DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 88     <-- 88 -->        PDF

ZAPISNIK


2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a održane
19. prosinca 2003. godine u Zagrebu
Nazočni: mr. se. Branko Belčić, mr. se. Vladimir
Bogati, Damir Delač, dipl. ing., mr. se. Josip Dundović,
Ivan Đukić, dipl. ing., Ivan Duvnjak, dipl. ing., dr.
se. Joso Gračan, prof. dr. se. Ivica Grbac, Ilija Gregorović,
dipl. ing., Ivan Matasin, dipl. ing., prof. dr. sc.
Slavko Matić, Boris Miler, dipl. ing., prof dr. sc. Branimir
Prpić, Franjo Lipošćak ( umjesto Maria Stipetića,
dipl. ing.), Ivica Medarić, dipl. ing. (umjesto Dalibora
Tomljanovića, dipl. ing.), dr. se. Vlado Topic, Berislav
Vinaj, dipl. ing., Oliver Vlainić, dipl. ing., prof,
dr. sc. Joso Vukelić, Ivan Tarnaj, dipl. ing., predsjednik
NO, Hranislav Jakovac, dipl. ing. i Vlatka Antonie.


Otsutni - ispričani: Davor Butorac, dipl. ing., Dražen
Husak, dipl. ing., Zvonko Kranjc, dipl. ing., Herbert
Krauthacker, dipl. ing., mr. se. Ivan Pentek, Zvonko
Rožić, dip. ing., Josip Knepr, dipl. ing., član NO i
Đurđica List, dipl. ing., članica UO.


Nakon što je predsjednik HŠD-a S. Matić pozdravio
sve nazočne zahvalivši im se na odazivu, a posebno
direktoru Hrvatskih šuma d.o.o Željku Ledinskom,
dipl. ing. te nakon čestitke dopredsjedniku HŠD-a Ivici
Grbcu, koji je između prošle i ove sjednice UO imenovan
za pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede
i šumarstva, usvojen je ovaj


Dnevni red:


1. Ovjerovljenje Zapisnika 1. sjednice Upravnog
odbora HŠD-a.
2. Obavijesti.
3. Aktualna šumarska problematika.
4. Izvješće o 9-mjesečnom poslovanju.
5. Imenovanje Povjerenstva za redoviti popis
imovine i obveza na dan 31. 12. 2002. god.
6. Program rada HŠD-a za 2003. god.
7. Nacrt financijskog plana za 2003. god.
8. Šumarski list i ostale publikacije.
9. Hrvatski šumarski dom - uređenje i održavanje.
10. Razno.
Ad 1. Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a
održane 15. listopada 2002. god. prihvaćenje bez primjedbi.


Ad 2. Tajnik HŠD-a H. Jakovac izvijestio je o događanjima
između dvije sjednice, onima koje se daju na
znanje, ili onima, koji radi njihovog značenja traže
stručnu raspravu, zauzimanje stava struke i donošenje
zaključaka.


a) Izvješćujemo, daje prema zaključku s prošle sjednice
UO, Hrvatsko šumarsko društvo uputilo dopis


,X6


Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u kojem je iskazano
mišljenje i dati prijedlozi na zadnje Izvješće o
restrukturiranju Hrvatskih šuma d.o.o


b) Također prema, zaključku prošle sjednice UO,
upućen je dopis izabranim članovima Povjerenstva za
dodjelu priznanja zaslužnim članovima HŠD-a, s molbom
da prihvate ovu zadaću te da pokrenu postupak i
pripreme prijedloge. Ograncima HŠD-a ovaj je dopis
upućen na znanje i s molbom da sa svojim prijedlozima
potpomognu rad ovoga Povjerenstva.


c) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izdalo je
Rješenje, kojim se osniva stručno povjerenstvo za preispitanje
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika
o uređivanju šuma (NN br. 121/97 i 52/01), u kojem
su Mile Dodan, predsjednik (MPŠ) te članovi: Ljubomir
Salak (Dl), mr. se. Dragan Krasić (Ministarsvo gospodarstva),
mr. se. Petar Jurjević (HŠ), prof. dr. sc.
Branimir Prpić (ASZ), Jozo Jurčević (zamjenik gl. državnog
odvjetnika) i Katarina Čop (predsjednica Ureda
za državnu imovinuVRH ). Povjerenstvo je dužno sa
stručnog i znanstvenog stajališta preispitati predmetni
Pravilnik, i po potrebi predložiti izmjene i dopune.


d) Iz Ministarstva poloprivrede i šumarstva, također
je stigla obavijest, da se na WEB stranici MPŠ - podnaslov
Šumarstvo i lovstvo - Projekti, nalazi konačno
izvješće, Studija o restrukturiranju Hrvatskih šuma. Zamoljeni
smo o tome obavijestiti sve naše ogranke, što i
činimo na ovoj sjednici putem predsjednika ogranakačlanova
UO. Traži se očitovanje o ovoj problematici u
što kraćem roku.


e) Prošli tjedan (10. 12. 2002.), održana je Skupština
Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS-a). Pored izvješća
o radu i poslovanju HIS-a te tekućih problema
glede zgrade i poslovnih prostora, važna točka dnevnog
reda bila je priprema za proslavu 125-te obljetnice
HIS-a u 2003. godini. Programom se predviđa u ožujku
Svečana sjednica, u travnju Savjetovanje na temu
Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti - tehničko
usklađenje prema EU, Dubrovnik, Cavtat, hotel "Croatia"
10-12. travnja 2003. te ujesen (listopad) Inženjerski
sabor, uz prikaz članica HIS-a (tiskano i u
Zborniku), ali s naglaskom na djelatnost struke, u prošlosti,
danas te program za budućnost. Dakle, ne o
udruzi, nego o njenom radu, djelovanju i utjecaju na
struku i šire. Sugerira se članicama HIS-a da u svojim
značajnijim dijelovima programa rada u 2003. godini
naznače kao povod proslavu 125-te obljetnice HIS-a.


