DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 90 <-- 90 --> PDF |
primjerice Poljacima dobar FSC sustav, jer imaju 60 % kultura i plantaža, dok su naše šume 95 % prirodne. Za te kulture i plantaže oni su dobili certifikat FSC kao i mi za prirodne šume. Zašto se kod nas uporno forsira ovaj sustav, koji nas uspoređuje s tropskim šumama navodno to forsiraju kupci-prerađivači drveta. Svakako treba imati kompetentno povjerenstvo za certificiranje šuma i ići u razgovore, jer nema smisla ne koristiti našu prednost u šumarskom svijetu. Rješenje je napraviti dobar nacionalni program za certificiranjc šuma, koji se ne mora slagati sa FSC sustavom. On će vjerujemo biti sličniji PEFC sustavu, kojemu se onda možemo prikloniti. Direktor Hrvatskih šumaŽ. Ledinski je pojasnio, kako je unatoč zalaganju za PEFC sustav, kada su već prethodno tri uprave bile certificirane po FSC sustavu, a po želji kupaca, bila prilika da uz još malo truda dobijemo certifikat za cijelo područje, tim više što taj trošak certifikacije plaćaju kupci. Već sada je to opravdano s većom cijenom naših proizvoda (za celulozno drvo je tako cijena veća 2 eura). Uz naše certificirano drvo i ono iz drugih zemalja naši kupci će imati oko 60 % certificiranog drva, stoje za njih plus, pa onda mogu i nama bolje plaćati. Nitko nam nije branio da u zadnjim godinama napravimo svoj nacionalni standard, stoga po njegovom mišljenju moramo pomoći Ministarstvu da nas može pratiti. To nije samo pitanje poduzeća Hrvatske šume, koje mora komercijalno poslovati, nego cijele šumarske struke. HŠD kao nevladina udruga ima tu težinu, da može stati na čelo struke. Mi moramo našu struku u svim prilikama prezentirati izvan našeg kruga, pa i primjerice isticati posjedovanje ovog FSC certifikata. Nadamo se, da ćemo kroz godinu ili nešto više dobiti i PEFC certifikat, a s našim nacionalnim standardom rješavamo sve probleme. Svakako treba skupiti glave i napraviti posao, koji će struku zadovoljiti. Kod sastavljanja odbora i povjerenstava, doministar bi se trebao konzultirati sa strukom koga u njih imenovati. Nadamo se da će novi doministar to i činiti i da će ići uz, a ne kontra udruge čiji je i podpredsjednik. Doministar I. Grbac je naznačio, kako je iz dosadašnje rasprave vidljivo, da mnogo toga ide prema Ministarstvu. No, to je zatečeno stanje i za sada može samo pratiti započete aktivnosti i gledati gdje i kako se može nešto eventualno popraviti, pa i stručno pojačati timove. Svakako on traži potporu i pomoć, kao što kaže svjestan toga, da kao solista ništa neće moći sam napraviti. Bez podrške struke nije moguće napraviti bilo kakav iskorak. No i predstavnici struke moraju biti odgovorniji (odazivati se sastancima i ostajati do kraja) i agresivniji. Mnoge stvari se nedovoljno raspravljaju i prolaze kraj nas. Tako je Zakon o zaštiti prirode, koji nam ne ide u prilog bio na užem kabinetu Vlade, a danas ide na Vladu. Intervencijom našeg Ministrastva ima izgleda da bude skinut s dnevnog reda i upućen na doradu. No, tko je kriv da je takav prošao kraj nas? Uvidom u popratnu dokumentaciju, on je ciljano, mimo MPŠ išao direktno na Vladu. Još jedna obveza, a to je Zakon o šumama, trebao je još krajem godine biti upućen Vladi, no zadnja aktivnost glede njega datira od travnja ove godine. On je sada prolongiran do lipnja 2003. i tu će nam posebno trebati pomoć HŠD-a da napravimo kvalitetan prijedlog. Isto tako očekuje se dovršenje nacrta Nacionalne šumarske politike i strategije, a prema Vladi je upućen Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja. Naša će zadaća biti i povratak inspekcijske službe u MPŠ. Očekuje nas i čitav niz projekata kojima se uključujemo u međunarodne tokove, no oni nisu posebno financirani. Tu nastaje problem, jer stručnjaci, posebice mlađi, bježe od takvih zadaća, a onda se to vraća struci kroz nedovoljno kvalitetne programe. Svakako, da bi nas drugi uvažavali trebamo biti nazočni i na skupovima izvan struke, gdje bi se moglo raspravljati o šumarstvu i općenito biti agresivniji. U raspravi je posebno ukazano na neprihvatljiv odnos Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja prema šumarstvu, koji se unatoč obećanjima nikako ne popravlja, dapače ovih je dana kulminirao smjenom našeg kolege Mihaljevića iz Upravnog vijeća PP Kopački rit bez obrazloženja. Oni vrše stalan pritisak na šumarstvo, prijedlozima zakona kojima stalno nešto otimaju od šumarstva, i idu s lobiranjem sve do unutarstranačkog (ministar - predsjednik nadležnog Saborskog odbora). Kao stoje već dogovarano na sjednici Povjerensva za znanstveni rad HŠ, i ovdje se predlaže ponovo zatražiti sastanak MPŠ, MZOPU i šumarske struke (Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski fakultet; Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume d.o.o.), na kojem bi se usuglasili stavovi i dogovorila suradnja. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen. Ovih dana je šumarstvo izloženo i pritiscima drvne industrije, konkretno putem Croatiadrva oko načina prodaje drvnih sortimenata, pa bi oni sada čak htjeli raspoređivati kvote koliko kome treba isporučiti sirovine, dok Ministarstvo gospodarstva još nije provelo zaključke Vlade iz lipnja o tržišnom ponašanju. Tu je i posao našeg MPŠ da prisili MG poštivati odluke Vlade. Koliko je vremena potrebno od odluke do provedbe? Na poslovanje HŠ pak utječu odmah sve promjene, kao npr. porezna politika (terenski dodatak do 30 i preko 30 km., a to je red veličine 60 mil. kn). Govorimo o nekoj očekivanoj dobiti od 10 %, a ovdje se jednim potezom - novom obvezom ona prepolovljuje. Da bi poduzeće moglo ići u promjene, prvi uvjet je stabilnost u politici poslovanja koja se ne može svaki čas mijenjati, tim više što se očekuje da tvtka sama isfinancira restrukturiranje. Doministar je skrenuo i pozornost na aktualan Zakon o fondu za okoliš, gdje se uvijeno puca na kompletni OKFŠ. U raspravi se traži da MPŠ «XX |