DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 99-107 UDK. 630* 451 BROJNOST SITNIH GLODAVACA I NJIHOVA ŠTETNOST U GJ "JUŽNA KRNDIJA I (KUTJEVAČKA)" I U RASADNIKU "HAJDEROVAC" THE NUMEROUSNESS OF SMALL RODENTS AND THEIR HARMFULNESS IN MANAGEMENT UNIT "JUŽNA KRNDIJA I (KUTJEVAČKA)" AND IN A NURSERY "HAJDEROVAC" Josip MARGALETIĆ*, Milan GLAVAŠ*, Krunoslav PAVIĆ** SAŽETAK: Metodom linearnoga transekta istraživana je brojnost populacije sitnih glodavaca i njihove štete na šumskom sjemenu i mladim biljkama u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka) " i u rasadniku "Hajderovac". Ukupno je na oba lokaliteta uzorkovano 50 jedinki (30 u šumskoj sastojini i 20 u rasadniku). Determinirane su sljedeće vrste: Apodemus agrarius (Pali), A. flavicollis (Melch.), A. sylvaticus (L.) i Clethrionomys glareolus (Schreib.). Najbrojnija vrsta je bio A. agrarius. U jednom transektu zabilježen je ulov u 20 % postavljenih klopki. Većina životinja ulovljena je tijekom listopada i studenoga, a najmanje u ožujku. U uzorku žira hrasta lužnjaka utvrđena su sljedeća oštećenja: od sitnih glodavaca 22,33 %, od kukaca 13,49 %, a od glodavaca i kukaca 7,44 % uzorka. U uzorku žira hrasta kitnjaka od sitnih glodavaca bilo je oštećeno 13,41 %, od kukaca 13,42 % te od glodavaca i kukaca 4,88 % uzorka. Na mladim biljkama zabilježena su oštećenja na 7,39 % uzorka. Ključne riječi: sitni glodavci, oštećenja, šumsko sjeme, šumska sastojina, rasadnik UVOD - Introduction U šumskim sastojinama obitava veći broj vrsta sitpojedine bolesti ponekad se odvija izuzetno brzo zbog nih glodavaca, koji taksonomski pripadaju podporo-povećane brojnosti glodavaca, njihove velike pokretdicama Murinae (pravi miševi) i Arvicolinae (volu-ljivosti i rasprostranjenosti, te činjenice da lako dolaze harice). Brojnost njihovih populacija promjenjiva je u dodir sa čovjekom, te domaćim i divljim životinjama tijekom jedne godine i u višegodišnjem razdoblju (Milas i dr. 2002). (Alibhai i Gipps 1985). Povremeno se pojavljuju Dinamika populacija miševa i voluharica ovisi o u povećanim populacijama kada mogu uzrokovati in nizu čimbenika (odnos spolova u populaciji, stupanj tenzivnija oštećenja na šumskom sjemenu i mladim mortaliteta, klimatski uvjeti, kvaliteta staništa, izvor biljkama. Štete od glodavaca osobito su izražene u go hrane, brojnost predatorskih vrsta, i dr.) i njihovom dinama slabijeg uroda sjemena. Sitni glodavci prijeno međusobnom utjecaju (Flowerdew 1985, King snici su niza zaraznih bolesti opasnih za zdravlje čo 1985, Southern i Lowe 1982, Oksanen 1983, vjeka te domaćih i divljih životinja (trihineloza, lepto- Alibhai i Gipps 1985). Godine s blagim zimama, spiroza, krpeljni encefalitis, lyme borelioza, hemora sušnim proljećem i ljetom povoljne su za povećanje gijska groznica s bubrežnim sindromom i dr.). Uzro brojnosti. Kontrolu brojnosti populacije sitnih glodačnike bolesti prenose aktivnim (sekreti ili ekskreti) ili vaca potrebno je redovito provoditi svake godine minipasivnim (ektoparaziti i endoparaziti) putem. Širenje malno dva puta, u proljeće i jesen (Del any 1974). U godinama povećane brojnosti populacije sitnih gloda * Dr. se. Josip Margalctić, prof. dr. se. Milan Glavaš, Šumarski vaca šumarska operativa provodi mjere zaštite radi fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovstvo, sprječavanja nastanka šteta na mladim biljkama i šump. p. 422, 10002 Zagreb skom sjemenu. ** Krunoslav Pavić, apsolvent šumarstva, Lukač 6, 34335 Vctovo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 6 <-- 6 --> PDF |