Stručna tema Skupštine bila je upravo Normizacija,
a uvodno predavanje je održao ravnatelj Državnog zavoda
za normizaciju i mjeriteljstvo.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 89     <-- 89 -->        PDF

U slobodnoj raspravi po ostalim pitanjima, predstavnici
HŠD-a u Skupštini HIS-a postavili su pitanje
glede osnivanja Inženjerske komore, a time i u sklopu
nje Šumarske podkomore. Naime, prije dvije godine
došli smo zajednički, posredstvom Ministarstva gospodarstva,
a uz rad Povjerenstva koje je pripremalo dokumente
za osnivanje Inženjerske komore, čak do izrađenog
Statuta, na kojeg su dostavljene primjedbe. Odjednom
je sve stalo, a arhitekti, građevinari, geodeti i
električari, bez upozorenja iskočili su sami te je
odlukom Vlade oformljena Komora tih struka. Prema
informacijama, čovjek koji je u Ministarstvu gospodarstva
kordinirao rad na ustrojstvu zajedničke Inženjerske
komore i strukovnih podkomora, otišao je iz odnosnog
Ministarstva bez da je premet povjeren drugoj
osobi. Stvar je stala. Sada se, a na što smo više puta
upozoravali, nakon donošenja novog Zakona o gradnji,
postavlja pitanje ovlasti projektiranja i odobravanjapotpisivanja
projekata (pa možda i do izrade Gospodarske
osnove). Naime, ovlaštenici moraju biti članovi
strukovne Komore, a nje nema. No, kada bi ona i postojala,
prvi uvjet da netko postane članom strukovne
Komore i dobije ovlaštenje projektanta, treba položiti
stručni državni ispit, a on se, kada je riječ o našoj struci,
već godinama ne polaže. To je pitanje koje već više
godina bezuspješno potežemo. Tu je, kao i u mnogo
drugih pitanja naše Ministarstvo zakazalo. Hrvatsko
šumarsko društvo može, a i nudilo se organizirati polaganje
stručnih državnih ispita (ima veću stručnu bazu,
nego bivša Poslovna zajednica, koja je prije vodila taj
posao), a Ministarstvo je tom poslu trebalo samo dati
zakonski okvir.


Dobili smo obećanje predsjednika HIS-a da će u
Ministarstvu gospodarstva potaknuti pitanje nastavka
rada na ustrojstvu Inženjerske komore i strukovnih
podkomora (ili dijelova Komore). Također molimo
potpredsjednika HŠD-a, sada i pomoćnika ministra
Ivicu Grbca, da glede ovog pitanja ispred resornog Ministarstva
kontaktira s Ministrastvom gospodarstva te
da zajedno s HŠD-om koje bi pripremilo program i
obavljalo polaganje stručnih državnih ispita, pripremi i
osigura zakonske okvire za taj posao.


f) Putem obavijesti koju smo primili od Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva, zamoljeni smo da nakon
uvida na WEB stranici Ministarstva, u prvi nacrt
nacionalnih standarda za certificiranje šuma damo svoje
primjedbe i preporuke do 17. siječnja 2003. Kako je
član UO HŠD-a B. Prpić upravo u vrijeme prošle sjednice
UO (15. listopada), nazočio sastanku u Ministarstvu
glede ovog pitanja, kratko je o tome izvijestio.
Ukazao je ponajprije na problem nepriznavanja i nepoznavanja
stanja naših šuma koje su 95 % prirodne, pa
se tu traži u startu drukčiji pristup. No, za kvaletnu pripremu
nacrta potreban je multidisciplinarni, ali stručni
tim, što je u ovom slučaju izostalo, pa čak i glede šu


marskih stručnjaka. Posebice je istakao neke nelogičnosti
u nacrtu kao što je najmanja površina sječine u
jednodobnim šumama (3 ha), udaljenosti dviju takvih
površina, pomladno razdoblje, te naveo niz drugih primjedbi
koje treba ugraditi u tekst nacrta. Podloga za
donošenje takvog jednog standarda je šuma zakonskih
propisa, naših i raznih izvanjskih konvencija. U šumarstvu
uz zakone imamo još 23 različite odluke, u lovstvu
5, u zaštiti prirode 6, a potrebno je dodati zaštitu
na radu, zaštitu bilja, vodoprivredu, ceste itd. Znači,
program i nije tako jednostavan. On predlaže da sva
poglavlja, a ne samo ono koje se odnosi na zaštitu okoliša,
obrade stručnjaci, da se takav stručni tim u okviru
HŠD-a složi, te da se pripremi primjedbe na ovaj Nacrt,
jer će, ako se neki prijedlozi ne isprave, u budućnosti
biti problema s inspekcijom.


