DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 87     <-- 87 -->        PDF

PROCJENA OD POŽARA PO NOVOM PRAVILNIKU I
OSVRT NA ZAŠTITU ŠUMA OD POŽARA


U odnosu na "Naputak" po kojemu smo do sada radili
procjene, došlo je do izmjene samo kod bodovanja
vegetacije. Dodano je "Neobraslo šumsko zemljište"
koje donosi 80 bodova, što u prijašnjem "Naputku"
nije bilo spomenuto.


Novi je Naputak donio točnije procjenjivanje opasnosti
od požara, ali se ne može reći daje utvrđeni broj
bodova dovoljan za tu kategoriju vegetacije.


Neobraslo šumsko zemljište prekriveno je slabim
ili dobro razvijenim prizemnim rašćem bez kamena, pa
sve do dosta stjenovitog tla. Prizemno rašće većinom
čine jednogodišnje biljke, koje svake godine stvaraju
dobro prosušen gorivi materijal.


U krškom području Hrvatske, u sunčano vjetrovito
poslijepodne, postoje svi uvjeti za požar: zagrijano tlo,
suha travnata vegetacija, toplo kamenje, vjetar, nedostaje
samo iskra.


Zna se da šumski požari kreću od prizemnoga rašća,
osim u slučaju udara groma ili namjernog paljenja.
Ako se šibljak vrednuje 160 bodova, mišljenja smo da
neobraslo zemljište isto toliko vrijedi.


Vjetar nigdje nije spomenut u Pravilniku. Vjetar
nije izravni uzročnik požara, ali je uz gorivi materijal
glavni čimbenik proširenja, jačine te mogućnosti zaustavljanja
požara. Poznato je da brzina širenja požara
ovisi o gorivom materijalu i jačini vjetra. Pri jačem
vjetru (veći od 20 km/h) otezanje prilaz požaru, požar
se lakše širi sa prizemnoga rašća na stabla i požar lakše
preskoči protupožarnu prosjeku. Teže je i riskantnije
polijetanje te gašenje požara protupožarnim zrakoplovom
kod brzine vjetra iznad 23 km/h, ponekad je i
nemoguće.


Jačina vjetra u požarnoj sezoni dostiže i do 162
km/h (Split, mjesec kolovoz), 167 km/h (Makarska),
108 km/h (Rijeka-aerodrom, Senj), a najčešće puše iz
smjera NNE i SVV.


Kod ocjenjivanja klime mislimo da kod srednje godišnje
količine treba izraditi nove parametre. Ovi sadašnji
ne daju pravu sliku u svezi s opasnošću nedostatka
oborina u vrijeme najviših temperatura. Npr. godišnja
količina oborina za Zagreb je 853 mm, dok je za Dubrovnik
1204 mm/god. Po tim parametrima Zagreb je u
puno većoj opasnosti od požara nego Dubrovnik. Međutim
kada pogledamo količinu oborina kroz godišnja
doba, ili točnije za najugroženije mjesece, vidimo da su
okolnosti za požare puno povoljnije u Dubrovniku. Za
ljetnih mjeseci Zagreb ima 278 mm oborina, dok na
krajnjem jugu padne 176 mm. To je 36 % više oborina u
korist Zagreba u vrijeme ljeta, dok Dubrovnik ima 29 %
oborina više kroz cijelu godinu. Vidljivo je da imamo
dvije kategorije mjerenja koja daju oprečne rezultate.


Trebali bi koristiti podatke koji prikazuju područje Dubrovnika
opasnijim za nastanak požara, što i jesu. Hrvatsku
možemo podijeliti u najmanje dvije veće cjeline
prema opasnostima od požara, i to na kontinentalni, i na
krški dio, unutar kojih bi se dalje obrađivali podaci za
pojedina područja.


U novom Pravilniku dobro su opisane različite mjere,
uglavnom preventivne za zaštitu od požara. Opisane
su dužnosti, mjere i sredstva za pravne osobe u obliku
tehničkih mjera, preventivno uzgojnih mjera te
ostalih odredaba.


Kod opisa vozila ophodarenja nisu uzeti u obzir
zrakloplovi ili druge letjelice koje se mogu koristiti za
osmatranje terena. Poznato nam je da na riječkom području
sa Grobničkog aerodroma u ljetnoj sezoni imaju
protupožarna osmatranja, u sklopu različitih zadataka
leta; školovanje, panoramski letovi, bacanje padobranaca
te letovi i osmatranja čistoće mora i mogućih požara
na kopnu i otocima. Takva zračna motrenja trebala
bi se i službeno opisati u Pravilniku, jer su najučinkovitija,
a ne bi stvarala dodatne troškove za "Hrvatske
šume". Na Kvarneru ih podmiruje županija.


Postoje i jednostavnije letjelice koje bi mogle koristiti
pojedinačno Uprave šuma, čak i šumarije za najugroženija
svoja područja od požara. To su ultralaki
zrakoplovi, motorni zmajevi i motorni paraglideri. Početna
cijena im je relativno mala, troškovi održavanja
niski, mogućnost izrade poletališta neproblematična,
kao i školovanje pilota. U odnosu na zrakoplov nedostatak
im je niža letna brzina te veća osjetljivost na jačinu
vjetra. Ultralake letjelice mogu se upotrijebiti i u
druge svrhe kao što su tretiranje šuma raznim sredstvima
iz zraka, snimanja terena i osmatranja u vezi s kradom
šuma, jer male letne brzine od 40 km/h omogućavaju
dobru preglednost terena.


Kao zadnje ostaju nam nepopularne, ali vjerujemo
vrlo učinkovite mjere da se brojnost i jačina požara
smanje. U dosadašnjim slučajevima gdje su otkriveni
krivci požara, kazne su bile blage, neke i simbolične.
Uzmemo li u obzir ekološku štetu koju prouzroči požar,
ugrožavanje ljudskih života, materijalnu štetu te
još podosta šteta vezanih uz haranje požara, namjerno
podmetanje požara jednako je terorističkom činu. Kada
bi i kazne bile adekvatne, vjerujemo da bi pozitivno
utjecale na potencijalne podmetače.


Alen Milosevic, dipl. ing.