J. Margaletić, M. Glavaš, K. Pavić: BROJNOST SITNIH GLODAVACA 1 NJIHOVA ŠTETNOST U OJ "JUŽNA ... Šumarski list br. 3-4. CXXVI1 (2003), 99-107 Cilj istraživanja bio je utvrđivanje brojnosti i strukture populacije sitnih glodavaca po vrstama koje obitavaju u Gospodarskoj jedinici (GJ) "Južna Krndija I (Kutjevačka)" i u rasadniku "Hajderovac", te utvrđivanje intenziteta šteta na mladim biljkama i žiru hrasta lužnjaka i kitnjaka. Istražena je dinamika populacije PODRUČJE ISTRAŽIV GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" zauzima južni dio sredogorja Krndije, te čini istočni nastavak gorja Papuk i Vetovo. Cijela gospodarska jedinica svojim zemljopisnim položajem pripada slivu rijeke Save. Ukupna joj je površina 6587,32 ha. Podijeljena je na 142 odjela i 674 odsjeka. Terenska su istraživanja obavljena u njenom južnom dijelu u šumskom predjelu "Kuljanski lug", u odjelima/odsjecima 105a i 105b. Prema Koppenovoj klasifikaciji područje istraživanja pripada "cfwbx" tipu klime, a prema Thornthwaitheovoj klasifikaciji području vlažne (humidne) klime. Geološko-litološka građa Gospodarske jedinice dosta je složena. Najveći joj je dio izgrađen od silikatnih metamorfnih stijena. Metamorfne paleozojske stijene zastupljene su tinjčevim škriljcima, kvarcitima, gnajsima, a manje filitima, dok od eruptivnih stijena dolazi bazalt. Od sedimentnih stijena dolaze vapnenac i dolo- METODE ISTRAŽIVANJA Za utvrđivanje brojnosti sitnih glodavaca korištena je metoda linearnoga transekta (Davis 1956). Zbog jednostavnosti i brze računske obrade podataka, ova se metoda često koristi u šumarskoj praksi (Glavaš et al. 1996, Margaletić 1998). Osobito je prikladna u situacijama kada je potrebno utvrditi brojnost sitnih glodavaca na većem broju lokaliteta u kratkom vremenu. Radi odabira pojedinog mamca u primamljivanju glodavaca testirana su po dva mamca biljnog (mrkva i jabuka) i životinjskog porijekla (konzervirana morska riba i slanina). Tijekom jednoga dana, na istom lokalitetu postavljena su dva lovna transekta, svaki s različitom vrstom mamca. Prvoga dana postavljani su mamci životinjskoga podrijetla, a drugoga dana nakon pregleda ulova na novim su klopkama postavljani mamci biljnog podrijetla. Pri svakom izlasku na teren izlov je trajao četiri lovne noći (dvije u šumi i dvije u rasadniku). Obavljena su četiri uzorkovanja glodavaca (krajem rujna i početkom listopada 1999. godine, početkom studenog 1999. godine, u siječnju 2000. godine, te krajem veljače i početkom ožujka 2000. godine). Smjerovi transekata slučajno su odabirani. Klopke su postavljane na površini tla na međusobnom razmaku 5-7 m. Za utvrđivanje šteta od sitnih glodavaca na žiru hrasta lužnjaka i kitnjaka koje se očituju u obliku gri glodavaca u šumskoj sastojini i rasadniku u razdoblju od listopada 1999. do ožujka 2000. godine. Pokusne plohe bile su na međusobnoj udaljenosti oko 200 metara. Upotrebom četiri vrste mamaca utvrđeno je koji je od njih najpogodniji za primamljivanje glodavaca. VNJA - Research area mit. Od tala na području gospodarske jedinice najviše su zastupljena distrično smeđa tla. Sporadično se na visinama iznad 700 m n. v. javljaju ranker regolitični i posmeđeni. Uz veće potoke razvija se aluvijalno-kolu vijalna tla, a u podnožjima uz jarke formirani su kolu viji nastali erozijom s okolnih padina (Osnova gospo darenja za GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)"). Istraži vanja su obavljena u šumskoj zajednici Carpino betuli - Quercetum roboris quercetosum cerris (R.). Rasadnik "Hajderovac" prostire se na površini od 22,86 ha. Smješten je u blagoj uvali jugoistočne ekspozicije na približno 200 metara nadmorske visine. Nalazi se u zoni srednjoeuropske humidne klime sa srednjom količinom oborina od 773 mm, koje su ravnomjerno raspoređene tijekom godine. - Methods of the research zotina različitoga intenziteta širine, 1-2 mm, obavljeno je njegovo sakupljanje. Žir je razvrstan u dvije kategorije: oštećeni i neoštećeni žir. Oštećeni žir je dodatno analiziran i na prisutnost kukaca Cura/lio glandium (L.) i Cydia spp., kako bi se utvrdilo da li sitni glodavci čine štetu samo na zdravom sjemenu, ili oštećuju i sjeme koje je prethodno oštećeno od kukaca. Marqu is i dr. (1976) teSemel iAnderson (1988) dokazali su selektivno hranjenje glodavaca žirom napadnutim od žirotoča, obrazlažući to potrebama glodavaca za bjelančevinama. Žir je sakupljan ujesen 1999. god., u odjelu 105b, na pet pokusnih ploha dimenzija 10x10 metara. Urod žira bio je slab. Plohe su postavljane ispod stabala s kojih se očekivao obilniji urod. Istraživanje je izvršeno na uzorku od 497 komada žira. Grizotine od glodavaca nastaju na kori stabljike ili na korijenu, ovisno o vrsti uzročnika. Intenzitet oštećenja na mladim biljkama utvrđivanje na pokusnoj plohi na kojoj je praćena i brojnost sitnih glodavaca, tj. u odjelu 105b. Postavljene su ukupno četiri pokusne plohe dimenzija 3x3 metra na mjestima bogato obraslim mladim biljkama. Analizama je u jednom pregledu obuhvaćeno po 257 biljaka. Biljke su pregledavane četiri puta (u listopadu i studenom 1999. godine te u ožujku 2000. godine). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 7 <-- 7 --> PDF |