Ovaj prijedlog je jednoglasno prihvaćen, a u daljnjoj
raspravi ponovo je iskazano nezadovoljstvo izborom
radnih grupa i povjerenstava koje naše Ministarstvo
formira, ne konzultirajući se prethodno sa strukom
i ne gledajući na stručne potencijale pojedinaca. Ne
bježeći, nego upravo zagovarajući multidiscliplinarnost,
ipak nam u matičnoj struci glavnu riječ trebaju
imati šumarski stručnjaci, jer oni najbolje poznaju
šumski ekosustav. Drugi stručnjaci gledaju svaki svoj
dijelić tog najsavršenijeg ekosustava i nisu ni svjesni
da svojom prevelikom brigom i uskim specijalističkim
djelovanjem mogu narušiti njegovu ravnotežu, koju je
šumarstvo kroz 250 godina stručnog i organiziranog
rada sačuvalo. Što se tiče površine sječina, razmaka tih
površina, pomladnog razdoblja i dr., nacrt iskazuje potpuno
nepoznavanje struke, jer neki ne znaju što je to
oplodna sječa, a o njoj se ovdje upravo radi, a ne o
čistoj sječi. Mi zagovaramo oplodne sječe na malim
površinama, ali recimo na razini odjela. Iskazano je nezadovoljstvo
nepoznavanjem struke i izborom ljudi
koji trebaju učiti, a ti isti se prihvaćaju posla koji pretpostavlja
dobro poznavanje materije. Problem je stoje
takav loš nacrt pripremljen pa ga treba ispravljati, no
pitanje je da li će naši prijedlozi biti prihvaćeni, s obzirom
na razinu znanja onih koji će o tome odlučivati.
Kod preglasavanja će, na žalost odlučivati veći broj
glasova nekompetentnih, jer je tako sastavljeno povjerenstvo.
U Helsinkiju je 1993. godine potpisana Rezolucija,
koja je razradila kriterije i indikatore i tu bi trebalo
reagirati, jer očito ti kriteriji i indikatori ne vrijede
za nas. Inače ćemo uskoro kod kontroliranja stanja
imati problema, jer ćemo biti prislanjani uz takve
neodgovarajuće kriterije. Takav sustav, koji prosječno
važi za cijeli svijet, ako se činovnički primjeni i na
najbolje šume, može stvarati probleme. Mi smo išli na
FSC sustav certifikacije, ali to ne znači, da ga, ako nam
on ne odgovara ne mijenjamo sa srednjeeuropskim
PEFC sustavom, kojeg se drže Njemačka, Francuska i
Austrija, a koji nama bolje odgovara. Naravno da je




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 90     <-- 90 -->        PDF

primjerice Poljacima dobar FSC sustav, jer imaju 60 %
kultura i plantaža, dok su naše šume 95 % prirodne. Za
te kulture i plantaže oni su dobili certifikat FSC kao i
mi za prirodne šume. Zašto se kod nas uporno forsira
ovaj sustav, koji nas uspoređuje s tropskim šumama navodno
to forsiraju kupci-prerađivači drveta. Svakako
treba imati kompetentno povjerenstvo za certificiranje
šuma i ići u razgovore, jer nema smisla ne koristiti
našu prednost u šumarskom svijetu. Rješenje je napraviti
dobar nacionalni program za certificiranjc
šuma, koji se ne mora slagati sa FSC sustavom. On će
vjerujemo biti sličniji PEFC sustavu, kojemu se onda
možemo prikloniti. Direktor Hrvatskih šumaŽ. Ledinski
je pojasnio, kako je unatoč zalaganju za PEFC sustav,
kada su već prethodno tri uprave bile certificirane
po FSC sustavu, a po želji kupaca, bila prilika da uz još
malo truda dobijemo certifikat za cijelo područje, tim
više što taj trošak certifikacije plaćaju kupci. Već sada
je to opravdano s većom cijenom naših proizvoda (za
celulozno drvo je tako cijena veća 2 eura). Uz naše certificirano
drvo i ono iz drugih zemalja naši kupci će
imati oko 60 % certificiranog drva, stoje za njih plus,
pa onda mogu i nama bolje plaćati. Nitko nam nije branio
da u zadnjim godinama napravimo svoj nacionalni
standard, stoga po njegovom mišljenju moramo pomoći
Ministarstvu da nas može pratiti. To nije samo pitanje
poduzeća Hrvatske šume, koje mora komercijalno
poslovati, nego cijele šumarske struke. HŠD kao nevladina
udruga ima tu težinu, da može stati na čelo
struke. Mi moramo našu struku u svim prilikama prezentirati
izvan našeg kruga, pa i primjerice isticati posjedovanje
ovog FSC certifikata. Nadamo se, da ćemo
kroz godinu ili nešto više dobiti i PEFC certifikat, a s
našim nacionalnim standardom rješavamo sve probleme.
Svakako treba skupiti glave i napraviti posao, koji
će struku zadovoljiti. Kod sastavljanja odbora i povjerenstava,
doministar bi se trebao konzultirati sa strukom
koga u njih imenovati. Nadamo se da će novi doministar
to i činiti i da će ići uz, a ne kontra udruge čiji
je i podpredsjednik.


Doministar I. Grbac je naznačio, kako je iz dosadašnje
rasprave vidljivo, da mnogo toga ide prema Ministarstvu.
No, to je zatečeno stanje i za sada može samo
pratiti započete aktivnosti i gledati gdje i kako se može
nešto eventualno popraviti, pa i stručno pojačati timove.
Svakako on traži potporu i pomoć, kao što kaže svjestan
toga, da kao solista ništa neće moći sam napraviti. Bez
podrške struke nije moguće napraviti bilo kakav iskorak.
No i predstavnici struke moraju biti odgovorniji
(odazivati se sastancima i ostajati do kraja) i agresivniji.
Mnoge stvari se nedovoljno raspravljaju i prolaze kraj
nas. Tako je Zakon o zaštiti prirode, koji nam ne ide u
prilog bio na užem kabinetu Vlade, a danas ide na
Vladu. Intervencijom našeg Ministrastva ima izgleda da
bude skinut s dnevnog reda i upućen na doradu. No, tko


je kriv da je takav prošao kraj nas? Uvidom u popratnu
dokumentaciju, on je ciljano, mimo MPŠ išao direktno
na Vladu. Još jedna obveza, a to je Zakon o šumama,
trebao je još krajem godine biti upućen Vladi, no zadnja
aktivnost glede njega datira od travnja ove godine. On je
sada prolongiran do lipnja 2003. i tu će nam posebno
trebati pomoć HŠD-a da napravimo kvalitetan prijedlog.
Isto tako očekuje se dovršenje nacrta Nacionalne
šumarske politike i strategije, a prema Vladi je upućen
Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja.
Naša će zadaća biti i povratak inspekcijske službe u
MPŠ. Očekuje nas i čitav niz projekata kojima se
uključujemo u međunarodne tokove, no oni nisu posebno
financirani. Tu nastaje problem, jer stručnjaci, posebice
mlađi, bježe od takvih zadaća, a onda se to vraća
struci kroz nedovoljno kvalitetne programe. Svakako,
da bi nas drugi uvažavali trebamo biti nazočni i na skupovima
izvan struke, gdje bi se moglo raspravljati o šumarstvu
i općenito biti agresivniji.


