DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I. Trinajstic. J. Franjic. Z. Skvorc: SINTAKSONOMSKA ANALIZA BUKOV1H SUMA MEBIMURJA ... Sumarski list br. 1-2. CXXV1I (2003). 3-9 ANALIZA FLORISTICKOGA SASTAVA - Floristic analysis Kako se moze zamijetiti iz tablice 1 u koju je ukljuceno 11 fitocenoloskih snimaka, zabiljezeno je u okviru as. Galio odorati-Fagetum sylvaticae u Medimurju ukupno 83 vrste. U pojedinim fitocenoloskim snimkama zabiljezeno je izmedu 18 i 38 vrsta ili prosjecno 28,2 vrste po jednoj fitocenoloskoj snimci. U svih 11 snimaka zabiljezene su samo 3 vrste (Fagus sylvatica, Galium odoratum i Viola reichenbachiana) ili 3,7 % od sveukupnoga floristickog sastava. U preko 50 % (6/11) snimaka zabiljezene su 22 vrste ili 26,5 % od sveukupnoga floristickog sastava. U samo jednoj snimci zabiljezene su 24 vrste ili 28,9 %, i to njih 20 u skupini karakteristicnih vrsta i 4 u skupini pratilica. Buduci da je as. Galio odorati-Fagetum sylvaticae tip podsveze Galio odorati-Fagenion, karakteristicne vrste asocijacije i podsveze navedene su zajedno. Karakteristicne vrste srednjoeuropske sveze Fagion, reda Fagetalia i razreda Querco-Fagetea obuhvacaju ukupno 57 vrsta ili 68,7 % od sveukupnoga floristickog sastava. Medu njima su jedino vrste Fagus sylvatica i Viola reichenbachiana, kako je vec istaknuto, zastupljene u svih 11 snimaka, dokjejos 11 vrsta zastupljeno u preko 50 %, izmedu 6-10 snimaka. Analizirane sastojine Galio odorati-Fagetum sylvaticae iz Medimurja najvecim dijelom pripadaju subas. luzuletosum luzuloidis, dakle jednom, prema pH reakciji tla, slabo acidofilnom kompleksu koji je prikazan snimkama 1 -8 (usp. tab. 1 i si. 2). Sve diferencijalne vrste subasocijacije su razmjerno dobro zastupljene. Snimke 9-11 prikljucili smo tipicnoj subasocijaciji (subas. typicum) za koju se, na temelju floristickoga sastava moze pretpostaviti da se pedoloski uvjeti povrsinskih slojeva tla priblizavaju neutralnoj reakciji (usp. tab. 1 i si. 2). Najvjerojatnije se u oba slucaja radi upravo o vecem ili manjem stupnju ispranosti povrsinskih slojeva tla, pa se obje subasocijacije na terenu mozaicno izmjenjuju, najcesce ovisno o nagibu terena. Na jace ispranim dijelovima razvija se subas. luzuletosum luzuloidis, a na manje ispranim ili tamo kuda se slijevaju hraniva iz visih polozaja razvija se tipicna subasocijacija. Pratilice nisu brojne. Zabiljezeno ih je samo 13 ili 15,7 % od sveukupnoga floristickog sastava. Najvecim dijelom predstavljaju elemente antropogenih biotopa, sto ukazuje na dobru prohodnost na relaciji okolne li- vade i poljoprivredne kulture - sumske sastojine. Medu drvecem i grmljem dominira bukva (F. sylva tica), a pridolaze jos vrste Quercus petraea, Carpinus betulus, Prunus avium, Acer pseudoplatanus, Quercus cerris i Acer campestre. Sloj grmlja obuhvaca velik broj vrsta, ukljucujuci i one iz sloja drveca, ukupno 12 vrsta, ali osim bukve jos samo vrsta Sambucus nigra ima veci stupanj stalnosti, dok je cak 6 vrsta zastupljeno u samo jednoj snimci. L uzu lo-Fagetum sylva tica e Galio odorati-Fagetum sylvaticae -0,25 -0,2 -0,15 -0,1 -0,05 0 0,05 5-©^-T),25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 Slika 2. Ordinacijski dijagram fitocenoloskih snimaka Figure 2 Ordination of the rcleves |