DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA CERTIFIKAT O KAKVOĆI PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA OSNOVI ZAŠTIĆENOGA OKOLIŠA Današnja vremena ističu se velikim zanimanjem za prostore pojedinih krajobraza, a ostvareni ciljevi odnosno njegova uporaba često se izrodi u potpuno razočaranje. Spontana uporaba prirodnih značajki krajobraza za odmor, ekološki, seoski i zdravstveni turizam bivaju potpuno uništeni s ostvarenom industrijskom investicijom i infrastrukturnom izgradnjom. Usprkos spontanoj potrebi čovjeka za lijepim krajobrazom, za zdravim okolišom, za pitkom vodom, ugodnim iznenađenjem koji nudi iskonska priroda u paleti biljnoga i životinjskoga svijeta, sam će platiti uništenje te čarolije, jer će kao porezni obveznik biti svjedok kako je njegov vlastiti novac dodijeljen okretnijem lobiju za veliku investiciju u njegovu vlastitom životnom prostoru. Lobi će se najprije izboriti za prostor u prostornomu planu, izraditi skupi projekt, izabrati grupu stručnjaka koja će izraditi skupu, ali za projekt pozitivnu studiju o utjecaju na okoliš i na kraju pomno izabrati povjerenstvo za ocjenu, kako projekta tako i konačne studije o utjecaju budućega mastodonta na okoliš. To sve mora biti golemo i dakako skupo, jer samo tako se to lobiju isplati. Kad svi papiri budu u redu novac poreznih obveznika stupa ponovo na scenu, dolaze strojevi i u tren oka će uništiti naše nade, nade naše djece i unuka u skladan, zdrav i lijep krajobraz koji su nam pretci prenijeli genima u memoriju i bez kojega postajemo nesretni. Povod ovoga napisa je dodjela certifikata kvalitete proizvodnje električne energije HEP-u za hidroelektrane Varaždin, Čakovec i Dubrava. S internet stranice HEP-a čitamo kako se radi "o potvrdi kvalitetnog rada i uklapanja tih izvora u okoliš, ali i poticaja za druge proizvodne objekte u HEP-u" (citat iz Priopćenja za medije, profesorice Helene H e č i m o v i ć, predsjednice "Dravske lige"). Poznato je, naime, kako su navedene hidrolektrane temeljito izmjenile prirodni okoliš, uništile ljepotu prirodnoga krajobraza, promjenile vodne odnose u prostoru u dijelu prostora drastično povisile, a u dijelu isto tako snizile razine podzemnih voda, uništile čitav kompleks priobalnih dravskih ritskih šuma. Nadalje smo svjedoci kako je posljednja hidroelekterana svojim bujičnim radom produbila dravsko korito i uvjetovala sniženje podzemnih voda odlučujućih za život drveća u ekološki i gospodarski najvrijednijim nizinskim šumama hrasta lužnjaka i to ponajviše u šumi Repaš. Također smo svjedoci velikih promjena u vodenim ekosustavima u kojima nestaju autoktone vrste riba, a od nekadašnjega tijeka Drave ostali su samo tragovi potpuno ugroženi uporabom šljunka. Ne znamo koliko je još potrebno vremena da projektanti shvate kako je izgradnja hidroelektrana mastodonata u šumovitim područjima nizinskih rijeka dokazano štetnija nego li korisna, budući da se ugrožava ekološka, socijalna i gospodarska uloga biološki osobito raznolikih nizinskih šuma, predviđenih kao tampon zona u budućem Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav. Ako energetski lobi dobivenim certifikatom za proizvodnju "zelene energije" i to od institucije unutar vlastitoga kruga želi potaknuti daljnju izgradnju dravskih hidroelektrana mastodonata (najmanje 120 MVV), to je zasigurno velika pogreška. Danas se razmišlja o mjerama kako ublažiti posljedice nepovoljnoga utjecaja postojećih dravskih hidroelektrana na okoliš, a tu je zasigurno potreban dogovor između elektroprivrede, vodoprivrede, šumarstva, zaštite prirode i zaštite okoliša. Prof. dr. se. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Jelov izbojak u proljeće A fir shoot in the spring (Foto: B. Hrašovec) Naklada 1780 primjeraka |