U raspravi je posebno ukazano na neprihvatljiv odnos
Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja
prema šumarstvu, koji se unatoč obećanjima nikako ne
popravlja, dapače ovih je dana kulminirao smjenom
našeg kolege Mihaljevića iz Upravnog vijeća PP Kopački
rit bez obrazloženja. Oni vrše stalan pritisak na
šumarstvo, prijedlozima zakona kojima stalno nešto
otimaju od šumarstva, i idu s lobiranjem sve do unutarstranačkog
(ministar - predsjednik nadležnog Saborskog
odbora). Kao stoje već dogovarano na sjednici
Povjerensva za znanstveni rad HŠ, i ovdje se predlaže


ponovo zatražiti sastanak MPŠ, MZOPU i šumarske
struke (Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski fakultet;
Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti
i Hrvatske šume d.o.o.), na kojem bi se usuglasili
stavovi i dogovorila suradnja. Prijedlog je jednoglasno
prihvaćen.


Ovih dana je šumarstvo izloženo i pritiscima drvne
industrije, konkretno putem Croatiadrva oko načina
prodaje drvnih sortimenata, pa bi oni sada čak htjeli
raspoređivati kvote koliko kome treba isporučiti sirovine,
dok Ministarstvo gospodarstva još nije provelo zaključke
Vlade iz lipnja o tržišnom ponašanju. Tu je i
posao našeg MPŠ da prisili MG poštivati odluke Vlade.
Koliko je vremena potrebno od odluke do provedbe?
Na poslovanje HŠ pak utječu odmah sve promjene,
kao npr. porezna politika (terenski dodatak do 30 i
preko 30 km., a to je red veličine 60 mil. kn). Govorimo
o nekoj očekivanoj dobiti od 10 %, a ovdje se jednim
potezom - novom obvezom ona prepolovljuje. Da
bi poduzeće moglo ići u promjene, prvi uvjet je stabilnost
u politici poslovanja koja se ne može svaki čas mijenjati,
tim više što se očekuje da tvtka sama isfinancira
restrukturiranje. Doministar je skrenuo i pozornost
na aktualan Zakon o fondu za okoliš, gdje se uvijeno
puca na kompletni OKFŠ. U raspravi se traži da MPŠ


«XX




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 91     <-- 91 -->        PDF

protestira radi nepostojanja međuresorne suradnje,
jer badave je da struka protestira ako se ide mimo
nje. Sredstva OKFŠ-a su upravo ciljano usmjerena na
šume i tako treba i ostati.


g) U povodu 50. obljetnice postojanja i djelovanja,
KUD "Šumari" - Vinkovci, dodijelilo je HŠD-u Priznanje
za višegodišnji doprinos uspješnom djelovanju
Društva, na čemu smo im se pismeno zahvalili.


h) U NN br. 126 od 30. listopada 2002., objavljena
je Uredba o osnivanju Državnog zavoda za zaštitu prirode
(koji je usput rečeno već postojao i koji je bio preteča
današnjeg MZOPU). Kada gledamo ustroj odnosnog
Ministarstva i ovog Državnog zavoda, koji omah
sugerira i broj zaposlenih, pitamo se, administracijo
gdje ti je kraj? Pogledajmo i usporedimo broj šumarskih
kadrova u MPŠ, a o MZOPU da i ne govorimo.


i) Od ogranka Delnice dobili smo, kao božični poklon
duborez - amblem HŠD-a, koji će krasiti ovu našu
novu dvoranu, na čemu im najsrdačnije zahvaljujemo.


Ad 3. U očekivanju direktora HŠ Ž. Ledinskog i doministra
I. Grbca, koji su na pola sata morali u Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva na kratki sastanak, a
željeli smo da nas izvjeste o trenutnom stanju glede
problema restruktururanja, uvodno nas je na temelju
sažetog Izvješća o tome izvjestio dopredsjednik HSD-a


J. Dundović.
Dakle, nakon konačnog Izvješća, sastavljenog opširno
u četri dijela te dostavljenih primjedbi i prijedloga,
Odbor za restrukturiranje (I. Grbac, Ž. Ledinski, V.
Vondra, Filipec, J. Bilandžija, I. Istok i G. Colnar), sačinio
je sažetak, kao konačno Izvješće, koje će se uz
eventualnu doradu uputiti na Vladu. Na početku izvješće
prikazuje tijek rada glede odluka Vlade i izrade studije.
Zatim je naznačena struktura prihoda HŠ, od kojih
je 11 % iz uvjetno rečeno iz ostalih djelatnost šumarstva,
a teži se da to bude i do 30 %. Trgovačko društvo
bi trebalo biti profitabilnije i nastojati smanjiti
svoje visoke troškove. Za drvnu industriju je naznačeno
daje rascjepkana i neučinkovita te da nedostaje tržišno
usmjerenje. Zaključuje se da HŠ imaju dobar geografski
položaj, pa bi se i njihovi kupci lakše morali
probijati na svjetsko tržište. HŠ trebaju ostvariti maksimalni
ekonomski učinak, a da u isto vrijeme zadrže
svoju ekološku funkciju. To će se teško moći ostvariti,
jer mi neprestano upozoravamo da dobiti u šumarstvu
može biti samo na štetu šume. Dobit je i ono što se ulaže
u reprodukciju šuma, posebice ono što se ulaže u sanaciju
najvrednijih sastojina. Osim tržišnog određivanja
cijena drvnih sortimenata, u organizaciji posebno
se naznačuju veće ovlasti šumariji kao osnovnoj jedinici,
gdje bi se značajnije moglo utjecati na rezultat svog
rada, a tako i HŠ. U daljnjem pregledu prikazano je današnje
stanje i ono što bi trebalo biti u budućnosti. Tu
ima dosta ponavljanja, a možda je značajno reći, da se


