DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 88 <-- 88 --> PDF |
ZAPISNIK 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a održane 19. prosinca 2003. godine u Zagrebu Nazočni: mr. se. Branko Belčić, mr. se. Vladimir Bogati, Damir Delač, dipl. ing., mr. se. Josip Dundović, Ivan Đukić, dipl. ing., Ivan Duvnjak, dipl. ing., dr. se. Joso Gračan, prof. dr. se. Ivica Grbac, Ilija Gregorović, dipl. ing., Ivan Matasin, dipl. ing., prof. dr. sc. Slavko Matić, Boris Miler, dipl. ing., prof dr. sc. Branimir Prpić, Franjo Lipošćak ( umjesto Maria Stipetića, dipl. ing.), Ivica Medarić, dipl. ing. (umjesto Dalibora Tomljanovića, dipl. ing.), dr. se. Vlado Topic, Berislav Vinaj, dipl. ing., Oliver Vlainić, dipl. ing., prof, dr. sc. Joso Vukelić, Ivan Tarnaj, dipl. ing., predsjednik NO, Hranislav Jakovac, dipl. ing. i Vlatka Antonie. Otsutni - ispričani: Davor Butorac, dipl. ing., Dražen Husak, dipl. ing., Zvonko Kranjc, dipl. ing., Herbert Krauthacker, dipl. ing., mr. se. Ivan Pentek, Zvonko Rožić, dip. ing., Josip Knepr, dipl. ing., član NO i Đurđica List, dipl. ing., članica UO. Nakon što je predsjednik HŠD-a S. Matić pozdravio sve nazočne zahvalivši im se na odazivu, a posebno direktoru Hrvatskih šuma d.o.o Željku Ledinskom, dipl. ing. te nakon čestitke dopredsjedniku HŠD-a Ivici Grbcu, koji je između prošle i ove sjednice UO imenovan za pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, usvojen je ovaj Dnevni red: 1. Ovjerovljenje Zapisnika 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a. 2. Obavijesti. 3. Aktualna šumarska problematika. 4. Izvješće o 9-mjesečnom poslovanju. 5. Imenovanje Povjerenstva za redoviti popis imovine i obveza na dan 31. 12. 2002. god. 6. Program rada HŠD-a za 2003. god. 7. Nacrt financijskog plana za 2003. god. 8. Šumarski list i ostale publikacije. 9. Hrvatski šumarski dom - uređenje i održavanje. 10. Razno. Ad 1. Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a održane 15. listopada 2002. god. prihvaćenje bez primjedbi. Ad 2. Tajnik HŠD-a H. Jakovac izvijestio je o događanjima između dvije sjednice, onima koje se daju na znanje, ili onima, koji radi njihovog značenja traže stručnu raspravu, zauzimanje stava struke i donošenje zaključaka. a) Izvješćujemo, daje prema zaključku s prošle sjednice UO, Hrvatsko šumarsko društvo uputilo dopis ,X6 Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u kojem je iskazano mišljenje i dati prijedlozi na zadnje Izvješće o restrukturiranju Hrvatskih šuma d.o.o b) Također prema, zaključku prošle sjednice UO, upućen je dopis izabranim članovima Povjerenstva za dodjelu priznanja zaslužnim članovima HŠD-a, s molbom da prihvate ovu zadaću te da pokrenu postupak i pripreme prijedloge. Ograncima HŠD-a ovaj je dopis upućen na znanje i s molbom da sa svojim prijedlozima potpomognu rad ovoga Povjerenstva. c) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izdalo je Rješenje, kojim se osniva stručno povjerenstvo za preispitanje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma (NN br. 121/97 i 52/01), u kojem su Mile Dodan, predsjednik (MPŠ) te članovi: Ljubomir Salak (Dl), mr. se. Dragan Krasić (Ministarsvo gospodarstva), mr. se. Petar Jurjević (HŠ), prof. dr. sc. Branimir Prpić (ASZ), Jozo Jurčević (zamjenik gl. državnog odvjetnika) i Katarina Čop (predsjednica Ureda za državnu imovinuVRH ). Povjerenstvo je dužno sa stručnog i znanstvenog stajališta preispitati predmetni Pravilnik, i po potrebi predložiti izmjene i dopune. d) Iz Ministarstva poloprivrede i šumarstva, također je stigla obavijest, da se na WEB stranici MPŠ - podnaslov Šumarstvo i lovstvo - Projekti, nalazi konačno izvješće, Studija o restrukturiranju Hrvatskih šuma. Zamoljeni smo o tome obavijestiti sve naše ogranke, što i činimo na ovoj sjednici putem predsjednika ogranakačlanova UO. Traži se očitovanje o ovoj problematici u što kraćem roku. e) Prošli tjedan (10. 12. 2002.), održana je Skupština Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS-a). Pored izvješća o radu i poslovanju HIS-a te tekućih problema glede zgrade i poslovnih prostora, važna točka dnevnog reda bila je priprema za proslavu 125-te obljetnice HIS-a u 2003. godini. Programom se predviđa u ožujku Svečana sjednica, u travnju Savjetovanje na temu Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti - tehničko usklađenje prema EU, Dubrovnik, Cavtat, hotel "Croatia" 10-12. travnja 2003. te ujesen (listopad) Inženjerski sabor, uz prikaz članica HIS-a (tiskano i u Zborniku), ali s naglaskom na djelatnost struke, u prošlosti, danas te program za budućnost. Dakle, ne o udruzi, nego o njenom radu, djelovanju i utjecaju na struku i šire. Sugerira se članicama HIS-a da u svojim značajnijim dijelovima programa rada u 2003. godini naznače kao povod proslavu 125-te obljetnice HIS-a. Stručna tema Skupštine bila je upravo Normizacija, a uvodno predavanje je održao ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 89 <-- 89 --> PDF |
