 1985). ^´´´´´"´´-´´


Na kraju, dragi naš Andrija ostat
ćenamudragojlispomeni, a za sve
što je u životu činio neka mu je
vječna hvala.


Hrvatsko šumarsko društvo,
ogranak Karlovac




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 102     <-- 102 -->        PDF

INSTRUMENTI I OPREMA


^ U ŠUMARSTVU
Vtšinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom {Sunto)


.^^


.\.


y^^


Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, R svrdla (boreri) za
Teierelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo +
taksac, cm, mm rezervni djelovi
(boreri i igle)


i*


´. .A.J


SOKKl^l


-^


ss^


Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, nivellri, stanice,
geodetski pribor


dalekozori, snajperi COAlMUNiCATJONJ
ormari za nacrte
KOMTEH


stolovi sa svjetlom za čitanje karata
IT L C H N O L CM:, r i :,


crtaći pribor
ploteri, fotokopirni aparati
KOMTEH-GEO


Majzekovi trokuti, razmjernici 10000 ZAGREB, Trg športova 11
tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027


planimetri, kurvimetri
e-mail: komteh(gzg.tel.hr
trasirke, prizme, daijinomjeri, niv. letve
http://www.recro.hr/komteh