u ciljevima restrukturiranja, pored osiguranja gospodarske,
ekološke i socijalne funkcije, predviđa veći dio
dobiti dati državi. Predviđeni prihod od ostalih poslova
je planiran nisko, svega s 5 %, a trebali težiti većem
udjelu (npr. ogrjevno drvo kao energent, gdje imamo
rezerve). Očekuje se povećanje prihoda već spomenutim
uvođenjem tržišnih odnosa. Međutim, pripremljene
su hrvatske norme za drvo, educirano je preko 500
stručnjaka na terenu, da bi od Ministarstva gospodarstva
stigao negativan odgovor o njihovoj primjeni. HŠ
imaju međunarodni FSC certifikat, ali se po potrebi,
ako nam on ne bude odgovarao, možemo uključiti i u
PEFC sustav. U tekstu je iskazana potreba da PP vode
šumarski stručnjaci. Ukazuje se na veću ulogu u lovstvu
i gospodarenju s divljači. Kod radnih jedinica predlaže
se pilot projekt sheme za privatizaciju. Lovačke
kuće trebalo bi namijeniti turističkoj djelatnosti u okviru
HŠ, no tu bi trebalo napraviti programe, a ne samo
imenovati rukovoditelje, a da se ne zna kako i s čime
raditi. Znači imperativ bi bio tržišno poslovati, gospodariti
gospodarskim šumama, zatim onima koje bi spadale
pod većinski uslužne djelatnosi (krške šume) te
davanje usluga privatnim šumovlasnicima i općenito
privatnom sektoru.


Tu će biti problem plaćanja, jer npr. porezni zakon
pored već spomenutog terenskog dodatka, otežao je
poslovanje ukidanjem ugovora o djelu za šumarstvo,
no za ceste je ostavljena ta mogućnost. Svi znamo daje
u šumarstvu sezonska radna snaga, posebice u uzgojnim
radovima neophodna. Sada se mora sklapati privremeni
radni odnos, što osim povećanih troškova zahtijeva
i proceduru. Što se tiče financijskog rezultata
očekuje se dobit od 10 %, odnosno pet puta veća nego
danas. To bi se postiglo smanjenjem direktnih troškova
i indirektnih troškova (dobrim dijelom to se, što je
čudno, odnosi se na smanjenje broja poslovođa, koji
baš rade direktno u proizvodnji) i većom financijskom
kontrolom. Kod ekoloških zahtjeva treba posjedovati
certifikat na temelju nezavisne međunarodne sheme i
zelenu bilancu. Socijalna komponenta traži maksimizaciju
potencijala osoblja i minimizaciju socijalnog
stresa, no bez nekih normativa rečeno je da u HŠ imaju
2200 zaposlenika viška, te da bi za pet godina trebale
doći na oko 7500 zaposlenih. Usporedba direktnih
troškova HŠ i privatnih poduzetnika u današnjim uvjetima
neposjedovanja licenci, nije realna, pogotovo ako
bi se u HŠ pravilno ulagalo u nova sredstva rada i opremu,
što osigurava razvoj. Kada se govori o korišćenju
vanjskih konzultanata, njih treba dobro provjeriti, jer
su oni ti koji povuku znatan dio novaca, a sa slabim
rezultatom. Kod organizacije iskazuje se potreba permanentnog
obrazovanja do razmjene sa stručnjacima
iz inozemstva. Treba razvijati komercijalnu etiku s naglaskom
na tržište i kupce. Sugerira se Uprava za šumarstvo
unutar MPŠ, sektor privatnih šuma, sektor




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 92     <-- 92 -->        PDF

proizvodnje certificiranog drva, sektor za uspješno komercijalno
šumarsko društvo, sektor za poslove HS (u
uslužnom dijelu) iz sredstava OKFŠ-a. Kod drvne
industrije stavlja se težište na kupce i tržište.


Kod zaposlenosti konstatira se već rečeni višak, a
zatim se govori o njihovom alternativnom zapošljavanju.
U pravnom dijelu ukazuje se na potrebu promjena
niza zakonskih odrebi i usklađivanja zakona i zakonskih
akata. Rokovi su, prvi dio 2003. do 2007. god.
Ovdje je interesantno spomenuti uvođenje novog informatičkog
sustava i predviđena sredstva (9 mil. eura),
pa je pitanje traži li to netko za sebe novi posao. Na
kraju kao sažetak, troškovi restrukturiranja iznosili bi
oko 50 mil. eura, a od toga 92 % bili bi vanjski troško


vi. Većinom (80 %) se oni odnose na otpremnine i umirovljenja,
ostalo su već rečeni troškovi nove informatike,
obuka osoblja 1.9 mil. eura, od čega vanjski kozultanti
oko 0,5 mil. eura. Od internih troškova 4 mil. eura
su za osposobljavanje radnika, što je jedina prava stvar.
Ovi troškovi jesu veliki, ali će se kako kažu vraćati
kroz uštede. No, kako smo više puta upozoravali, ako
je najveća ušteda otpuštanje radnika, kakav je to program
i gdje je tu razvoj? Osim toga to je jednokratna
kratkotrajna ušteda. Dobit koja bi bila oko 78 mil. godišnje
mogla bi se uplatiti u budžet. Krškim šumama
trebalo bi ostaviti 25 mil. eura godišnje. Na kraju iskazani
su rizici koji bi mogli omesti izvedbu projekta,
kao što su: nedostatak predanosti promjenama od strane
menadžmenta, ne prihvaćanje komercijalnog mandata
od strane osoblja, jak otpor osoblja promjenama,
neuspjeh u provođenju modernog informatičkog sustava
i otpor profesionalnih šumara povećanju fleksibilnosti
u zakonodavstvu vezano za planiranje i gospodarenje
šumama (što implicira pomisao, kako neki misle
da se baš ne treba držati strogih do sada poštivanih šumarskih
načela, pa se tako primjerice neki uzgojni radovi
mogu i preskakati da bi se uštedjelo).
Po povratku sa sastanka iz MPŠ, doministar I. Grbac,
izvijestio nas je da je spomenuti Zakon o zaštiti
prirode skinut s dnevnog reda sjednice Vlade i upućen
na doradu. Što se tiče Izvješća o konačnoj studiji restrukturiranja
HŠ, direktor HŠ Ž. Ledinski je izvijestio