U slobodnoj raspravi po ostalim pitanjima, predstavnici HŠD-a u Skupštini HIS-a postavili su pitanje glede osnivanja Inženjerske komore, a time i u sklopu nje Šumarske podkomore. Naime, prije dvije godine došli smo zajednički, posredstvom Ministarstva gospodarstva, a uz rad Povjerenstva koje je pripremalo dokumente za osnivanje Inženjerske komore, čak do izrađenog Statuta, na kojeg su dostavljene primjedbe. Odjednom je sve stalo, a arhitekti, građevinari, geodeti i električari, bez upozorenja iskočili su sami te je odlukom Vlade oformljena Komora tih struka. Prema informacijama, čovjek koji je u Ministarstvu gospodarstva kordinirao rad na ustrojstvu zajedničke Inženjerske komore i strukovnih podkomora, otišao je iz odnosnog Ministarstva bez da je premet povjeren drugoj osobi. Stvar je stala. Sada se, a na što smo više puta upozoravali, nakon donošenja novog Zakona o gradnji, postavlja pitanje ovlasti projektiranja i odobravanjapotpisivanja projekata (pa možda i do izrade Gospodarske osnove). Naime, ovlaštenici moraju biti članovi strukovne Komore, a nje nema. No, kada bi ona i postojala, prvi uvjet da netko postane članom strukovne Komore i dobije ovlaštenje projektanta, treba položiti stručni državni ispit, a on se, kada je riječ o našoj struci, već godinama ne polaže. To je pitanje koje već više godina bezuspješno potežemo. Tu je, kao i u mnogo drugih pitanja naše Ministarstvo zakazalo. Hrvatsko šumarsko društvo može, a i nudilo se organizirati polaganje stručnih državnih ispita (ima veću stručnu bazu, nego bivša Poslovna zajednica, koja je prije vodila taj posao), a Ministarstvo je tom poslu trebalo samo dati zakonski okvir. Dobili smo obećanje predsjednika HIS-a da će u Ministarstvu gospodarstva potaknuti pitanje nastavka rada na ustrojstvu Inženjerske komore i strukovnih podkomora (ili dijelova Komore). Također molimo potpredsjednika HŠD-a, sada i pomoćnika ministra Ivicu Grbca, da glede ovog pitanja ispred resornog Ministarstva kontaktira s Ministrastvom gospodarstva te da zajedno s HŠD-om koje bi pripremilo program i obavljalo polaganje stručnih državnih ispita, pripremi i osigura zakonske okvire za taj posao. f) Putem obavijesti koju smo primili od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, zamoljeni smo da nakon uvida na WEB stranici Ministarstva, u prvi nacrt nacionalnih standarda za certificiranje šuma damo svoje primjedbe i preporuke do 17. siječnja 2003. Kako je član UO HŠD-a B. Prpić upravo u vrijeme prošle sjednice UO (15. listopada), nazočio sastanku u Ministarstvu glede ovog pitanja, kratko je o tome izvijestio. Ukazao je ponajprije na problem nepriznavanja i nepoznavanja stanja naših šuma koje su 95 % prirodne, pa se tu traži u startu drukčiji pristup. No, za kvaletnu pripremu nacrta potreban je multidisciplinarni, ali stručni tim, što je u ovom slučaju izostalo, pa čak i glede šu marskih stručnjaka. Posebice je istakao neke nelogičnosti u nacrtu kao što je najmanja površina sječine u jednodobnim šumama (3 ha), udaljenosti dviju takvih površina, pomladno razdoblje, te naveo niz drugih primjedbi koje treba ugraditi u tekst nacrta. Podloga za donošenje takvog jednog standarda je šuma zakonskih propisa, naših i raznih izvanjskih konvencija. U šumarstvu uz zakone imamo još 23 različite odluke, u lovstvu 5, u zaštiti prirode 6, a potrebno je dodati zaštitu na radu, zaštitu bilja, vodoprivredu, ceste itd. Znači, program i nije tako jednostavan. On predlaže da sva poglavlja, a ne samo ono koje se odnosi na zaštitu okoliša, obrade stručnjaci, da se takav stručni tim u okviru HŠD-a složi, te da se pripremi primjedbe na ovaj Nacrt, jer će, ako se neki prijedlozi ne isprave, u budućnosti biti problema s inspekcijom. Ovaj prijedlog je jednoglasno prihvaćen, a u daljnjoj raspravi ponovo je iskazano nezadovoljstvo izborom radnih grupa i povjerenstava koje naše Ministarstvo formira, ne konzultirajući se prethodno sa strukom i ne gledajući na stručne potencijale pojedinaca. Ne bježeći, nego upravo zagovarajući multidiscliplinarnost, ipak nam u matičnoj struci glavnu riječ trebaju imati šumarski stručnjaci, jer oni najbolje poznaju šumski ekosustav. Drugi stručnjaci gledaju svaki svoj dijelić tog najsavršenijeg ekosustava i nisu ni svjesni da svojom prevelikom brigom i uskim specijalističkim djelovanjem mogu narušiti njegovu ravnotežu, koju je šumarstvo kroz 250 godina stručnog i organiziranog rada sačuvalo. Što se tiče površine sječina, razmaka tih površina, pomladnog razdoblja i dr., nacrt iskazuje potpuno nepoznavanje struke, jer neki ne znaju što je to oplodna sječa, a o njoj se ovdje upravo radi, a ne o čistoj sječi. Mi zagovaramo oplodne sječe na malim površinama, ali recimo na razini odjela. Iskazano je nezadovoljstvo