DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 97 <-- 97 --> PDF |
MIRKO BABIC, dipl. ing. šum. (28. veljače 1937 - 12. srpnja 2002) Svaki rastanak s prijateljem je tužan, a još tužniji i teži kada je taj rastanak bez povratka. Toga tužnog srpnja 2002. godine, rastali smo se s Mirkom, čovjekom, prijataljem i kolegom, opraštajući se s njim na novom groblju "Borik" u Bjelovaru. Mirko je svojom blagom naravi, kakvoga sam ga poznavao, osvajao okolinu, a svojim vedrim duhom i dobrotom zračio optimizam, iako je zadnjih godina bio dosta bolestan. Svoj životni put započeo je 28. veljače 1937. godine u Vidovicama, Bosna i Hercegovina. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Brčkom. Godine 1955. počinje studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a 1963. i diplomira. Nakon diplome, kratko vrijeme radi u šumariji Brčko, te ubrzo odlazi u vojsku. Po povratku radi u Šumariji Brčko, a nakon dvije go dine pa do 1970. g. na uređivanju parkova također u Brčkom. Te godine se opet vraća u šumarsku operativu, najprije u ŠIPAD, a potom u šumariju u Tuzli, gdje ostaje do 1979. godine. 1979. dolazi sa svo jom obitelji u Bjelovar i zapošljava se u Š. G. "Mojica Birta" u svojstvu referenta za plan i analize. Na tom radnom mjestu ostao je do 1989. godine te otišao u invalidsku mirovinu zbog narušenog zdravlja. Bez obzira na fizičke teškoće, uzrokovane lošim zdravljem, Mirko se nije dao. Rado se sastajao s kolegama, pohađao naše šumarske skupove i ekskurzije, bio čak i aktivan član HŠD koliko god mu je to zdravlje dozvoljavalo. S velikom tugom prerano smo se rastali s dragim kolegom kojega ponajprije njegova generacija ne može zaboraviti. Neka mu je laka ova naša gruda i neka u miru počiva. Hvala ti Mirko za sve lijepe trenutke koje si proveo s nama. Josip Knepr, dipl. ing. šum. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 98 <-- 98 --> PDF |
LADISLAV MOLNAR - LACI, dipl. ing. šum. (5. srpnja 1922 - 23. listopada 2002) Zauvijek smo se rastali s dragim nam kolegom Lacijem, isprativši ga na vječni počinak u njegovim Križevcima gdje je i rođen. Pučku školu je završio u Križevcima, a 1942. godine maturirao je u Državnoj realnoj gimnaziji u Koprivnici. Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1952. godine. Kratko vrijeme nakon završetka studija radio je u Š.G. "Psunj" Nova Gradiška, a od rujna 1952. godine pa sve do 1970. u šumariji Pakrac u kojoj je jedno vrijeme bio i upravitelj. Od 1970. pa sve do odlaska u mirovinu (1988.) radio je kao savjetnik za zaštitu šuma u Radnoj zajednici Zajedničkih stručnih službi Š. G. "Mojica Birta" Bjelovar. Svo vrijeme svoga rada bio je predan šumi, a svojom stručnošću obogatio je znanje mnogim mladim kolegama. Svakom poslu prilazio je požrtvovno, a uz redovite zadatke fotografijom je bilježio sva svoja bivanja u šumi, na radilištima i stručnim ekskurzijama. Uživao je u fotografiranju, a iza sebe je ostavio bogatu fotodokumentaciju. Bio je i čovjek od pera. I nakon odlaska u mirovinu pa sve do 1990. godine bio je član uređivačkog odbora i radio na uređivanju internog lista "Šumarski vjesnik". Za svoj požrtvovni rad dodijeljena mu je 1974. godine Zlatna plaketa. Od značajnih, objavljenih radova tiskani su: "Životne i radne prilike šumarskih radnika", kroz stogodišnju povijest, šumarstva u Zborniku "Sto godina šumarstva Bilogorsko- podravske regije" (1974), zatim "Životni i radni uvjeti šumskih radnika" (ŠL 1977), "Uzroci i posljedice s analizom povreda na radu šumskih radnika " (ŠL 1987). U internom Vjesniku ŠG-a objavio je niz stručnih i informativnih članaka. Kada razmišljam o Laciju, razmišljam o čovjeku koji je bio vrijedan, pošten šumar, nenametljiv čovjek, koji je ostavio neizbrisiv trag na stazama kojima je kročio kao šumar. Dragi Laci, hvala ti na svemu što si iza sebe ostavio kao šumar i čovjek. Neka ti je laka ova naša gruda i počivaj u miru! Josip Knepr, dipl. ing. šum. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 99 <-- 99 --> PDF |
UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1 /2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah \?a tahlicn - Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si. - Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. Klepac , D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić,B.,N. Komlenović iZ. Seletković 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5-6, str. 195-215. - Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing....). -Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefoni 48 28 477, 48 28 359 Telefax: 48 28 477 E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 100 <-- 100 --> PDF |
SI. 1. Lužnjakov list sa tipičnim minama hrastova minera (Tischeria ekebladella Bjerkander) početkom ljeta. Fig. 1 Pedunculate oak leaf with typical mines of oak leaf miner (Tischeria ekebladella Bjerkander) at the beginning of summer. SI. 2. Isti list u protusvjetlu. U svakoj mini jasno je vidlji- va po jedna gusjenica. Fig. 2 The same leaf seen in counter light. In each of the two mines a larva is visible. SI. 3. Razvijena prstolika mina bagremova minera (Parectopa robiniella Clemens) jasno vidljiva s gornje strane palistića. Fig. 3 Fully developed mine of black locust leaf miner (Parectopa robiniella Clemens) clearly visible on the upper leaf surface. (Tekst i fotografije B. Hrašovec) SI. 4. Mina druge vrste bagremova lisnog minera (Phyl- lonorycter robiniella Clemens) razvijena u obliku srebrnakastog mjehura na naličju palistića. U sredini je ostatak kukuljičina svlaka nakon eklozije leptira. Fig. 4 Phyllonorycter robiniella Clemens blister-like mine on the lower leaf surface. In the middle, pupal exu- vium is visible, left after the adult emergence. Lisnim minerima nazivamo posebnu grupu defolijatora koji se tijekom larvalnog razvoja hrane u unu- trašnjosti lista, ne oštećujući pritom ni gornju ni donju epidermu. Simptomi takva napada prepoznaju se po osebujnim svijetlim mrljama različita oblika i veličine koje nazivamo - minama. Najveći broj ovih štetnika dolazi iz reda leptira. Među njima nalazimo neke od vrlo značajnih štetnika. Ovaj puta predstavljamo tri minera na listačama: jednog domaćeg i dobro poznatog na hrastu i pitomom kestenu (Tischeria ekebladella Bjerkander; sin. T. complanella Hiibner) i dva unesena i vezana za bagrem kao aloktonu vrstu drveća za naše područje (Parectopa robiniella Clemens i Phyllonorycter robiniella Clemens). Upravo iz praktičnih raz- loga ne donosimo fotografije samih leptirića, već njihovih mina koje su dovoljno osobite i jedinstvene, tako da teško može doći do zabune. Leaf miners belong to a special group of defoliators which, during their larval stage, feed inside the leaves leaving both epidermis undamaged. Symptoms of such attack are characteristic light blotches, varying in color and form, that we call - leaf mines. Vast majority of leaf miners belong to Lepidoptera and among them some very serious pests are known. Here, we present three miners on broadlives: one domestic and widely distributed on oak and sweet chestnut (Tischeria ekebladella Bjerkander; syn. T. complanella Hiibner), and two introduced and linked with black locust, also an introduced tree species (Parectopa robiniella Clemens and Phyllonorycter robiniella Clemens). Because of the practical reasons only their mines are shown, since their morphology is quite unique and misidentifications are hardly to happen. IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb Publisher: Croatian Forestry Society - Editeur: Societe forestiere croate - Herausgeber: Kroatischer Forstverein Grafička priprema: ŽUPANČIĆ H R d.o.o. - Zagreb Tisak: EDOK - Zagreb |