o dogovoru na zadnjem sastanku Odbora za restrukturiranje.
Izvješće je odgovor na projektni zadatak, bez
obzira sviđali se neki djelovi nama ili ne. Složili smo se
da se skraćeni dio izvješća napravi i da ide prema
Vladi, a u samom izvješću ostavljena je velika sloboda
Upravi da ona posao provodi dalje po segmentima. Da
bi izvješće bilo idelno trebalo bi riješiti puno nerješenih
stvari, počam od neusklađenja zakona. No u izvješće
je ugrađen dobar dio primjedbi. Odvijanje procesa
potrebno je voditi postepeno. Ono što smo dvanaest
godina centralizirali, ne možemo za godinu decentralizirati.
Kada se neke djelatnosti privatiziraju, neće biti
potrebe za tako velikom nadgradnjom kakvu danas
imamo. Prave uštede bit će kada se poslovi još više privatiziraju.
Treba uvesti pravilnik o licenciranju i od poduzetnika
stvoriti profitabilne tvrtke, naravno uz našu
pomoć. Dio djelatnosti će ostati u vlasništvu poduzeća,
a ostalo će morati na tržište. Ne možemo očekivati
neku veću doradu projekta, jer generalno na projektni
zadatak je odgovoreno i bitno je, daje usvojena većina
naših primjedbi. No, istina je da neke stvari nismo
uspjeli promijeniti, jer za to nije bilo volje nadležnih. U
procesu razrade očekuje se i pomoć HŠD-a, jer proces
nije zatvoren, nego upravo otvoren.


Ad 4. Iz priloženog financijskog izvješća za razdoblje
od 1. siječnja do 30. rujna 2003., vidljivo je da su
prihodi u odnosu na plan ostvareni s indeksom od
65,71, a troškovi 64,60. Sve stavke kreću se u predviđenim
okvirima, osim usluga održavanja, koje su manje.
Naime štednjom - preusmjerenjem dijela sredstava
iz odnosne stavke i poravnanjem dijela duga Instituta
za međunarodne odnose, ima izgleda, da zajedno s
dijelom sredstava iz odnosne stavke za 2003. godinu,
osiguramo dovoljno sredstava za prioritetnu zadaću
održavanja zgrade, a to je uređenje fasade. Nije to pitanje
samo izgleda zgrade, nego više popravaka fasade i
time osiguranja sigurnosti prolaznika, jer su već u nekoliko
navrata padali dijelovi vijenca. Troškove reprezentacije
i troškove stručnih ekskurzija nije moguće
točno planirati, jer oni ovise o izvršenju programa rada
ogranaka i naplati prihoda, koji onda diktiraju veću ili
manju aktivnost na tom planu. Nakon kratke rasprave
izvješće je jednoglasno prihvaćeno. Na prijedlog Tajništva,
UO je također jednoglasno zaključio da se iz ušteđenih
sredstava kupi jedan auto do vrijednosti od oko
100.000,00 kn. To danas nije luksus, nego potreba za
osiguranje normalnog poslovanja udruge jedne struke,
koja nije kancelarijska. Isto tako odobrena je isplata
Božićnice zaposlenima u HŠD-u do neoporezivog iznosa
od 700,00 kn, a stoje u duhu zakona. Također je
uzeta na znanje i odobrena nabavka imovine - zamjena
dvije radne stolice, osobno računalo, telefax i jedan
manji mikrofonski sustav.


Ad 5. Povjerenstvo za redoviti popis imovine i obveza
na dan 31. 12. 2002. god. imenovano je u sastavu:
mr. se. Mladen Stojković, predsjednik, Đurđica Belić,
članica i Ana Žnidarec, članica.


Ad 6. Nakon rasprave i male dopune jednoglasno je
usvojen ovaj


Program rada za 2003. godinu


1. Kako još nije donesena konačna odluka glede programa
restruktuiranja Hrvatskih šuma d.o.o., i dalje
treba pratiti rad na tom dokumentu. Isto vrijedi i za
Nacionalnu šumarsku strategiju i politiku. Posebno
važna zadaća bit će izrada novog Zakona o šumama,
koji će doživjeti promjene, ali ne želimo da to


ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 93     <-- 93 -->        PDF

bude primjerice i članak 70 ZOŠ-a, za čiju promjenu
je već akcija u tijeku.


2.U okviru redovite skupštine HŠD-a redovito raspravljamo
o jednoj od aktualnih šumarskih tema, pa
za 107. predlažemo upravo aktualno "Licenciranje
radova u šumarstvu", ili "Certifikacija - izrada Hrvatskog
nacionalnog standarda za FSC cetifikaciju
šuma".
3.1 dalje treba raditi na ostvarenju
zaključaka prethodnih
skupština, kao što je primjerice širenje djelatnosti
koje mogu povećati prihode i osiguravati
zaposlenost u šumarstvu.
4. Usklađenost Zakona (Zakona o šumama, Zakona o
zaštiti prirode, Zakona o vodama, Zakona o cestama,
Zakona o rudarstvu i dr.) također je kontinuirana
zadaća.
5.Organizacija
Dana hrvatskoga šumarstva treba biti
na primjerenoj razini, s naglaskom na čim šire
uključenje ogranaka HŠD-a. Ove godine slijedi i
natjecanje šumaskih radnika u okviru ove manifestacije,
što će zahtijevati još više truda. U okviru
ovih događanja, kao i uvijek, predviđena je redovita
skupština HSD-a s aktualnom temom.