nepoznavanjem struke i izborom ljudi koji trebaju učiti, a ti isti se prihvaćaju posla koji pretpostavlja dobro poznavanje materije. Problem je stoje takav loš nacrt pripremljen pa ga treba ispravljati, no pitanje je da li će naši prijedlozi biti prihvaćeni, s obzirom na razinu znanja onih koji će o tome odlučivati. Kod preglasavanja će, na žalost odlučivati veći broj glasova nekompetentnih, jer je tako sastavljeno povjerenstvo. U Helsinkiju je 1993. godine potpisana Rezolucija, koja je razradila kriterije i indikatore i tu bi trebalo reagirati, jer očito ti kriteriji i indikatori ne vrijede za nas. Inače ćemo uskoro kod kontroliranja stanja imati problema, jer ćemo biti prislanjani uz takve neodgovarajuće kriterije. Takav sustav, koji prosječno važi za cijeli svijet, ako se činovnički primjeni i na najbolje šume, može stvarati probleme. Mi smo išli na FSC sustav certifikacije, ali to ne znači, da ga, ako nam on ne odgovara ne mijenjamo sa srednjeeuropskim PEFC sustavom, kojeg se drže Njemačka, Francuska i Austrija, a koji nama bolje odgovara. Naravno da je |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 90 <-- 90 --> PDF |
primjerice Poljacima dobar FSC sustav, jer imaju 60 % kultura i plantaža, dok su naše šume 95 % prirodne. Za te kulture i plantaže oni su dobili certifikat FSC kao i mi za prirodne šume. Zašto se kod nas uporno forsira ovaj sustav, koji nas uspoređuje s tropskim šumama navodno to forsiraju kupci-prerađivači drveta. Svakako treba imati kompetentno povjerenstvo za certificiranje šuma i ići u razgovore, jer nema smisla ne koristiti našu prednost u šumarskom svijetu. Rješenje je napraviti dobar nacionalni program za certificiranjc šuma, koji se ne mora slagati sa FSC sustavom. On će vjerujemo biti sličniji PEFC sustavu, kojemu se onda možemo prikloniti. Direktor Hrvatskih šumaŽ. Ledinski je pojasnio, kako je unatoč zalaganju za PEFC sustav, kada su već prethodno tri uprave bile certificirane po FSC sustavu, a po želji kupaca, bila prilika da uz još malo truda dobijemo certifikat za cijelo područje, tim više što taj trošak certifikacije plaćaju kupci. Već sada je to opravdano s većom cijenom naših proizvoda (za celulozno drvo je tako cijena veća 2 eura). Uz naše certificirano drvo i ono iz drugih zemalja naši kupci će imati oko 60 % certificiranog drva, stoje za njih plus, pa onda mogu i nama bolje plaćati. Nitko nam nije branio da u zadnjim godinama napravimo svoj nacionalni standard, stoga po njegovom mišljenju moramo pomoći Ministarstvu da nas može pratiti. To nije samo pitanje poduzeća Hrvatske šume, koje mora komercijalno poslovati, nego cijele šumarske struke. HŠD kao nevladina udruga ima tu težinu, da može stati na čelo struke. Mi moramo našu struku u svim prilikama prezentirati izvan našeg kruga, pa i primjerice isticati posjedovanje ovog FSC certifikata. Nadamo se, da ćemo kroz godinu ili nešto više dobiti i PEFC certifikat, a s našim nacionalnim standardom rješavamo sve probleme. Svakako treba skupiti glave i napraviti posao, koji će struku zadovoljiti. Kod sastavljanja odbora i povjerenstava, doministar bi se trebao konzultirati sa strukom koga u njih imenovati. Nadamo se da će novi doministar to i činiti i da će ići uz, a ne kontra udruge čiji je i podpredsjednik. Doministar I. Grbac je naznačio, kako je iz dosadašnje rasprave vidljivo, da mnogo toga ide prema Ministarstvu. No, to je zatečeno stanje i za sada može samo pratiti započete aktivnosti i gledati gdje i kako se može nešto eventualno popraviti, pa i stručno pojačati timove. Svakako on traži potporu i pomoć, kao što kaže svjestan toga, da kao solista ništa neće moći sam napraviti. Bez podrške struke nije moguće napraviti bilo kakav iskorak. No i predstavnici struke moraju biti odgovorniji (odazivati se sastancima i ostajati do kraja) i agresivniji. Mnoge stvari se nedovoljno raspravljaju i prolaze kraj nas. Tako je Zakon o zaštiti prirode, koji nam ne ide u prilog bio na užem kabinetu Vlade, a danas ide na Vladu. Intervencijom našeg Ministrastva ima izgleda da bude skinut s dnevnog reda i upućen na doradu. No, tko je kriv da je takav prošao kraj nas? Uvidom u popratnu dokumentaciju, on je ciljano, mimo MPŠ išao direktno na Vladu. Još jedna obveza, a to je Zakon o šumama, trebao je još krajem godine biti upućen Vladi, no zadnja aktivnost glede njega datira od travnja ove godine. On je sada prolongiran do lipnja 2003. i tu će nam posebno trebati pomoć HŠD-a da napravimo kvalitetan prijedlog. Isto tako očekuje se dovršenje nacrta Nacionalne šumarske politike i strategije, a prema Vladi je upućen Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja. Naša će zadaća biti i povratak inspekcijske službe u MPŠ. Očekuje nas i čitav niz projekata kojima se uključujemo u međunarodne tokove, no oni nisu posebno financirani. Tu nastaje problem, jer stručnjaci, posebice