.1. Margaletić. M. Glavaš. K. Pavić: BROJNOST SITNIH GLODAVACA I NJIHOVA ŠTETNOST U GJ "JUŽNA ... Šumarski list br. 3 4. CXXVII (2003), 99-107 REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results U rasadniku "Hajderovac" i u šumskoj sastojini postavljena su ukupno 32 lovna transekta (po 16 na svakom lokalitetu). U rasadniku "Hajderovac" postavljeni su transekti oznaka 1 do 4, 13 do 16, 21 do 28, a u šumskoj sastojini transekti 5 do 12, 17 do 20 i 29 do 32. Prvo uzorkovanje glodavaca u rasadniku "Hajderovac" izvršeno je 30. 09. (transekti 1 i 2) i 01. 10 1999. god. (transekti 3 i 4) te 02. 10. (transekti 5 i 6) i 03. 10. 1999. god. u sastojini (transekti 7 i 8). Postotak klopki sa zabilježenim ulovom u lovnim transektima 1 i 2 bio je 4 % i 8 %, a na transektima 3 i 4 iznosio je 4 % i 16 %. Od ukupno osam ulovljenih jedinki sitnih glodavaca, četiri su pripadale vrsti A. sylvaticus, dva A. agrarius, te po jedna vrstama A. flavicollis i C. glareolus. Najveći ulov (četiri jedinke od osam ulovljenih) pri prvom uzorkovanju zabilježen je u lovnom transektu 4. (mamac mrkva). Postotak ulova u transektima 5 i 6 iznosio je 20 % i 0 %, a u transektima 7 i 8 vrijednost mu je bila 8 %. Ukupno je ulovljeno devet jedinki od kojih su sedam pripadale vrsti A. agrarius, a dvije A. flavicollis. Najveći ulov zabilježen je u lovnom transektu 5 (pet jedinki). Drugo uzorkovanje obavljeno je početkom studenog 1999. godine. Postotak klopki sa zabilježenim ulovom glodavaca u transektu 9 iznosio je 12 %, a u transektu 10 iznosio je 8 %, dok su u transektima 11 i 12 ulovi zabilježeni u 8 % i 12 % postavljenih klopki. Ukupno je ulovljeno 10 jedinki (šest ih je pripadalo vrsti A. agrarius, tri A. sylvaticus, a jedna jedinka vrsti A. flavicollis). Podjednaki ulov zabilježen je u transektima 9 i 10 (mamci: ribice i mrkva). Ulovu transektima 13 i 14 zabilježen je u 8 %, odnosno 4 % postavljenih klopki, a na transektima 15 i 16 ulov je zabilježen u 8 %. U transektima 13-16 ulovljeno je sedam jedinki sitnih glodavaca. Najbrojnija vrsta je bio A. agrarius. Analizirajući ulov po vrsti mamca uočava se činjenica daje ulov bio podjednak na tri testirana mamca. Treće uzorkovanje izvršeno je u siječnju 2000. godine. Postotak ulova u transektu 17 iznosio je 0 %, u transektu 18 4 %, dok su u transektima 19 i 20 ulovi zabilježeni u 4 %, odnosno 16 % postavljenih klopki. Ukupno je ulovljeno šest jedinki (pet ih pripada vrsti A. agrarius, a jedna vrsti A. sylvaticus). Najveći ulov zabilježen je u transektu 20 u kojem je kao mamac korištena mrkva. Ulov u transektima 21 i 22 zabilježen je u 4 % odnosno 0 % postavljenih klopki, a u transektima 23 i 24 u 4 % i 8 % klopki. U transektima 21-24 ulovljene su četiri jedinke. Najbrojnija vrsta je bio A. agrarius. Analizirajući ulov po vrsti mamca uočava se činjenica da je ulov bio najveći u transektu s mrkvom kao mamcem. Četvrto uzorkovanje sitnih glodavaca izvršeno je krajem veljače i početkom ožujka 2000. godine. Postotak ulova u lovnom transektu 25 iznosio je 4 %, a u transektima 26, 27 i 28 bio je 0 %. Ukupno je ulovljena jedna jedinka vrste A. agrarius. U transektima 29 i 32 zabilježen je ulov u 8 % klopki, a u transektima 30 i 31 u 4 % i 0 %. Dominantana vrsta tijekom četvrtog uzorkovanja u šumskoj sastojini ponovno je bila vrsta A. agrarius. Analizirajući četvrto uzorkovanje na oba lokaliteta po vrsti mamca uočava se činjenica daje ulov u rasadniku bio najveći u transektu s ribom kao mamcem, dok