DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 87 <-- 87 --> PDF |
PROCJENA OD POŽARA PO NOVOM PRAVILNIKU I OSVRT NA ZAŠTITU ŠUMA OD POŽARA U odnosu na "Naputak" po kojemu smo do sada radili procjene, došlo je do izmjene samo kod bodovanja vegetacije. Dodano je "Neobraslo šumsko zemljište" koje donosi 80 bodova, što u prijašnjem "Naputku" nije bilo spomenuto. Novi je Naputak donio točnije procjenjivanje opasnosti od požara, ali se ne može reći daje utvrđeni broj bodova dovoljan za tu kategoriju vegetacije. Neobraslo šumsko zemljište prekriveno je slabim ili dobro razvijenim prizemnim rašćem bez kamena, pa sve do dosta stjenovitog tla. Prizemno rašće većinom čine jednogodišnje biljke, koje svake godine stvaraju dobro prosušen gorivi materijal. U krškom području Hrvatske, u sunčano vjetrovito poslijepodne, postoje svi uvjeti za požar: zagrijano tlo, suha travnata vegetacija, toplo kamenje, vjetar, nedostaje samo iskra. Zna se da šumski požari kreću od prizemnoga rašća, osim u slučaju udara groma ili namjernog paljenja. Ako se šibljak vrednuje 160 bodova, mišljenja smo da neobraslo zemljište isto toliko vrijedi. Vjetar nigdje nije spomenut u Pravilniku. Vjetar nije izravni uzročnik požara, ali je uz gorivi materijal glavni čimbenik proširenja, jačine te mogućnosti zaustavljanja požara. Poznato je da brzina širenja požara ovisi o gorivom materijalu i jačini vjetra. Pri jačem vjetru (veći od 20 km/h) otezanje prilaz požaru, požar se lakše širi sa prizemnoga rašća na stabla i požar lakše preskoči protupožarnu prosjeku. Teže je i riskantnije polijetanje te gašenje požara protupožarnim zrakoplovom kod brzine vjetra iznad 23 km/h, ponekad je i nemoguće. Jačina vjetra u požarnoj sezoni dostiže i do 162 km/h (Split, mjesec kolovoz), 167 km/h (Makarska), 108 km/h (Rijeka-aerodrom, Senj), a najčešće puše iz smjera NNE i SVV. Kod ocjenjivanja klime mislimo da kod srednje godišnje količine treba izraditi nove parametre. Ovi sadašnji ne daju pravu sliku u svezi s opasnošću nedostatka oborina u vrijeme najviših temperatura. Npr. godišnja količina oborina za Zagreb je 853 mm, dok je za Dubrovnik 1204 mm/god. Po tim parametrima Zagreb je u puno većoj opasnosti od požara nego Dubrovnik. Međutim kada pogledamo količinu oborina kroz godišnja doba, ili točnije za najugroženije mjesece, vidimo da su okolnosti za požare puno povoljnije u Dubrovniku. Za ljetnih mjeseci Zagreb ima 278 mm oborina, dok na krajnjem jugu padne 176 mm. To je 36 % više oborina u korist Zagreba u vrijeme ljeta, dok Dubrovnik ima 29 % oborina više kroz cijelu godinu. Vidljivo je da imamo dvije kategorije mjerenja koja daju oprečne rezultate. Trebali bi koristiti podatke koji prikazuju područje Dubrovnika opasnijim za nastanak požara, što i jesu. Hrvatsku možemo podijeliti u najmanje dvije veće cjeline prema opasnostima od požara, i to na kontinentalni, i na krški dio, unutar kojih bi se dalje obrađivali podaci za pojedina područja. U novom Pravilniku dobro su opisane različite mjere, uglavnom preventivne za zaštitu od požara. Opisane su dužnosti, mjere i sredstva za pravne osobe u obliku tehničkih mjera, preventivno uzgojnih mjera te ostalih odredaba. Kod opisa vozila ophodarenja nisu uzeti u obzir zrakloplovi ili druge letjelice koje se mogu koristiti za osmatranje terena. Poznato nam je da na riječkom području sa Grobničkog aerodroma u ljetnoj sezoni imaju protupožarna osmatranja, u sklopu različitih zadataka leta; školovanje, panoramski letovi, bacanje padobranaca te letovi i osmatranja čistoće mora i mogućih požara na kopnu i otocima. Takva zračna motrenja trebala bi se i službeno opisati u Pravilniku, jer su najučinkovitija, a ne bi stvarala dodatne troškove za "Hrvatske šume". Na Kvarneru ih podmiruje županija. Postoje i jednostavnije letjelice koje bi mogle koristiti pojedinačno Uprave šuma, čak i šumarije za najugroženija svoja područja od požara. To su ultralaki zrakoplovi, motorni zmajevi i motorni paraglideri. Početna cijena im je relativno mala, troškovi održavanja niski, mogućnost izrade poletališta neproblematična, kao i školovanje pilota. U odnosu na zrakoplov nedostatak im je niža letna brzina te veća osjetljivost na jačinu vjetra. Ultralake letjelice mogu se upotrijebiti i u druge svrhe kao što su tretiranje šuma raznim sredstvima iz zraka, snimanja terena i osmatranja u vezi s kradom šuma, jer male letne brzine od 40 km/h omogućavaju dobru preglednost terena. Kao zadnje ostaju nam nepopularne, ali vjerujemo vrlo učinkovite mjere da se brojnost i jačina požara smanje. U dosadašnjim slučajevima gdje su otkriveni krivci požara, kazne su bile blage, neke i simbolične. Uzmemo li u obzir ekološku štetu koju prouzroči požar, ugrožavanje ljudskih života, materijalnu štetu te još podosta šteta vezanih uz haranje požara, namjerno podmetanje požara jednako je terorističkom činu. Kada bi i kazne bile adekvatne, vjerujemo da bi pozitivno utjecale na potencijalne podmetače. Alen Milosevic, dipl. ing. |