6. Kako je 2003. god. Godina čistih voda, predlažemo
savjetovanje (Okrugli stol) na tu temu.
7. Zajedno s Austrijom Italijom i Slovenijom organizirati
Resslerove dane.
8. U sklopu stručnih sktivnosti treba organizirati još
koje Savjetovanje ili Okrugli stol na aktualne teme,
a kao prvo predlažemo "Gospodaarenje privatnim
šumama".
9. Stručnom i moralnom liku članstva i treba dalje posvećivati
osobitu pozornost. U vezi s tim potrebno
je raspraviti i donijeti zaključke glede stručnih ispita,
koji po našoj ocjeni trebaju pripadati djelokrugu
rada naše udruge.
10.1 dalje je potrebno širiti domaću i međunarodnu suradnju
(kako putem središnjice tako i ogranaka
HŠD-a), kroz razmjenu stručnih ekskurzija i sudjelovanjem
na raznim skupovima, kao i razmjenom
publikacija.
11.Nastaviti
s potporom i osiguranjem sudjelovanja
HŠD-a na 35. EFNS natjecanju šumara biatlonaca
ove godine u Švicarskoj (Goms, 3-8 ožujka 2003.,


uz sudjelovanje 21 europske zemlje s više od tisuću
natjecatelja). Također treba poduprijeti nastup na
sličnom natjecanju Alpe - Adria (Italija, Austrija,
Slovenija, Hrvatska) kojemu je ove godine domaćin
Italija (20. i 21. ožujka), a prema prošlogodišnjem
izboru sudionika, 2004. god. domaćin bi trebala biti
Hrvatska. Slijedi i prošle godine započeta, a ove zime
predviđena, organizacija za početak veljače (vikend
8. veljače) državnog prvenstva šumara i drvoprerađivača
u skijaškom trčanju i veleslalomu.


12.Nastaviti s redovitim tiskanjem "Šumarskog lista" i
publikacija prema financijskim mogućnostima
(reprint Silvae nostrae Croatiae, Priručnika, tablica
i dr.).


13. Zaključeno je raspisati natječaj, odabrati najbolje
rješenje i izraditi zastavu HŠD-a.
14.Sukladno financijskim
mogućnostima pored redovitog
održavanja nastaviti s daljnjim uređenjem
objekta Hrvatski šumarski dom (fasada, hidroizolacija,
bojanje grad. stolarije, uređenje dvorišnog prostora,
pojačanje osnovne elektroinstalacije, ev. klimatizacija
i dr.).


Ad 7. U odnosu na prošlogodišnji, plan za 2003.
godinu veći je za 200.000,00 kn, što odgovora povećanim
prihodima na temelju sklopljenog ugovora o najmu
poslovnog prostora s Institutom za međunarodne
odnose. Naime, sada po tom ugovoru odnosni zakupac
plaća cijeli iznos, a ne kao do sada samo dio. Za stari
dio duga očekujemo potpis ugovora i naplatu, koja bi
trebala uslijediti po rasporedu rezervnih sredstava Ministarstva
znanosti, koje očekuje IMO. Kada do toga
dođe, moći ćemo napraviti rebalans plana. Isto važi i za
dugovanja Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije,
koji je utužen, i upravo se očekuje rasprava i
ovrha, za koju smo po traženju Suda ovih dana uplatili
pristojbu u iznosu od 5.000,00 kn. Prihode ogranaka
predvidjeli smo na razini planiranih za 2002. godinu, a
troškove na temelju prosječno ostvarenih u istoj godini.
Kako je svaki ogranak dobio svoj ispis izvješća o
poslovanju, molimo predsjednike ogranaka da potvrde
ili dadu prijedlog za dugačiji financijski plan svoga
ogranka. Iz tih razloga predloženo je i prihvaćeno da se
usvoji ovaj nacrt financijskog plana, a da se za iduću
sjednicu UO nakon dostavljenih prijedloga pripremi i
zatim usvoji konačni financijski plan.


Nacrt financijskog plana HŠD-a s ograncima za 2003. godinu
SADRŽAJ Planirano
1.2.3.
PRIHODI
Prihodi od prodaje i pretplate Šumarskog lista, separata
Prihodi od dotacija
Prihodi od zakupnina
oglasa 500.000,00
90.000,00
1.550.000,00
91




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 94     <-- 94 -->        PDF

SADRŽAJ


4. Ostali prihodi
5. Prihodi od članarina i naknada
UKUPNO PRIHODI
B TROŠKOVI
I MATERIJALNI TROŠKOVI


1. Potrošeni materijal za redovitu djelatnost
2. Potrošena energija
II TROŠKOVI USLUGA
3. Prijevozne usluge
4. Usluge održavanja
5. Intelektualne i osobne usluge
6. Komunalne usluge
7. Grafičke usluge (Šumarski list i dr.)
III TROŠKOVI ZA ZAPOSLENE
8. Plače, naknade, porezi, prirezi i doprinosi
9. Ostali izdaci za zaposlene
IV TROŠKOVI POSLOVANJA - NEMATERIJALNI


10. Dnevnice za službena putovanja i putni troškovi
11. Troškovi vanjskih suradnika
12. Troškovi reprezentacije
13. Premije osiguranja
14. Bankovne usluge
V OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA


15. Troškovi za stručno obrazovanje, savjetovanje i stručne ekskurzije
16. Troškovi za stručnu literaturu i stručna glasila
17. Ostali nematerijalni troškovi
UKUPNO TROŠKOVI


Ad 8. Broj 11-12/2002. Šumarskog lista tiskan jeprije par dana i upravo se dostavlja pretplatnicima. Uprotekloj godini Šumarski list je tiskan na ukupno 664stranice, od kojih se oko 60 % sadržaja odnosi na znanstvene
i stručne članke. Od ukupno 51 članka, 40 seodnosi na znanstvene različitih kategorija, a ostalo su


.


stručni članci te izlaganja na znanstvenim i stručnim
skupovima. Iz područja šumskih ekosustava je 19 članaka,
uzgajanja šuma 7, iskorišćivanja 4, zaštite šuma
3 plus 6 kolor dvojezičnih priloga na zadnjoj stranici
časopisa (Hrašovec), po 3 izmjere šuma s biometnkomi uređivanja šuma i šumarske politike 6. U rubrici Izazovi
i suprotstavljanja je 6 napisa, a njih 49 nalazimo urubrikama Aktualno, Knjige i časopisi, Znanstveni istručni skupovi, Obljetnice, Međunarodna suradnja,
Povijest šumarstva, zatim doktorati, priznanja te aktivnosti
studenata šumarstva. Rubrika Iz HŠD-a sadrži 12napisa, a u rubrici In memoriam zauvjek se opraštamood 21 kolege. Rubrika Zaštita prirode donosi 7 napisa.