je u sastojini ulov bio podjednak na ribi i mrkvi. Ukupan broj ulovljenih jedinki sitnih glodavaca po vrstama i dinamici uzorkovanja u šumskoj sastojini i rasadniku "Hajderovac" prikazanje u tablicama 1 i 2, te grafikonima 1 i 2. Grafikon 1. Ulov sitnih glodavaca u rasadniku "Hajderovac" iskaGrafikon 2. Ulov sitnih glodavaca u šumskoj sastojini (GJ Južna zan u postocima prema dinamici izlova Krndija 1 (Kutjevačka)) iskazan u postocima prema di Graph 1 The small rodent catch in the nursery "Hajderovac " namici izlova shown in percentage according to the catch dynamics Graph 2 The small rodent catch in the forest stand (Management unit "Južna Krndija 1 (Kutjevačka) ") shown in percentage according to the catch dynamics |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 8 <-- 8 --> PDF |
J. Margalclic. VI. Glavaš. K. I´avić: BROJNOST SITNIH GLODAVACA I NJIHOVA ŠTETNOST U GJ "JUŽNA ... Šumarski lisl br. 3 4. CXXV1I (2003). 99-107 Tablica 1. Ukupni ulov sitnih glodavaca u rasadniku "Hajderovac" prema dinamici uzorkovanja i vrstama u razdoblju od rujna 1999. do ožujka 2000. godine. Table l Total catch of small rodents in the nursery "Hajderovac " according to the sampling dynamics and species in the period from September 1999 to March 2000 Tablica 2. Ukupni ulov sitnih glodavaca u šumskoj sastojini u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" prema dinamici izlova i vrstama u razdoblju od rujna 1999. do ožujka 2000. godine Table 2 The total small rodent catch in the forest stand in the Management unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " according to the catch dynamics and species in the period from 1999. till March 2000 U tablicama 3 i 4 prikazani su ukupni rezultati ulova po vrstama sitnih glodavaca i korištenim mamcima za šumsku sastojinu i rasadnik. Na grafikonima 3, 4 i 5 iskazane su postotne vrijednosti ulova za pojedinu vrstu mamca, razdoblje izlova i vrstu determiniranih jedinki. Intenzitet šteta od sitnih glodavaca na šumskom sjemenu (žir hrasta lužnjaka i kitnjaka) prikazan je na grafikonima 6, 7 i 8 prikazani su rezultati istraživanja oštećenosti sjemena izraženi u postocima. Pregled biljaka na pokusnim plohama izvršenje tijekom četiri izlaska na teren. Ukupno ih je pregledano 257 komada pri svakom izlasku. Sve analizirane biljke bile su lužnjakov pomladak. Oštećenja od sitnih glodavaca u ožujku 2000. godine zapažena su na 7,39 % biljaka (tablica 5). Oštećenja na mladim biljkama izgledala su u obliku grizotina kore na visini do 22 cm od površine tla. Na mjestima oštećenja vidljivi su tragovi zuba glodavaca u dužini 2-3 mm i širini 1 -1,5 mm. Grafikon 4. Ulov sitnih glodavaca iskazan u postocima prema diGrafikon 3. Ulov sitnih glodavaca iskazan u postocima prema vrsti namici uzorkovanja u GJ "Južna Krndija I (Kutjeprimijenje- nog mamca u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" i rasadniku "Hajderovac" vačka)" i rasadniku "Hajderovac" Graph 4 The small rodent catch shown in percentage according Graph 3 The small rodent catch shown in percentage according to the sampling dynamics in the Management Unit to the type of used bait in the Management Unit "Južna "Južna Krndija 1 (Kutjevačka) " and the nursery "HajKrndija I (Kutjevačka) " and the nursery "Hajderovac " derovac" |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 9 <-- 9 --> PDF |
J. Margaletić, M. Glavaš, K. Pavić: BROJNOST SITNIH GLODAVACA 1 NJIHOVA ŠTETNOST U GJ "JUŽNA ... Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003). 