mlađi, bježe od takvih zadaća, a onda se to vraća struci kroz nedovoljno kvalitetne programe. Svakako, da bi nas drugi uvažavali trebamo biti nazočni i na skupovima izvan struke, gdje bi se moglo raspravljati o šumarstvu i općenito biti agresivniji. U raspravi je posebno ukazano na neprihvatljiv odnos Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja prema šumarstvu, koji se unatoč obećanjima nikako ne popravlja, dapače ovih je dana kulminirao smjenom našeg kolege Mihaljevića iz Upravnog vijeća PP Kopački rit bez obrazloženja. Oni vrše stalan pritisak na šumarstvo, prijedlozima zakona kojima stalno nešto otimaju od šumarstva, i idu s lobiranjem sve do unutarstranačkog (ministar - predsjednik nadležnog Saborskog odbora). Kao stoje već dogovarano na sjednici Povjerensva za znanstveni rad HŠ, i ovdje se predlaže ponovo zatražiti sastanak MPŠ, MZOPU i šumarske struke (Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski fakultet; Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume d.o.o.), na kojem bi se usuglasili stavovi i dogovorila suradnja. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen. Ovih dana je šumarstvo izloženo i pritiscima drvne industrije, konkretno putem Croatiadrva oko načina prodaje drvnih sortimenata, pa bi oni sada čak htjeli raspoređivati kvote koliko kome treba isporučiti sirovine, dok Ministarstvo gospodarstva još nije provelo zaključke Vlade iz lipnja o tržišnom ponašanju. Tu je i posao našeg MPŠ da prisili MG poštivati odluke Vlade. Koliko je vremena potrebno od odluke do provedbe? Na poslovanje HŠ pak utječu odmah sve promjene, kao npr. porezna politika (terenski dodatak do 30 i preko 30 km., a to je red veličine 60 mil. kn). Govorimo o nekoj očekivanoj dobiti od 10 %, a ovdje se jednim potezom - novom obvezom ona prepolovljuje. Da bi poduzeće moglo ići u promjene, prvi uvjet je stabilnost u politici poslovanja koja se ne može svaki čas mijenjati, tim više što se očekuje da tvtka sama isfinancira restrukturiranje. Doministar je skrenuo i pozornost na aktualan Zakon o fondu za okoliš, gdje se uvijeno puca na kompletni OKFŠ. U raspravi se traži da MPŠ «XX |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 91 <-- 91 --> PDF |
protestira radi nepostojanja međuresorne suradnje, jer badave je da struka protestira ako se ide mimo nje. Sredstva OKFŠ-a su upravo ciljano usmjerena na šume i tako treba i ostati. g) U povodu 50. obljetnice postojanja i djelovanja, KUD "Šumari" - Vinkovci, dodijelilo je HŠD-u Priznanje za višegodišnji doprinos uspješnom djelovanju Društva, na čemu smo im se pismeno zahvalili. h) U NN br. 126 od 30. listopada 2002., objavljena je Uredba o osnivanju Državnog zavoda za zaštitu prirode (koji je usput rečeno već postojao i koji je bio preteča današnjeg MZOPU). Kada gledamo ustroj odnosnog Ministarstva i ovog Državnog zavoda, koji omah sugerira i broj zaposlenih, pitamo se, administracijo gdje ti je kraj? Pogledajmo i usporedimo broj šumarskih kadrova u MPŠ, a o MZOPU da i ne govorimo. i) Od ogranka Delnice dobili smo, kao božični poklon duborez - amblem HŠD-a, koji će krasiti ovu našu novu dvoranu, na čemu im najsrdačnije zahvaljujemo. Ad 3. U očekivanju direktora HŠ Ž. Ledinskog i doministra I. Grbca, koji su na pola sata morali u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva na kratki sastanak, a željeli smo da nas izvjeste o trenutnom stanju glede problema restruktururanja, uvodno nas je na temelju sažetog Izvješća o tome izvjestio dopredsjednik HSD-a J. Dundović. Dakle, nakon konačnog Izvješća, sastavljenog opširno u četri dijela te dostavljenih primjedbi i prijedloga, Odbor za restrukturiranje (I. Grbac, Ž. Ledinski, V. Vondra, Filipec, J. Bilandžija, I. Istok i G. Colnar), sačinio je sažetak, kao konačno Izvješće, koje će se uz eventualnu doradu uputiti na Vladu. Na početku izvješće prikazuje tijek rada glede odluka Vlade i izrade studije. Zatim je naznačena struktura prihoda HŠ, od kojih je 11 % iz uvjetno rečeno iz ostalih djelatnost šumarstva, a teži se da to bude i do 30 %. Trgovačko društvo bi trebalo biti profitabilnije i nastojati smanjiti svoje visoke troškove. Za drvnu industriju je naznačeno daje rascjepkana i neučinkovita te da nedostaje tržišno usmjerenje. Zaključuje se da HŠ imaju dobar geografski položaj, pa bi se i njihovi kupci lakše morali probijati na svjetsko tržište. HŠ trebaju ostvariti maksimalni ekonomski učinak, a da u isto vrijeme zadrže svoju ekološku funkciju. To će se teško moći ostvariti, jer mi neprestano upozoravamo da dobiti u šumarstvu može biti samo na štetu šume. Dobit je i ono što se ulaže u reprodukciju šuma, posebice ono što se ulaže u sanaciju najvrednijih sastojina. Osim tržišnog određivanja cijena drvnih sortimenata, u organizaciji posebno se naznačuju veće ovlasti šumariji kao osnovnoj jedinici, gdje bi se značajnije moglo utjecati