DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 30 <-- 30 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CX.XVI1 (2003). 109-133 lihe). Sinhronizacija je moguća, kada je prostorna razdioba šume postojana, a u kretanju materije (drvne zalihe) postignut optimalni odnos: drvne zalihe, prirasta i etata (V: /,.: E) uz pravovremenu primjenu propisanih stručnih postupaka. Prvi uvjet - prostorna razdioba gospodarske jedinice "Belevine"je od prvog uređivanja (1891/82) do danas postojana. Prema tome, možemo postupak optimalizacije odnosa (V-iv-E) prikazati za normalno i konkretno stanje šume. 1. Normalna preborna šuma. Optimalni ustroj šume određen je po II normali ovako: Optimalna drvna zaliha prema Susmel-ovoj korelaciji Novog sistema iznosi: Prema konstruiranoj normali za stanje prije i poslije sječe (tab.l) izračunata je optimalna drvna zaliha od 417,42 m´Vha. S obzirom na neznatnu razliku prema rezultatu korelacije za V, izračunata optimalna drvna zaliha u tab. 1 je prihvatljiva (-420 mVha). Optimalni godišnji prirast određen je kao razlika drvnih masa prije i poslije sječe: iv = M - m = 468,97 - 365,80 = 103,17 m3 ili 10,32 mVha godišnje. U normalnoj prebornoj šumi etat je jednak prirastu (E = /,,= 10,32 mVha god.). Uravnoteženost normale konstruirane za ophodnjicu od 1 = 10 godina određena je primjenom optimalnih vremena prijelaza izračunatih po formuli Schaeffera: Naime, razlika broja stabala između susjednih debljinskih stupnjeva (AN = 104) je onaj broj stabala koji bi se mogao posjeći, jer je u višem debljinskom stupnju nepotreban. Ovaj bi obračun bio točan, kada bi sva stabla normalnog niza prešla tijekom ophodnjice od 10 god. iz jednog u sljedeći viši debljinski stupanj. Za sječu se tijekom ophodnjice ne može predvidjeti drvna masa svih suvišnih stabala u iznosu od 110,02 mVha, već samo drvna masa prešlih stabala, pa (AN) valja reducirati vremenima prijelaza, kao pokazateljima prelaženja stabala. Drvna masa tih stabala (AN = 82) iznosi 10,317 mVha. To je godišnji prirast drvne zalihe, koji se može užiti kao etat. Ako je normala dobro konstruirana odnos V: /´, : E je uravnotežen. Uz korištenje etata jednakog prirastu, drvna zaliha se po veličini ne mijenja, pa za svaki član trojnog odnosa treba izračunati prosječno vrijeme opti malizacije, koje mora u sva tri slučaja biti jednako optimalnom vremenu prijelaza za sastojinu kao cjelinu (Ts). Izvedene formule 11, 13 i 19 mogu se primjenjivati na dva načina. Ako nam je poznato vrijeme prijelaza za sastojinu jele kao cjelinu, tada za optimalni F izračunat po korelaciji "Novog sistema" određujemo optimalni p - izrazom 11, ;´, - izrazom 13 i E- izrazom 19. Zbog primjene istog simbola Ts, za pojedinu komponentu koristit ćemo oznake s indeksima TsI, Ts2 i Ts3. S obzirom da su nam poznata sva tri tražena elementa normale, izuzevši vremena njihove optimalizacije, a ono je - prema izvedenim korelacijama -jednako trostrukom prosječnom vremenu prijelaza za sastojinu kao cjelinu, isto ćemo odrediti po formulama: Ts (V) = Ts (i) = T (E) = Uz optimalni Ts = 13,5 god. gospodarski ciklus optimalne drvne zalihe iznosi 3 * Ts = 3*13,486 = 40,46 god. « 40,5 godina a gospodarska perioda optimalne drvne zalihe (prema formuli 24) 9*7;= 9*13,486= 121,37 god. « 121,5 godina Trajno (srednjoročno) može se svake godine tijekom 40 godišnjeg gospodarskog ciklusa užiti optimalni etat: Formula (23) pokazuje da se tijekom gospodarske periode može trajno godišnje (dugoročno) oko 120 godina sječi jednaki optimalni etat: |