99-107 Tablica 3. Ulov sitnih glodavaca u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" i rasadniku "Hajderovac´prema dinamici uzorkovanja i korištenim mamcima Table 3 The small rodent catch in the Management unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " and the nursery "Hajderovac" according to the sampling dynamics and used baits Tablica 4. Ulov sitnih glodavaca u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" i rasadniku "Hajderovac" prema dinamici uzorkovanja i vrstama Table 4 The small rodent catch in the Management Unit "Južna Krndija 1 (Kutjevačka) " and the nursery "Hajderovac" according to the sampling dynamics and species Grafikon 5. Ukupni ulov sitnih glodavaca u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" i rasadniku "Hajderovac" iskazan u postocima prema vrsti primijenjenog mamca Graph 5 The total small rodent catch in the Management Unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " and the nursery "Hajderovac" shown in the percentage according to the type of the used bait Oštećeno od glodavaca - Damaged by rodents Oštećeno od Curculio glandium Damaged by C. glandium Oštećeno od Cydia spp. - Damaged by Cydia spp. Oštećeno od glodavaca + C. glandium Damaged by rodents + C. glandium Oštećeno od glodavaca + Cydia spp. Damaged by rodents + Cydia spp. Oštećeno od Cydia spp. + C. glandium Damaged by Cydia spp. + C glandium Neoštećeno -Undamaged Grafikon 6 Štete na lužnjakovom žiru sakupljenom u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" iskazane u postocima prema vrsti uzročnika Graph 6 Damages on a pedunculate oak acorn collected in the Management Unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " and the nursery "Hajderovac " shown in percentage according to the species of causative agents |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 10 <-- 10 --> PDF |
.1. Margalctić. M. Glavaš, K. Pavic: BROJNOST SITNIH GLODAVACA I NJIHOVA ŠTETNOST U GJ "JUŽNA . Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 99-107 Tablica 5. Intenzitet šteta na mladim biljkama starosti do pet godina u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" Table 5 Intensity of damages on young plants less than 5 years old in the Management Unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " 68,29 % Oštećeno od glodavaca - Damaged by rodents Oštećeno od Curculio glandium Damaged by C. glandium Oštećeno od Cydia spp. - Damaged by Cydia spp. Oštećeno od glodavaca + C. glandium Damaged by rodents + C. glandium Neoštećeno -Undamaged Grafikon 7. Štete na kitnjakovom žiru sakupljenom u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" iskazane u postocima prema vrsti uzročnika Graph 7 Damages on a sessile oak acorn collected in the Management Unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " and the nursery "Hajderovac" shown in percentage according to the species of causative agents RASPRAVA Promjenljivost brojnosti populacija sitnih glodavaca tijekom vegetacije vidljiva je iz rezultata istraživanja prikazanih u tablicama 1, 2 i 3, te grafikonima 1 i 2. Ukupan broj ulovljenih jedinki bio je najveći u jesen 1999. godine (prvi i drugi izlov) dok se tijekom zime 2000. godine ta vrijednost neprestano smanjivala (treći i četvrti izlov). Rezultati brojnosti populacija po lovnim transektima bitno su se razlikovali tijekom jednog izlaska, a što se tumači razlikom u odabiru glodavaca prema pojedinoj vrsti mamca. Najviše jedinki ulovljeno je na mrkvu i ribu (grafikon 3). Dominantna vrsta bila je A. agrarius što se može objasniti činjenicom da Oštećeno od glodavaca - Damaged by rodents Oštećeno od Curculio glandium Damaged by C. glandium M Oštećeno od Cydia spp. - Damaged by Cydia spp. Oštećeno od glodavaca + C. glandium Damaged by rodents + C. glandium Oštećeno od glodavaca + Cydia spp. Damaged by rodents + Cydia spp. Oštećeno od Cydia spp. + C. glandium Damaged by Cydia spp. + C. glandium Neoštećeno -Undamaged Grafikon 8. Prikaz šteta na lužnjakovom i kitnjakovom žiru (zajedno) sakupljenom u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" prema vrsti uzročnika iskazan u postocima Graph 8 The survey of damages on a pedunculate oak and a sessile oak acorn (together) in the Management Unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " and the nursery "Hajderovac " shown in percentage according to the species of causative agents - Discussion rasadnik i sastojina graniče s poljoprivrednim površinama. Za ovu vrstu je karakteristično da za vrijeme vegetacijskoga razdoblja najčešće obitava na poljoprivrednim površinama. U jesen migrira u šumu (Flowerdew i Gardner 1978,Gliwicz 1980). Uz A agrarius utvrđene su i druge vrste: A.flavicollis, A. sylvaticus i Clethrionomys glareolus. Usporedbom broja ulovljenih jedinki u rasadniku i graničnoj sastojini može se uočiti sličnost u rezultatima ulova (osam jedinki u rasadniku i devet u sastojini). U rasadniku je pri prvom izlovu dominantna vrsta bila A. sylvaticus, a u šumi A. agrarius, što se može objasniti da vrsta A. sylvaticus |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 11 <-- 11 --> PDF |