na rezultat svog rada, a tako i HŠ. U daljnjem pregledu prikazano je današnje stanje i ono što bi trebalo biti u budućnosti. Tu ima dosta ponavljanja, a možda je značajno reći, da se u ciljevima restrukturiranja, pored osiguranja gospodarske, ekološke i socijalne funkcije, predviđa veći dio dobiti dati državi. Predviđeni prihod od ostalih poslova je planiran nisko, svega s 5 %, a trebali težiti većem udjelu (npr. ogrjevno drvo kao energent, gdje imamo rezerve). Očekuje se povećanje prihoda već spomenutim uvođenjem tržišnih odnosa. Međutim, pripremljene su hrvatske norme za drvo, educirano je preko 500 stručnjaka na terenu, da bi od Ministarstva gospodarstva stigao negativan odgovor o njihovoj primjeni. HŠ imaju međunarodni FSC certifikat, ali se po potrebi, ako nam on ne bude odgovarao, možemo uključiti i u PEFC sustav. U tekstu je iskazana potreba da PP vode šumarski stručnjaci. Ukazuje se na veću ulogu u lovstvu i gospodarenju s divljači. Kod radnih jedinica predlaže se pilot projekt sheme za privatizaciju. Lovačke kuće trebalo bi namijeniti turističkoj djelatnosti u okviru HŠ, no tu bi trebalo napraviti programe, a ne samo imenovati rukovoditelje, a da se ne zna kako i s čime raditi. Znači imperativ bi bio tržišno poslovati, gospodariti gospodarskim šumama, zatim onima koje bi spadale pod većinski uslužne djelatnosi (krške šume) te davanje usluga privatnim šumovlasnicima i općenito privatnom sektoru. Tu će biti problem plaćanja, jer npr. porezni zakon pored već spomenutog terenskog dodatka, otežao je poslovanje ukidanjem ugovora o djelu za šumarstvo, no za ceste je ostavljena ta mogućnost. Svi znamo daje u šumarstvu sezonska radna snaga, posebice u uzgojnim radovima neophodna. Sada se mora sklapati privremeni radni odnos, što osim povećanih troškova zahtijeva i proceduru. Što se tiče financijskog rezultata očekuje se dobit od 10 %, odnosno pet puta veća nego danas. To bi se postiglo smanjenjem direktnih troškova i indirektnih troškova (dobrim dijelom to se, što je čudno, odnosi se na smanjenje broja poslovođa, koji baš rade direktno u proizvodnji) i većom financijskom kontrolom. Kod ekoloških zahtjeva treba posjedovati certifikat na temelju nezavisne međunarodne sheme i zelenu bilancu. Socijalna komponenta traži maksimizaciju potencijala osoblja i minimizaciju socijalnog stresa, no bez nekih normativa rečeno je da u HŠ imaju 2200 zaposlenika viška, te da bi za pet godina trebale doći na oko 7500 zaposlenih. Usporedba direktnih troškova HŠ i privatnih poduzetnika u današnjim uvjetima neposjedovanja licenci, nije realna, pogotovo ako bi se u HŠ pravilno ulagalo u nova sredstva rada i opremu, što osigurava razvoj. Kada se govori o korišćenju vanjskih konzultanata, njih treba dobro provjeriti, jer su oni ti koji povuku znatan dio novaca, a sa slabim rezultatom. Kod organizacije iskazuje se potreba permanentnog obrazovanja do razmjene sa stručnjacima iz inozemstva. Treba razvijati komercijalnu etiku s naglaskom na tržište i kupce. Sugerira se Uprava za šumarstvo unutar MPŠ, sektor privatnih šuma, sektor |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 92 <-- 92 --> PDF |
proizvodnje certificiranog drva, sektor za uspješno komercijalno šumarsko društvo, sektor za poslove HS (u uslužnom dijelu) iz sredstava OKFŠ-a. Kod drvne industrije stavlja se težište na kupce i tržište. Kod zaposlenosti konstatira se već rečeni višak, a zatim se govori o njihovom alternativnom zapošljavanju. U pravnom dijelu ukazuje se na potrebu promjena niza zakonskih odrebi i usklađivanja zakona i zakonskih akata. Rokovi su, prvi dio 2003. do 2007. god. Ovdje je interesantno spomenuti uvođenje novog informatičkog sustava i predviđena sredstva (9 mil. eura), pa je pitanje traži li to netko za sebe novi posao. Na kraju kao sažetak, troškovi restrukturiranja iznosili bi oko 50 mil. eura, a od toga 92 % bili bi vanjski troško vi. Većinom (80 %) se oni odnose na otpremnine i umirovljenja, ostalo su već rečeni troškovi nove informatike, obuka osoblja 1.9 mil. eura, od čega vanjski kozultanti oko 0,5 mil. eura. Od internih troškova 4 mil. eura su za osposobljavanje radnika, što je jedina prava stvar. Ovi troškovi jesu veliki, ali će se kako kažu vraćati kroz uštede. No, kako smo više puta upozoravali, ako je najveća ušteda otpuštanje radnika, kakav je to program i gdje je tu razvoj? Osim toga to je jednokratna kratkotrajna ušteda. Dobit koja bi bila oko 78 mil. godišnje mogla bi se uplatiti u budžet. Krškim šumama trebalo bi ostaviti 25 mil. eura godišnje. Na kraju iskazani su rizici koji bi mogli omesti izvedbu projekta, kao što su: nedostatak predanosti promjenama od strane menadžmenta, ne prihvaćanje komercijalnog mandata od strane osoblja, jak otpor osoblja promjenama, neuspjeh u provođenju modernog informatičkog sustava i otpor profesionalnih šumara povećanju fleksibilnosti