DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 91 <-- 91 --> PDF |
protestira radi nepostojanja međuresorne suradnje, jer badave je da struka protestira ako se ide mimo nje. Sredstva OKFŠ-a su upravo ciljano usmjerena na šume i tako treba i ostati. g) U povodu 50. obljetnice postojanja i djelovanja, KUD "Šumari" - Vinkovci, dodijelilo je HŠD-u Priznanje za višegodišnji doprinos uspješnom djelovanju Društva, na čemu smo im se pismeno zahvalili. h) U NN br. 126 od 30. listopada 2002., objavljena je Uredba o osnivanju Državnog zavoda za zaštitu prirode (koji je usput rečeno već postojao i koji je bio preteča današnjeg MZOPU). Kada gledamo ustroj odnosnog Ministarstva i ovog Državnog zavoda, koji omah sugerira i broj zaposlenih, pitamo se, administracijo gdje ti je kraj? Pogledajmo i usporedimo broj šumarskih kadrova u MPŠ, a o MZOPU da i ne govorimo. i) Od ogranka Delnice dobili smo, kao božični poklon duborez - amblem HŠD-a, koji će krasiti ovu našu novu dvoranu, na čemu im najsrdačnije zahvaljujemo. Ad 3. U očekivanju direktora HŠ Ž. Ledinskog i doministra I. Grbca, koji su na pola sata morali u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva na kratki sastanak, a željeli smo da nas izvjeste o trenutnom stanju glede problema restruktururanja, uvodno nas je na temelju sažetog Izvješća o tome izvjestio dopredsjednik HSD-a J. Dundović. Dakle, nakon konačnog Izvješća, sastavljenog opširno u četri dijela te dostavljenih primjedbi i prijedloga, Odbor za restrukturiranje (I. Grbac, Ž. Ledinski, V. Vondra, Filipec, J. Bilandžija, I. Istok i G. Colnar), sačinio je sažetak, kao konačno Izvješće, koje će se uz eventualnu doradu uputiti na Vladu. Na početku izvješće prikazuje tijek rada glede odluka Vlade i izrade studije. Zatim je naznačena struktura prihoda HŠ, od kojih je 11 % iz uvjetno rečeno iz ostalih djelatnost šumarstva, a teži se da to bude i do 30 %. Trgovačko društvo bi trebalo biti profitabilnije i nastojati smanjiti svoje visoke troškove. Za drvnu industriju je naznačeno daje rascjepkana i neučinkovita te da nedostaje tržišno usmjerenje. Zaključuje se da HŠ imaju dobar geografski položaj, pa bi se i njihovi kupci lakše morali probijati na svjetsko tržište. HŠ trebaju ostvariti maksimalni ekonomski učinak, a da u isto vrijeme zadrže svoju ekološku funkciju. To će se teško moći ostvariti, jer mi neprestano upozoravamo da dobiti u šumarstvu može biti samo na štetu šume. Dobit je i ono što se ulaže u reprodukciju šuma, posebice ono što se ulaže u sanaciju najvrednijih sastojina. Osim tržišnog određivanja cijena drvnih sortimenata, u organizaciji posebno se naznačuju veće ovlasti šumariji kao osnovnoj jedinici, gdje bi se značajnije moglo utjecati na rezultat svog rada, a tako i HŠ. U daljnjem pregledu prikazano je današnje stanje i ono što bi trebalo biti u budućnosti. Tu ima dosta ponavljanja, a možda je značajno reći, da se u ciljevima restrukturiranja, pored osiguranja gospodarske, ekološke i socijalne funkcije, predviđa veći dio dobiti dati državi. Predviđeni prihod od ostalih poslova je planiran nisko, svega s 5 %, a trebali težiti većem udjelu (npr. ogrjevno drvo kao energent, gdje imamo rezerve). Očekuje se povećanje prihoda već spomenutim uvođenjem tržišnih odnosa. Međutim, pripremljene su hrvatske norme za drvo, educirano je preko 500 stručnjaka na terenu, da bi od Ministarstva gospodarstva stigao negativan odgovor o njihovoj primjeni. HŠ imaju međunarodni FSC certifikat, ali se po potrebi, ako nam on ne bude odgovarao, možemo uključiti i u PEFC sustav. U tekstu je iskazana potreba da PP vode šumarski stručnjaci. Ukazuje se na veću ulogu u lovstvu i gospodarenju s divljači. Kod radnih jedinica predlaže se pilot projekt sheme za privatizaciju. Lovačke kuće trebalo bi namijeniti turističkoj djelatnosti u okviru HŠ, no tu bi trebalo napraviti programe, a ne samo imenovati rukovoditelje, a da se ne zna kako i s čime raditi. Znači imperativ bi bio tržišno poslovati, gospodariti gospodarskim šumama, zatim onima koje bi spadale pod većinski uslužne djelatnosi (krške šume) te davanje usluga privatnim šumovlasnicima i općenito privatnom sektoru. Tu će biti problem plaćanja, jer npr. porezni zakon pored već spomenutog terenskog dodatka, otežao je poslovanje ukidanjem ugovora o djelu za šumarstvo, no za ceste je ostavljena ta mogućnost. Svi znamo daje u šumarstvu sezonska radna snaga, posebice u uzgojnim radovima neophodna. Sada se mora sklapati privremeni radni odnos, što osim povećanih troškova zahtijeva i proceduru. Što se tiče financijskog rezultata očekuje se dobit od 10 %, odnosno pet puta veća nego danas. To bi se postiglo smanjenjem direktnih troškova i indirektnih troškova (dobrim dijelom to se, što je čudno, odnosi se na smanjenje broja poslovođa, koji baš rade direktno u proizvodnji) i većom financijskom kontrolom. Kod ekoloških zahtjeva treba posjedovati certifikat na temelju nezavisne međunarodne sheme i zelenu bilancu. Socijalna komponenta traži maksimizaciju potencijala osoblja i minimizaciju socijalnog stresa, no bez nekih normativa rečeno je da u HŠ imaju 2200 zaposlenika viška, te da bi za pet godina trebale doći na oko 7500 zaposlenih. Usporedba direktnih troškova HŠ i privatnih poduzetnika u današnjim uvjetima neposjedovanja licenci, nije realna, pogotovo ako bi se u HŠ pravilno ulagalo u nova sredstva rada i opremu, što osigurava razvoj. Kada se govori o korišćenju vanjskih konzultanata, njih treba dobro provjeriti, jer su oni ti koji povuku znatan dio novaca, a sa slabim rezultatom. Kod organizacije iskazuje se potreba permanentnog obrazovanja do razmjene sa stručnjacima iz inozemstva. Treba razvijati komercijalnu etiku s naglaskom na tržište i kupce. Sugerira se Uprava za šumarstvo unutar MPŠ, sektor privatnih šuma, sektor |