Znanstveni i stručni članci su relativno dobro pokrili
sva područja šumarstva i zasigurno predstavljaju do-


v


92


Planirano


40.000,00
578.000,00


2.758.000,00


81.500,00


24.000,00


2.800,00


500.000,00
70.000,00
35.000,00
550.000,00


665.000,00
20.000,00


75.000,00
21.700,00
249.000,00
20.000,00
10.000,00


294.000,00
41.000,00
99.000,00


2.758.000,00


bar prilog šumarskoj znanosti i struci. No, ponovo po


zivamo stručnjake s terena i potičemo ih na pisanje o


svakodnevnim stručnim problemima i rješenjima,


Syaki članak pro§ao JL uredmčkl postupak recenzi.


Jg Povezano s mišljenjem Ministarstva znanosti i teh,
TT , », .,
nologije o proširenju Uredništva s članovima iz ino


zemstva, kako bi časopis dobio na težini, obavili smo
razgovore s kolegama iz inozemstva. S našom molbom
suglasili su se: Prof. dr. sc. Vladimir Beus (Bosna i


Hercegovina), Prof. dr. sc. Vjekoslav Glavač (Njema


čka)< Prof d r sc Emi1 Khm o

--´--


BoštJan Košir


(Slovenija), Dr. sc. Konrad Pintanć, pro


tesor


emeritus (Bosna i Hercegovina), Prof. dr. sc. Mila
n Saniga (Slovačka), Dr. sc. Martin Schneider-Jacoby
(Njemačka) i Prof. dr. sc. Iztok Winkler (Slovenija).


Zajedno s Akademijom šumarskih znanosti u pripremi
je za tisak znanstvena monografija "Obična
bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj", a ponovo, naravno
prema financijskim mugućnostima, u plan možemo
staviti često tražene fotomonografiju "Silvae




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 95     <-- 95 -->        PDF

nostrae Croatiae" i monografiju "Šume u Hrvatskoj".
Ovaj prijedlog za reprint, uputit ćemo Hrvatskim šumama
d.o.o., Povjerenstvu za znanstveni rad. Konačno
trebalo bi poraditi na Šumarskom priručniku, što smo
često najavljivali, ali na žalost na sve ne možemo stići.
Za tisak su pripremljene tablice za kubiciranje trupaca.
To je nekada izdavalo HŠD, ali je potom, navodno radi
kompjuterizacije ocijenjeno nepotrebnim, no to je izgleda
važilo do potrošnje zaliha. Sada se te tablice sve
više traže, pa smo ih odlučili tiskati u dogovoru s tiskarom
u određenoj nakladi, s plaćanjem tiskanja po principu,
koliko od kupaca zatraženih i plaćenih primjeraka,
toliko i uplata tiskari po dogovorenoj cijeni. Možda
treba postaviti pitanje tiskanja obrazaca Šumarske kronike,
jer i to se negdje zapustilo, a to je povijest te
Dnevnika rada koji se također traži.


Ad 9. Što se tiče korištenja poslovnog prostora i plaćanja,
a to znači odnosa sa zakupcima poslovnog prostora,
o ovoj točci smo govorili i u 9-mjesečnom financijskom
izvješću te prijedlogu financijskog plana za
2003. godinu. Radi sugurnosti i čuvanja zgrade, bit će


Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a
Hranislav Jakovac, dipl. ing.


potrebno osigurati stalnu čuvarsku službu, što su već za
ovaj mjesec osigurale Hrvatske šume d.o.o. Za iduću
godinu, to bi trebalo učiniti Hrvatsko šumarsko društvo
kao vlasnik zgrade, naravno uz naknadu Hrvatskih šuma
kao korisnika na glavnom ulazu koji se kontrolira.


O poslovima na održavanju zgrade redovito izvješćujemo,
a prema planu upravo je ugrađena stolarija na
istočnom, dvorišnom dijelu prizemlja i u raduje fasadni
dio posla. Isto tako, ovih dana bit će završen dio interijera
podrumske dvorane (garderoba, ormari i dr.).
Što se tiče stavljanje podrumske dvorane u ugostiteljsku
funkciju, u pregovorima smo s Ugostiteljskom
školom, koja bi po našoj ocjeni bila dobar partner.


Ad 10. Predsjednik HSD-a S. Matić izvjestio je o
posjeti Mađarskoj i želji novog predsjednika Mađarskog
šumarskog društva da inteziviramo suradnju. U
razgovoru o zajedničkim temama, zaključeno je, da su
to primjerice rijeke Drava i Dunav, zatim euroameričke
topole i zaštita prirode, ali naravno aktivna zaštita i dr.
Očekujemo da će ta suradnja krenuti te da će tada zajednički
stavovi imati i veću težinu.


Predsjednik HŠD-a
Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r.


Najljepši poklon Vašim prijateljima u svijetu NATURAL HERITAGE OF CROATIA.
Monografija od 364 stranice sa 750 slika u boji i 12 tekstova hrvatskih znanstvenika na
engleskom jeziku.


Cijena 220,00 kn. (knjižarska cijena 370,00 kn.)


Narudžbe prima BUVINA d.o.o., 10000 Zagreb, Trsje 19, tel./fax. 01 - 3772-655