u zakonodavstvu vezano za planiranje i gospodarenje šumama (što implicira pomisao, kako neki misle da se baš ne treba držati strogih do sada poštivanih šumarskih načela, pa se tako primjerice neki uzgojni radovi mogu i preskakati da bi se uštedjelo). Po povratku sa sastanka iz MPŠ, doministar I. Grbac, izvijestio nas je da je spomenuti Zakon o zaštiti prirode skinut s dnevnog reda sjednice Vlade i upućen na doradu. Što se tiče Izvješća o konačnoj studiji restrukturiranja HŠ, direktor HŠ Ž. Ledinski je izvijestio o dogovoru na zadnjem sastanku Odbora za restrukturiranje. Izvješće je odgovor na projektni zadatak, bez obzira sviđali se neki djelovi nama ili ne. Složili smo se da se skraćeni dio izvješća napravi i da ide prema Vladi, a u samom izvješću ostavljena je velika sloboda Upravi da ona posao provodi dalje po segmentima. Da bi izvješće bilo idelno trebalo bi riješiti puno nerješenih stvari, počam od neusklađenja zakona. No u izvješće je ugrađen dobar dio primjedbi. Odvijanje procesa potrebno je voditi postepeno. Ono što smo dvanaest godina centralizirali, ne možemo za godinu decentralizirati. Kada se neke djelatnosti privatiziraju, neće biti potrebe za tako velikom nadgradnjom kakvu danas imamo. Prave uštede bit će kada se poslovi još više privatiziraju. Treba uvesti pravilnik o licenciranju i od poduzetnika stvoriti profitabilne tvrtke, naravno uz našu pomoć. Dio djelatnosti će ostati u vlasništvu poduzeća, a ostalo će morati na tržište. Ne možemo očekivati neku veću doradu projekta, jer generalno na projektni zadatak je odgovoreno i bitno je, daje usvojena većina naših primjedbi. No, istina je da neke stvari nismo uspjeli promijeniti, jer za to nije bilo volje nadležnih. U procesu razrade očekuje se i pomoć HŠD-a, jer proces nije zatvoren, nego upravo otvoren. Ad 4. Iz priloženog financijskog izvješća za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2003., vidljivo je da su prihodi u odnosu na plan ostvareni s indeksom od 65,71, a troškovi 64,60. Sve stavke kreću se u predviđenim okvirima, osim usluga održavanja, koje su manje. Naime štednjom - preusmjerenjem dijela sredstava iz odnosne stavke i poravnanjem dijela duga Instituta za međunarodne odnose, ima izgleda, da zajedno s dijelom sredstava iz odnosne stavke za 2003. godinu, osiguramo dovoljno sredstava za prioritetnu zadaću održavanja zgrade, a to je uređenje fasade. Nije to pitanje samo izgleda zgrade, nego više popravaka fasade i time osiguranja sigurnosti prolaznika, jer su već u nekoliko navrata padali dijelovi vijenca. Troškove reprezentacije i troškove stručnih ekskurzija nije moguće točno planirati, jer oni ovise o izvršenju programa rada ogranaka i naplati prihoda, koji onda diktiraju veću ili manju aktivnost na tom planu. Nakon kratke rasprave izvješće je jednoglasno prihvaćeno. Na prijedlog Tajništva, UO je također jednoglasno zaključio da se iz ušteđenih sredstava kupi jedan auto do vrijednosti od oko 100.000,00 kn. To danas nije luksus, nego potreba za osiguranje normalnog poslovanja udruge jedne struke, koja nije kancelarijska. Isto tako odobrena je isplata Božićnice zaposlenima u HŠD-u do neoporezivog iznosa od 700,00 kn, a stoje u duhu zakona. Također je uzeta na znanje i odobrena nabavka imovine - zamjena dvije radne stolice, osobno računalo, telefax i jedan manji mikrofonski sustav. Ad 5. Povjerenstvo za redoviti popis imovine i obveza na dan 31. 12. 2002. god. imenovano je u sastavu: mr. se. Mladen Stojković, predsjednik, Đurđica Belić, članica i Ana Žnidarec, članica. Ad 6. Nakon rasprave i male dopune jednoglasno je usvojen ovaj Program rada za 2003. godinu 1. Kako još nije donesena konačna odluka glede programa restruktuiranja Hrvatskih šuma d.o.o., i dalje treba pratiti rad na tom dokumentu. Isto vrijedi i za Nacionalnu šumarsku strategiju i politiku. Posebno važna zadaća bit će izrada novog Zakona o šumama, koji će doživjeti promjene, ali ne želimo da to |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 93 <-- 93 --> PDF |
bude primjerice i članak 70 ZOŠ-a, za čiju promjenu je već akcija u tijeku. 2.U okviru redovite skupštine HŠD-a redovito raspravljamo o jednoj od aktualnih šumarskih tema, pa za 107. predlažemo upravo aktualno "Licenciranje radova u šumarstvu", ili "Certifikacija - izrada Hrvatskog nacionalnog standarda za FSC cetifikaciju šuma". 3.1 dalje treba raditi na ostvarenju zaključaka prethodnih skupština, kao što je primjerice širenje djelatnosti koje mogu povećati prihode i osiguravati zaposlenost u šumarstvu. 4. Usklađenost Zakona (Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o vodama, Zakona o cestama, Zakona o rudarstvu i dr.) također je kontinuirana zadaća. 