DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 100 <-- 100 --> PDF |
nji je upravitelj n^idaleko znane, i jedne od tri prve šumarije u Hrvatskoj, Šumarije Krasno i potom uspješni direktor ŠC. Senj. Iza njega ostale su švnne koje danas zadovoljavaju sve stroge kriterije nacionalnoga parka, ostale su sagrađene brojne i duge šumske prometnice, da bi se s tim vrijednim šumama moglo potrajno, stručno i marom dobrog gospodara uspješno gospodariti. Bilo je to vrijeme kada seje stvaralo, trebalo ješumskim radnicima stvoriti ljudske uvjete rada, boravka i života u šumi. Nikle su tada radničke nastambe u Štirovači, Krasnu, Vodicama, Brezama i Lukovu. Nosila na. je radost stvaranja osjećao je dai^ožejoši više. Od 1974-1978. godine bio je Predsjednik Izvršnog vijeća Općine Seni Sebe je uirradio utada još nedovršenu elektrinkaciju zemlie izgradnju i asfaltitanie cesta i4adnju tvornice Metalne opreme Senj imnoiio drugihi-ospodarskih aktivnosti. Njegova stručnost, radinost i organizacijske sposobnosti bile su dobro znane i prepoznate, pa su ga odmah po osnivanji, jedinstvenog Javnog poduzeća Hrvatske šume izabrale u prvi Upravni odbor novog Poduzeća. Već 1991. godine odlazi u Direkciju Zagreb, da bi do pred sam k,-aj službovanja bio Rukovoditeljem iiajjače i najodgovornije službe - Proizvodne službe cijelog poduzeća. Svu je problematiku znao, radio i nosio sa soboni. Nije bilo radova od Iloka do Dubrovnika, od spačvanskih hrastika do prebomih šuma Gorskoga Kotara i njegove Kapele i Velebita, gdje nije sudjelovao, znao i davao sebe. Za svoje mlade kolege i suradnike bio je dobar savjetnik i brižan otac. U svojoj je velikoj kožnoj torbi svakodnevno, a poseb.io preko vikenda, nosio domaće zadaće i vraćao se s odgovorima na svaki problem. Vodio^je do detalja investicijske programe u modernizaciji šumske melianizacije i opreme, bdio nad izgradnjom´stotine kilometara protL,požamili cesta u priobalji,. Pamtim kako mu je njegova Seka, supruga Marija, dnevno donosila dijetne marende, nastojeći sačuvati njegovo već načeto i krhko zdravlje." Nije mogao prilivaćati ncnar, površtiost i nerad. Nad imovinom Poduzeća bdio je više nego nad svojom. Trošio se i prerano potrošio. Kao pravi, dostojan i čestit otac obitelji, ostavio je iza sebe kćerku Jasmmu i sina Juncu, vrlog mladog i vrijednog šumarskog st,-učnjaka. Njihova će djeca, tu genetika ne vara, nastaviti putevima svoga dide. Pokojni Stipe svoji,nje životom i djelima podigao sebi spomenik u uspo,nenama ljudi, i nastavit će živjeti u srcima koja ostavlja iza sebe. Ljupka surovost Zavižana, vrlemost Rožanskih kukova, slikovitost Tulovih greda i životnost bujne Štirovače, zauvijek, svako,nc i svima koji mogu osjetiti snagu te ljepote, uzvišenog reda i divljine, ulijevaju ,iadu opstanka. Ovdje su ljudi ne od jučer, nego oduvijek, ne do sutra, nego zauvijek. ANDRIJA KUSANIC (1940 - 2003) Naš Andrija bio je dijete ovoga kraja. Rodio se u Brežanima 21.12. 1940. god., a napustio ,iasje tiho i nenadano u srijedu 19. 03. 2003. s nepunih 63 god. života. Školovao se na Šumarskoj školi u Karlovcu od 1955 - 1959. godine. Počeo je raditi 1960. godine u Šumskom gospodarstvu Karlovac. Tijekom 1961. godine radio je u Građevinskoj upravi kao tehnički nadzornik te dodamo kao refcent za projektiranje cesta. Od 1962. godine bio je i-ukovoditelj radova na iskoi´i- Stipe naš, uvjeren sam da će Svevišnji, duh Tvoj zauvijek na.staniti u buroviti,n i snažni,n krošnjama jelovih i sm,-ckovih divova Štirovače, da se tamo zauvijek srećemo. Klanjam se danas i ovdje Tvom životu i djelu u ime Hrvatskih šuma, svih šumara Hrvatskoga šumarskog društva i u svoje osobno. Iskrenju sućut upućujem Tvojoj supi-uzi Mariji, djeci Jas,nini i Jurici, unucima i obitelji. I na kraju, završio bih k,-atkim izborom stihova našeg zajedničkog kolege šumara i pjesnika, Bunjevca, Milana Krm pot i ća: UKrivonPutusvejekrivo, svi puti krivi do kore kruva, samo ljucko srce živo taj gladni kamen štuje i čuva. Kroz vike nas je Turčin Hra dok na to zeru posne grude našli smo vertun mira, pa nek nan bude kako bude. Al dok je bunjevačkog imena ostat će ode simena zasvasadanja i buduća vrimena. Kolivka naša jošteuviknuna! Ova zcnlja Te poštuje i voli, ona Ti ne smije biti teška. Ostaj ZBOGOM! Tomislav Starčcvić štavanju šuma u šumariji Draganić. Sljedeće 1%3. godine prešao je u pogon za ,nehanizaciju te postao referent mehanizacije, a od 1964. godine radio je kao´referent ,notornih pila i non-niranja u sklopu Uprave Šu,nskog gospodai-stva Karlovac. U ma |