J. Margaletić. M. Glavaš, K-. Pavici: BROJNOST SITNIH GLODAVACA 1 NJIHOVA ŠTETNOST U GJ "JUŽNA ... Šumarski list hr. 3-4. CXXV1I (2003), 99-107 češće obilazi neobrasle površine od šumske vegetacije nego ostale vrste iz istoga roda (Jiides 1979a,b; Montgomery 1980a,b,c; Gi pps 1981). Pri prvom izlovu na obje plohe većina jedinki vrste A. agrarius ulovljena je na mamac životinjskog porijekla. U rasadniku "Hajderovac" 75,00 % ulova pripada jedinkama iz podporodice Murinae, a ostatak čine jedinke iz podporodice Arvicolinae. U susjednoj šumskoj sastojini 96,67 % ulova pripada jedinkama iz podporodice Murinae, dok samo 3,33 % čine jedinke iz podporodice Arvicolinae. Krajem veljače i početkom ožujka 2000. godine brojnost populacije sitnih glodavaca bila je mala. Sveukupno je u oba lokaliteta ulovljeno 50 jedinki sitnih glodavaca. Analizirajući ukupne rezultate ulova na oba lokaliteta uočava se činjenica da 92,00 % ulova pripada vrstama iz roda Apodemus, dok voluharicama (rod Clethrionomvs) pripada samo 8,00 % ulova. Iz rezultata je vidljivo daje veća brojnost glodavaca prisutna u šumi nego u rasadniku, što se tumači kvalitetnijim stanišnim uvjetima. Tlo se ne obraduje, te životinje imaju veći mir. Pregledom uzorkovanog materijala utvrđena je vrlo mala šteta na kori mladih lužnjakovih biljaka, a što se objašnjava relativno malom brojnošću voluhari ZAKLJUČCI Praćenje dinamike populacija sitnih glodavaca od bitne je važnosti za uspješno provođenje mjera i metoda suvremene zaštite šuma. Kako bi se kvalitetnije sagledalo značenje i mjesto koje glodavci imaju u šumskim ekosustavima, te njihov utjecaj na kvalitetu obnove šuma, cilj istraživanja bio je da se istraži fauna sitnih glodavaca, struktura njihovih populacija, i štete koje uzrokuju na mladim biljkama i šumskom sjemenu u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" i u rasadniku "Hajderovac". U uzorcima ulovljenih jedinki determinirane su sljedeće vrste sitnih glodavaca: A. flavicollis, A. sylvaticus i C. glareolus sa vrlo malim populacijama i A. agrarius kao najbrojnija vrsta. U jednom lovnom ca kao glavnih uzročnika ovoga tipa šteta (H a n s s o n i Zejda 1977, Gipps 1981, Clarke 1985). Analize oštećenosti lužnjakovog i kitnjakovog žira pokazale su da u uvjetima slabijeg uroda žira (jesen 1999. godine) sitni glodavci mogu oštetiti i više od 30 % sjemena. Uzorkovanjem materijala utvrđeno je da glodavci preferiraju lužnjakov u odnosu na kitnjakov žir. Većinom oštećuju zdravi i od kukaca (Curculio glandium, Cydia spp.) nenapadnut žir, stoje potvrđeno dosadašnjim rezultatima (M a r g a 1 e t i ć 1998). Utvrđeno je da većinu oštećenja šumskog sjemena glodavci uzrokuju na zdravom i od drugih štetnika neoštećenom sjemenu, što ne odgovara rezultatima istraživanja o selektivnom hranjenju glodavaca žirom koji je već napadnut od žirotoča (Marqui s i dr. 1976, Scmel i Anderson 1988). Dobiveni rezultat može se protumačiti da sitni glodavci preferiraju zdravo sjeme. Probavljivost kod sitnih glodavaca ovisi o tipu hrane i manja je kada se radi o svježem lišću i stabljici (kora) u odnosu na sjeme i hranu životinjskog podrijetla. D r o z d z (1968) je utvrdio da kod A. flavicollis 83-90 % konzumirane hrane pripada suhoj tvari, dok kod C. glareolus te vrijednosti iznose od 74 do 91 %. - Conclusions transektu zabilježen je ulov glodavaca najviše u 20 % klopki. Veća je brojnost zabilježena u šumskoj sastojini nego u rasadniku. Štete na lužnjakovom žiru uzrokovane samo od sitnih glodavaca utvrđene su na 22,33 % uzorka, a kod žira hrasta kitnjaka na 13,41 % uzorka. U uvjetima slabijega uroda žira glodavci su prouzročili oštećenja na približno 40 % uzorka (oštećenja samo od glodavaca, te od glodavaca i kukaca zajedno). Većina oštećenoga žira od glodavaca zabilježena je u uzorku koji prethodno nije bio oštećen od kukaca (Cydia spp., Curculio glandium). Na mladim biljkama zabilježena su oštećenja na 7,39 % uzorka. Preporuča se redovito utvrđivanje brojnosti populacija sitnih glodavaca. LITERATURA Alibhai,S.K.