DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 97     <-- 97 -->        PDF

MIRKO BABIC, dipl. ing. šum.


(28. veljače 1937 - 12. srpnja 2002)
Svaki rastanak s prijateljem je
tužan, a još tužniji i teži kada je taj
rastanak bez povratka.


Toga tužnog srpnja 2002. godine,
rastali smo se s Mirkom, čovjekom,
prijataljem i kolegom, opraštajući
se s njim na novom groblju
"Borik" u Bjelovaru.


Mirko je svojom blagom naravi,
kakvoga sam ga poznavao, osvajao
okolinu, a svojim vedrim duhom i
dobrotom zračio optimizam, iako je
zadnjih godina bio dosta bolestan.


Svoj životni put započeo je 28.
veljače 1937. godine u Vidovicama,
Bosna i Hercegovina. Pučku
školu završio je u rodnom mjestu, a
gimnaziju u Brčkom. Godine 1955.
počinje studij na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu, a 1963. i diplomira.


Nakon diplome, kratko vrijeme
radi u šumariji Brčko, te ubrzo
odlazi u vojsku. Po povratku radi u
Šumariji Brčko, a nakon dvije go


dine pa do 1970. g. na uređivanju
parkova također u Brčkom. Te godine
se opet vraća u šumarsku operativu,
najprije u ŠIPAD, a potom u
šumariju u Tuzli, gdje ostaje do
1979. godine. 1979. dolazi sa svo


jom obitelji u Bjelovar i zapošljava
se u Š. G. "Mojica Birta" u svojstvu
referenta za plan i analize. Na tom
radnom mjestu ostao je do 1989.
godine te otišao u invalidsku mirovinu
zbog narušenog zdravlja. Bez
obzira na fizičke teškoće, uzrokovane
lošim zdravljem, Mirko se
nije dao. Rado se sastajao s kolegama,
pohađao naše šumarske skupove
i ekskurzije, bio čak i aktivan
član HŠD koliko god mu je to
zdravlje dozvoljavalo.


S velikom tugom prerano smo
se rastali s dragim kolegom kojega
ponajprije njegova generacija ne
može zaboraviti.


Neka mu je laka ova naša gruda
i neka u miru počiva.
Hvala ti Mirko za sve lijepe trenutke
koje si proveo s nama.


Josip Knepr, dipl. ing. šum.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 98     <-- 98 -->        PDF

LADISLAV MOLNAR - LACI, dipl. ing. šum.


(5. srpnja 1922 - 23. listopada 2002)
Zauvijek smo se rastali s dragim
nam kolegom Lacijem, isprativši
ga na vječni počinak u njegovim
Križevcima gdje je i rođen.


Pučku školu je završio u Križevcima,
a 1942. godine maturirao
je u Državnoj realnoj gimnaziji u
Koprivnici.


Studirao je na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu, gdje je i diplomirao
1952. godine. Kratko vrijeme
nakon završetka studija radio je
u Š.G. "Psunj" Nova Gradiška, a od
rujna 1952. godine pa sve do 1970.
u šumariji Pakrac u kojoj je jedno
vrijeme bio i upravitelj. Od 1970.
pa sve do odlaska u mirovinu
(1988.) radio je kao savjetnik za zaštitu
šuma u Radnoj zajednici Zajedničkih
stručnih službi Š. G. "Mojica
Birta" Bjelovar.


Svo vrijeme svoga rada bio je
predan šumi, a svojom stručnošću
obogatio je znanje mnogim mladim
kolegama. Svakom poslu prilazio
je požrtvovno, a uz redovite zadatke
fotografijom je bilježio sva svoja
bivanja u šumi, na radilištima i


stručnim ekskurzijama. Uživao je u
fotografiranju, a iza sebe je ostavio
bogatu fotodokumentaciju. Bio je i
čovjek od pera. I nakon odlaska u
mirovinu pa sve do 1990. godine
bio je član uređivačkog odbora i radio
na uređivanju internog lista
"Šumarski vjesnik".


Za svoj požrtvovni rad dodijeljena
mu je 1974. godine Zlatna
plaketa.


Od značajnih, objavljenih radova
tiskani su: "Životne i radne prilike
šumarskih radnika", kroz stogodišnju
povijest, šumarstva u Zborniku
"Sto godina šumarstva Bilogorsko-
podravske regije" (1974),
zatim "Životni i radni uvjeti šumskih
radnika" (ŠL 1977), "Uzroci i
posljedice s analizom povreda na radu
šumskih radnika " (ŠL 1987). U
internom Vjesniku ŠG-a objavio je
niz stručnih i informativnih članaka.


Kada razmišljam o Laciju, razmišljam
o čovjeku koji je bio vrijedan,
pošten šumar, nenametljiv čovjek,
koji je ostavio neizbrisiv trag
na stazama kojima je kročio kao
šumar.


Dragi Laci, hvala ti na svemu
što si iza sebe ostavio kao šumar i
čovjek. Neka ti je laka ova naša
gruda i počivaj u miru!


Josip Knepr, dipl. ing. šum.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 99     <-- 99 -->        PDF

UPUTE AUTORIMA


Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja
šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode,
lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,
savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz
domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje
iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje
šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se
odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i
crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva,
te radove Hrvatskoga šumarskog društva.


Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju
zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i
sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni
članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak)
na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih
razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke
razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba
biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom
na papiru formata A4.


Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:


- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi
članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1 /2
stranice napisane s proredom na papiru formata A4.
- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati
ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što
omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene
spoznaje iz određenog područja šumarske struke i
prakse.
- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih
stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice,
crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom
na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima
Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove
nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost
opravdavaju.
- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati
sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi
o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)
navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.
Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,
metodološkim napomenama, raspravom,
rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika
i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom
jeziku.


- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,
dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom
arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice
gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju
se malim slovima i navode se odmah \?a tahlicn
- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih
veličina, dok manje poznate fizikalne veličine
treba posebno objasniti u jednadžbama i si.
- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu
razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima
kako slijede.
- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno
od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora
i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu
biti u omjeru 2:1.
- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i
brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake
fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne
i kontrastne.
- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost
članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.
- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu
na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:
1. Klepac , D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski
fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
2. Prpić,B.,N. Komlenović iZ. Seletković
1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski
list 5-6, str. 195-215.
- Pored punog imena i prezimena autora treba
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,
mr., dipl. ing....).
-Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s
pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom
računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni
rukopis predati na disketi 3.5".


- Potpuno završene i kompletne članke (disketu,
tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.
Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani
jezik.
- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg
područja na mišljenje u zemlji, a za
znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.
-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih
članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.
Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne
može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se
može naručiti 20 separata.


- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz
rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,
JMBG, adresu i općinu stanovanja.
Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA
Zagreb, Trg Mažuranića 11
Telefoni 48 28 477, 48 28 359
Telefax: 48 28 477
E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr
WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 100     <-- 100 -->        PDF

SI. 1. Lužnjakov list sa tipičnim minama hrastova minera
(Tischeria ekebladella Bjerkander) početkom ljeta.
Fig. 1 Pedunculate oak leaf with typical mines of oak leaf
miner (Tischeria ekebladella Bjerkander) at the
beginning of summer.
SI. 2. Isti list u protusvjetlu. U svakoj mini jasno je vidlji-
va po jedna gusjenica.
Fig. 2 The same leaf seen in counter light. In each of the
two mines a larva is visible.
SI. 3. Razvijena prstolika mina bagremova minera
(Parectopa robiniella Clemens) jasno vidljiva s
gornje strane palistića.
Fig. 3 Fully developed mine of black locust leaf miner
(Parectopa robiniella Clemens) clearly visible on
the upper leaf surface.
(Tekst i fotografije B. Hrašovec)
SI. 4. Mina druge vrste bagremova lisnog minera (Phyl-
lonorycter robiniella Clemens) razvijena u obliku
srebrnakastog mjehura na naličju palistića. U sredini
je ostatak kukuljičina svlaka nakon eklozije leptira.
Fig. 4 Phyllonorycter robiniella Clemens blister-like mine
on the lower leaf surface. In the middle, pupal exu-
vium is visible, left after the adult emergence.
Lisnim minerima nazivamo posebnu grupu defolijatora koji se tijekom larvalnog razvoja hrane u unu-
trašnjosti lista, ne oštećujući pritom ni gornju ni donju epidermu. Simptomi takva napada prepoznaju se po
osebujnim svijetlim mrljama različita oblika i veličine koje nazivamo - minama. Najveći broj ovih štetnika
dolazi iz reda leptira. Među njima nalazimo neke od vrlo značajnih štetnika. Ovaj puta predstavljamo tri
minera na listačama: jednog domaćeg i dobro poznatog na hrastu i pitomom kestenu (Tischeria ekebladella
Bjerkander; sin. T. complanella Hiibner) i dva unesena i vezana za bagrem kao aloktonu vrstu drveća za
naše područje (Parectopa robiniella Clemens i Phyllonorycter robiniella Clemens). Upravo iz praktičnih raz-
loga ne donosimo fotografije samih leptirića, već njihovih mina koje su dovoljno osobite i jedinstvene, tako
da teško može doći do zabune.
Leaf miners belong to a special group of defoliators which, during their larval stage, feed inside the leaves
leaving both epidermis undamaged. Symptoms of such attack are characteristic light blotches, varying in
color and form, that we call - leaf mines. Vast majority of leaf miners belong to Lepidoptera and among
them some very serious pests are known. Here, we present three miners on broadlives: one domestic and
widely distributed on oak and sweet chestnut (Tischeria ekebladella Bjerkander; syn. T. complanella
Hiibner), and two introduced and linked with black locust, also an introduced tree species (Parectopa
robiniella Clemens and Phyllonorycter robiniella Clemens). Because of the practical reasons only their mines
are shown, since their morphology is quite unique and misidentifications are hardly to happen.
IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva
znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb
Publisher: Croatian Forestry Society - Editeur: Societe forestiere croate -
Herausgeber: Kroatischer Forstverein
Grafička priprema: ŽUPANČIĆ H R d.o.o. - Zagreb
Tisak: EDOK - Zagreb