5.Organizacija Dana hrvatskoga šumarstva treba biti na primjerenoj razini, s naglaskom na čim šire uključenje ogranaka HŠD-a. Ove godine slijedi i natjecanje šumaskih radnika u okviru ove manifestacije, što će zahtijevati još više truda. U okviru ovih događanja, kao i uvijek, predviđena je redovita skupština HSD-a s aktualnom temom. 6. Kako je 2003. god. Godina čistih voda, predlažemo savjetovanje (Okrugli stol) na tu temu. 7. Zajedno s Austrijom Italijom i Slovenijom organizirati Resslerove dane. 8. U sklopu stručnih sktivnosti treba organizirati još koje Savjetovanje ili Okrugli stol na aktualne teme, a kao prvo predlažemo "Gospodaarenje privatnim šumama". 9. Stručnom i moralnom liku članstva i treba dalje posvećivati osobitu pozornost. U vezi s tim potrebno je raspraviti i donijeti zaključke glede stručnih ispita, koji po našoj ocjeni trebaju pripadati djelokrugu rada naše udruge. 10.1 dalje je potrebno širiti domaću i međunarodnu suradnju (kako putem središnjice tako i ogranaka HŠD-a), kroz razmjenu stručnih ekskurzija i sudjelovanjem na raznim skupovima, kao i razmjenom publikacija. 11.Nastaviti s potporom i osiguranjem sudjelovanja HŠD-a na 35. EFNS natjecanju šumara biatlonaca ove godine u Švicarskoj (Goms, 3-8 ožujka 2003., uz sudjelovanje 21 europske zemlje s više od tisuću natjecatelja). Također treba poduprijeti nastup na sličnom natjecanju Alpe - Adria (Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska) kojemu je ove godine domaćin Italija (20. i 21. ožujka), a prema prošlogodišnjem izboru sudionika, 2004. god. domaćin bi trebala biti Hrvatska. Slijedi i prošle godine započeta, a ove zime predviđena, organizacija za početak veljače (vikend 8. veljače) državnog prvenstva šumara i drvoprerađivača u skijaškom trčanju i veleslalomu. 12.Nastaviti s redovitim tiskanjem "Šumarskog lista" i publikacija prema financijskim mogućnostima (reprint Silvae nostrae Croatiae, Priručnika, tablica i dr.). 13. Zaključeno je raspisati natječaj, odabrati najbolje rješenje i izraditi zastavu HŠD-a. 14.Sukladno financijskim mogućnostima pored redovitog održavanja nastaviti s daljnjim uređenjem objekta Hrvatski šumarski dom (fasada, hidroizolacija, bojanje grad. stolarije, uređenje dvorišnog prostora, pojačanje osnovne elektroinstalacije, ev. klimatizacija i dr.). Ad 7. U odnosu na prošlogodišnji, plan za 2003. godinu veći je za 200.000,00 kn, što odgovora povećanim prihodima na temelju sklopljenog ugovora o najmu poslovnog prostora s Institutom za međunarodne odnose. Naime, sada po tom ugovoru odnosni zakupac plaća cijeli iznos, a ne kao do sada samo dio. Za stari dio duga očekujemo potpis ugovora i naplatu, koja bi trebala uslijediti po rasporedu rezervnih sredstava Ministarstva znanosti, koje očekuje IMO. Kada do toga dođe, moći ćemo napraviti rebalans plana. Isto važi i za dugovanja Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, koji je utužen, i upravo se očekuje rasprava i ovrha, za koju smo po traženju Suda ovih dana uplatili pristojbu u iznosu od 5.000,00 kn. Prihode ogranaka predvidjeli smo na razini planiranih za 2002. godinu, a troškove na temelju prosječno ostvarenih u istoj godini. Kako je svaki ogranak dobio svoj ispis izvješća o poslovanju, molimo predsjednike ogranaka da potvrde ili dadu prijedlog za dugačiji financijski plan svoga ogranka. Iz tih razloga predloženo je i prihvaćeno da se usvoji ovaj nacrt financijskog plana, a da se za iduću sjednicu UO nakon dostavljenih prijedloga pripremi i zatim usvoji konačni financijski plan. Nacrt financijskog plana HŠD-a s ograncima za 2003. godinu SADRŽAJ Planirano 1.2.3. PRIHODI Prihodi od prodaje i pretplate Šumarskog lista, separata Prihodi od dotacija Prihodi od zakupnina oglasa 500.000,00 90.000,00 1.550.000,00 91 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 94 <-- 94 --> PDF |
SADRŽAJ 4. Ostali prihodi 5. Prihodi od članarina i naknada UKUPNO PRIHODI B TROŠKOVI I MATERIJALNI TROŠKOVI 1. Potrošeni materijal za redovitu djelatnost 2. Potrošena energija II TROŠKOVI USLUGA 3. Prijevozne usluge 4. Usluge održavanja 5. Intelektualne i osobne usluge 6. Komunalne usluge 7. Grafičke usluge (Šumarski list i dr.) III TROŠKOVI ZA ZAPOSLENE 8. Plače, naknade, porezi, prirezi i doprinosi 9. Ostali izdaci za zaposlene IV TROŠKOVI POSLOVANJA - NEMATERIJALNI 10. Dnevnice za službena putovanja i putni troškovi 11. Troškovi vanjskih suradnika 12. Troškovi reprezentacije 13. Premije osiguranja 14. Bankovne usluge V OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 15. Troškovi za stručno obrazovanje, savjetovanje i stručne ekskurzije 16. Troškovi za stručnu literaturu i stručna glasila 17. Ostali nematerijalni troškovi UKUPNO TROŠKOVI Ad 8. Broj 11-12/2002. Šumarskog lista tiskan jeprije par dana i upravo se dostavlja pretplatnicima. Uprotekloj godini Šumarski list je tiskan na ukupno 664stranice, od kojih se oko 60 % sadržaja odnosi na znanstvene i stručne članke. Od ukupno 51 članka, 40 seodnosi na znanstvene različitih kategorija, a ostalo su . stručni članci te izlaganja na znanstvenim i stručnim skupovima. Iz područja šumskih ekosustava je 19 članaka, uzgajanja šuma 7, iskorišćivanja 4, zaštite šuma 3 plus 6 kolor dvojezičnih priloga na zadnjoj stranici časopisa (Hrašovec), po 3 izmjere šuma s biometnkomi uređivanja šuma i šumarske politike 6. U rubrici Izazovi i suprotstavljanja je 6 napisa, a njih 49 nalazimo urubrikama Aktualno, Knjige i časopisi, Znanstveni istručni skupovi, Obljetnice, Međunarodna suradnja, Povijest šumarstva, zatim doktorati, priznanja te aktivnosti studenata šumarstva. Rubrika Iz HŠD-a sadrži 12napisa, a u rubrici In memoriam zauvjek se opraštamood 21 kolege. Rubrika Zaštita prirode donosi 7 napisa. Znanstveni i stručni članci su relativno dobro pokrili sva područja šumarstva i zasigurno predstavljaju do- v 92 Planirano 40.000,00 578.000,00 2.758.000,00 81.500,00 24.000,00 2.800,00 500.000,00 70.000,00 35.000,00 550.000,00 665.000,00 20.000,00 75.000,00 21.700,00 249.000,00 20.000,00 10.000,00 294.000,00 41.000,00 99.000,00 2.758.000,00 bar prilog šumarskoj znanosti i struci. No, ponovo po zivamo stručnjake s terena i potičemo ih na pisanje o svakodnevnim stručnim problemima i rješenjima, Syaki članak pro§ao JL uredmčkl postupak recenzi. Jg Povezano s mišljenjem Ministarstva znanosti i teh, TT , », ., nologije o proširenju Uredništva s članovima iz ino zemstva, kako bi časopis dobio na težini, obavili smo razgovore s kolegama iz inozemstva. S našom molbom suglasili su se: Prof. dr. sc. Vladimir Beus (Bosna i Hercegovina), Prof. dr. sc. Vjekoslav Glavač (Njema čka)< Prof d r sc Emi1 Khm o --´-- BoštJan Košir (Slovenija), Dr. sc. Konrad Pintanć, pro tesor emeritus (Bosna i Hercegovina), Prof. dr. sc. Mila n Saniga (Slovačka), Dr. sc. Martin Schneider-Jacoby (Njemačka) i Prof. dr. sc. Iztok Winkler (Slovenija). Zajedno s Akademijom šumarskih znanosti u pripremi je za tisak znanstvena monografija "Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj", a ponovo, naravno prema financijskim mugućnostima, u plan možemo staviti često tražene fotomonografiju "Silvae |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 95 <-- 95 --> PDF |
nostrae Croatiae" i monografiju "Šume u Hrvatskoj". Ovaj prijedlog za reprint, uputit ćemo Hrvatskim šumama d.o.o., Povjerenstvu za znanstveni rad. Konačno trebalo bi poraditi na Šumarskom priručniku, što smo često najavljivali, ali na žalost na sve ne možemo stići. Za tisak su pripremljene tablice za kubiciranje trupaca. To je nekada izdavalo HŠD, ali je potom, navodno radi kompjuterizacije ocijenjeno nepotrebnim, no to je izgleda važilo do potrošnje zaliha. Sada se te tablice sve više traže, pa smo ih odlučili tiskati u dogovoru s tiskarom u određenoj nakladi, s plaćanjem tiskanja po principu, koliko od kupaca zatraženih i plaćenih primjeraka, toliko i uplata tiskari po dogovorenoj cijeni. Možda treba postaviti pitanje tiskanja obrazaca Šumarske kronike, jer i to se negdje zapustilo, a to je povijest te Dnevnika rada koji se također traži. Ad 9. Što se tiče korištenja poslovnog prostora i plaćanja, a to znači odnosa sa zakupcima poslovnog prostora, o ovoj točci smo govorili i u 9-mjesečnom financijskom izvješću te prijedlogu financijskog plana za 2003. godinu. Radi sugurnosti i čuvanja zgrade, bit će Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a Hranislav Jakovac, dipl. ing. potrebno osigurati stalnu čuvarsku službu, što su već za ovaj mjesec osigurale Hrvatske šume d.o.o. Za iduću godinu, to bi trebalo učiniti Hrvatsko šumarsko društvo kao vlasnik zgrade, naravno uz naknadu Hrvatskih šuma kao korisnika na glavnom ulazu koji se kontrolira. O poslovima na održavanju zgrade redovito izvješćujemo, a prema planu upravo je ugrađena stolarija na istočnom, dvorišnom dijelu prizemlja i u raduje fasadni dio posla. Isto tako, ovih dana bit će završen dio interijera podrumske dvorane (garderoba, ormari i dr.). Što se tiče stavljanje podrumske dvorane u ugostiteljsku funkciju, u pregovorima smo s Ugostiteljskom školom, koja bi po našoj ocjeni bila dobar partner. Ad 10. Predsjednik HSD-a S. Matić izvjestio je o posjeti Mađarskoj i želji novog predsjednika Mađarskog šumarskog društva da inteziviramo suradnju. U razgovoru o zajedničkim temama, zaključeno je, da su to primjerice rijeke Drava i Dunav, zatim euroameričke topole i zaštita prirode, ali naravno aktivna zaštita i dr. Očekujemo da će ta suradnja krenuti te da će tada zajednički stavovi imati i veću težinu. Predsjednik HŠD-a Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r. Najljepši poklon Vašim prijateljima u svijetu NATURAL HERITAGE OF CROATIA. Monografija od 364 stranice sa 750 slika u boji i 12 tekstova hrvatskih znanstvenika na engleskom jeziku. Cijena 220,00 kn. (knjižarska cijena 370,00 kn.) Narudžbe prima BUVINA d.o.o., 10000 Zagreb, Trsje 19, tel./fax. 01 - 3772-655 |