&J.H.W.Gipps, 1985: The population dinamics of bank voles. Symposia of the zoological Society of London, 55: 277-313. Clarke , J. R., 1985: The reproductive biology of the bank vole (Clethrionomys glareolus) and wood mouse (Apodemus sylvaticus). Symp. Zool. Soc. Lond., 55:33-59. Davis , D. E., 1956: The frequecy of reduction of rat populations by weather. Ecology, 37: 385-387. Del any, M. J., 1974: The ecology of small mammals. - References Studies in biology, 51 Edward Arnold, London, 60 str. Drozdz , A., 1968: Digestibility and assimilation of natural foods in small rodents. Acta theriol., 13: 367-389. Flowerdew,J. R. &G. Gardner, 1978: Small rodent populations and food supply in a Derbshire ashwood. J. Anim. Ecol., 47: 725-740. Flowerdew,J . R., 1985: The population dinamics of wood mice and yellow-necked mice. Symposia |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Margalctić, M. Glavaš, K. I´avić: BROJNOST SITNIH GLODAVACA 1 NJIHOVA ŠTETNOST U G.I "JUŽNA ... Šumarski list br. 3 4, CXXVI1 (2003), 99-107 of the zoological Society of London, 55: 315-338. Gipps , J. H. W., 1981: Behavior of bank voles, Clethrionomys glareolus, in the field. Journal of Mammology, 62: 382-384. Glavaš, M., J. Margaletić,B. Hrašovec &D. Diminić , 1996: Mišoliki glodavci, štete i suzbijanje u nizinskim šumama. U: Sever , S., (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje drva, 7-10. Gliwicz , J., 1980: Ecological aspect of syn urbanization of the striped field mouse, Apodemus agrarius. Wiadomosci Ekologiczne, 26: 117-124. Hans son, L. & J. Zejda, 1977: Plant damage by bank voles {Clethrionomys glareolus, Schreber) and related species in Europe. EPPO Bull., 7: 223-242. Jiides, U., 1979a: Ecological studies of the wood mouse (Apodemus sylvaticus Linne, 1758) and the yellow-necked mouse (Apodemus flavicollis Melchior, 1834) in the region of Kiel (Schleswig- Holstein). I. Population density, weight changes, annual reproduction cycle, biological population parameters. Zeitschrift fur Saugetierkunde, 44: 81-95. Jiides, U., 1979b: Ecological studies of the wood mouse (Apodemus sylvaticus Linne, 1758) and the yellow-necked mouse (Apodemus flavicollis Melchior, 1834) in the region of Kiel (Schleswig- Holstein). II. Prenatal mortality. Zeitschrift fur Saugetierkunde, 44: 81-95. King , C. M., 1985: Interactions between woodland rodents and their predators. Symp. Zool. Soc. Lond., 55:219-247. Margaletić , J., 1998: Rodents and their harmful effects on Turopoljski lug (Turopolje Grove) and on Croatian forests. Glasnik za šumske pokuse, 35:143-189. Marquis, D. A., P. L. Eckert & P. A. Roach, 1976: Acorn weevils, rodents and deer all contri bute to oak-regeneration difficulties in Pennsylvania, USDA Forest Service Research Paper, Northeastern Forest Experiment Station, No. NE-356, 5 str. Milas, Z., N. Turk, V. Starešina,J. Margaletić, A. Slavica, D. Živković & Z. Modri ć, 2002: The role of myomorphous mammals as reservoirs of leptospira in the pedunculate oak forests of Croatia. Veterinarski arhiv, 72(3):119-129. Montgomery , W. I., 1980a: Spatial organization in sympatric populations of Apodemus sylvaticus and A. flavicollis (Rodentia, Muridae). Journal of Zoology, 192:379-401. Montgomery, W. 1., 1980b: The use of arboreal runways by the woodland rodents, Apodemus sylvaticus (L.), A. flavicollis (Melchior) and Clethrionomys glareolus (Schreber). Mammal Review, 10: 189-195. Montgomery , W. I., 1980c: Population structure and dynamics of sympatric Apodemus species (Rodentia, Muridae). Journal of Zoology, 192: 351-377. Oksanen, T, 1983: Prey cacheing in the hunting strategy of small mustelids. Acta zool. fenn., 174:197-199. Semel,B. & D.C.Anderson, 1988: Vulnerability of acorn weevils (Coleoptera: Curculionidae) and attractiveness of weevils and infested Quercus alba acorns to Peromyscus leucopus and Blarina brevicauda. American Midland Naturalist 119: 385-393. Southern, H. N. & V. P. W. Lowe, 1982: Predation by tawny owls (Strix aluca) on Bank voles (Clethrionomys glareolus) and wood mice (Apodemus sylvaticus). J. Zool., 198: 83-102. ***** Osnova gospodarenja za GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" (1998-2007), Šumarija Kutjevo, Uprava šuma Požega. SUMMARY: The numerousness of small rodent population was researched by the linear transect method, as well as their damages on forest seeds and young plants in the Management unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " and in a nursery "Hajderovac". The total of 32 hunting transects has been set up (16 at each site). In order to choose an individuals bait in luring rodents, two baits of plant (carrot and apple) and two of the animal origin (canned sea fish and bacon) were tested. Most individuals were caught on carrot and fish. Rodents were sampled in a period from the end of September 1999 till the beginning of March 2000. The total of 50 individuals was sampled on both site´s (30 in a forest stand and 20 in a nursery). The following species were determined: Apodemus agrarius (Pali), A. flavicollis (Melch.), A. sylvaticus (L.) and Clethrionomys glareolus (Schreib.). 92.00 % of sampled individuals |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Margaktić, M. Glavaš, K. Pavić: BROJNOST SITNIH GLODAVACA I NJIHOVA ŠTETNOST U GJ "JUŽNA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI1 (2003), 99-107 belong to species from the genus Apodemus, while only 8 % of the catch belongs to voles (genus Clethrionomys,). The most numerous species was A. agrarius. In one transect the catch in 20 % of placed traps was recorded. Most animals were caught in October and November and the least in March. The higher number of rodents was determined in the forest in comparison to a nurserry which is explained by a more high-quality habitat conditions. Acorn was collected in order to establish damages from small rodents on a bay oak acorn and a durmast oak acorn in the shape of various intensity bites 1—2 mm wide. The acorn was divided into two categories: damaged and undamaged acorn. The damaged acorn was additionally analysed for the presence of insects Curculio glandium (L.) and Cydia spp. in order to determine if small rodents cause damages only on healthy seeds or if they damage seeds previously damaged by insects. The acorn was collected in the autumn 1999 on five experimental plots, dimensions 10x10 meters. The acorn yield was poor. The following damages were recorded in the pedunculate oak forest: from small rodents 22.33 %, from insects 13.49 % and from rodents and insects together 7.44 % of samples. In a sample of sessile oak damages were from small rodents 13.41 %, from insects /3.42 % and from rodents and insects together 4.88 % of samples. In conditions of poor acorn yield rodents caused damages on approximately 40 % of samples (damages only from rodents and from rodents and insects together). Most acorns damaged by rodents were noticed on a sample not previously damaged by insects. The damage intensity on young plants was determined on the experimental plot on which the numerousness of small rodents was also followed. The total of four experimental plots dimensions 3x3 were set up on places rich with young plants. One analysis included about 257 plants. In the period from October 1999 till March 2000 plants were examined four times. Damages on young plants were recorded on 7.39 % of samples. In order to take protection measures on time, the regular determination of numerousness of small rodent population has been recommended. Key words: small rodents, damages, forest seeds, forests stand, nursery |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Sastojina hrasta lužnjaka u proljeće Stand of pedunculate oak in spring |