DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ograme Europske Unije - Odredba o razvoju ruralnog područja, kreditna sredstva European Recovery Program- a ERP, kao i sredstva za investicije u agraru. Iz ovih sredstava kao i sredstava pokrajina (Fond za katastrofe) financirat će se pošumljavanje, infrastruktura i oprema. Veliki dio pogođenih površina obuhvaća zaštitne i zaštićene šume. Neke od ovih površina dugoročno će izgubiti svoju "zaštitnu funkciju". Kratkoročno moramo računati s povećanom opasnošću od odrona lavina, klizišta itd. Stoga je neophodno čim prije započeti sa sanacijom ovih površina. Zemlja Austrija izdvojit će iz šumarskog poticajnog programa te iz Fonda za katastrofe potrebna sredstva. Pozitivno se ocjenjuje i situa- ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI čija da je vjetrolom ostao regionalno ograničen te da susjedne zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Švicarska i Češka) nisu pogođene, tako da se ne očekuje znatan pritisak na međunarodno tržište. Jačina oluje bila je takva da su pogođene sve šumske sastojine podjednako, tako da i prirodno gospodarenje Austrijskim šumama nije moglo spriječiti nastalu štetu. Izjave prema kojima sama šumarska struka kroz loše gospodarenje šumama snosi krivicu prema Savezn om Ministarstvu ne odgovaraju istini, te Ministarstvo opovrgava iste. Vlado Čamba IZVJEŠĆE S KONFERENCIJE DYGEN (DINAMIKA I OČUVANJE GENETIČKOG DIVERZITETA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA) - EUROPSKI PARLAMENT, STRASBOURG (FRANCUSKA), 2-5. 12. 2002. god. U Europi su početkom devedesetih godina pokrenute dvije inicijative koje su razvile istraživanja populacijske genetike šumskog drveća, kao i njihovu primjenu u očuvanju genetskog diverziteta. Prva inicijativa proizašla je od strane Europske Komisije, s uspješnim pozivom istraživačima unutar četvrtog okvirnog programa 1994-98 (FAIR, BIOTECH Programme) i kasnijeg petog okvirnog programa 1998-02 {Quality of life and Energy and Environment Programme). Ukupno je u dvadeset različitih projekata bilo uključeno više od 160 laboratorija, a bavili su se praćenjem i evolucijom genetskog diverziteta za više od 30 vrsta šumskog drveća. Tijekom istog razdoblja pokrenuta je i druga inicijativa od strane europskih zemalja na provođenju očuvanja i održivosti šumskih genetičkih izvora. Na Prvoj ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma, održanoj u Strasbourgu 1990. godine, donesena je Rezolucija o međunarodnom planu zaštite i konzervacije genofonda šumskoga drveća, te rezolucijama H1 i H2 s ministarske konferencije u Helsinkiju (1993), osnovani su i prvi EUFORGEN mrežni planovi (1995) s programom zaštite europskih vrsta šumskog drveća. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Namjera održavanja DYGEN konferencije bila je ispuniti prazninu između dobivenih rezultata bazičnih istraživanja na području populacijske, evolucijske i ekološke genetike te njihove primjene u programima očuvanja genofonda šumskog drveća. Konferencija je bila zajednička inicijativa koordinatora europskih projekata i voditelja EUFORGEN mrežnih planova, a rezultati su i zajednički prezentirani. Podaci i rezultati uspoređivani su i sa drugim pristupima istraživanjima koja su provođena u drugim dijelovima svijeta (Azija, Afrika, Amerika). Danje pregled i perspektiva za novi, šesti okvirni program istraživanja, koji bi podržala Europska Komisija. Na Konferenciji je bilo nazočno ukupno 278 sudionika iz 43 zemlje, a bila je podijeljena u deset različitih sekcija. Održano je 16 pozivnih izlaganja tijekom plenarnih sjednica, 63 izlaganja u paralelnim sjednicima, a izloženo je i 118 postera. Sažeci svih pozivnih izlaganja, usmenih izlaganja, kao i postera nalaze se na web stranici konferencije: http: //www.pierroton.inra. fr/genetics/Dygen/index.html. Hrvatska delegacija održala je izlaganje pod naslovom "Importance of conservation of the hairy type of Populus nigra in the changing climatic and environmental conditions" (autori D. Kajba,Ballian,D., Idžojtić,M.iS. Bogdanji sudjelovala je s posterom "Distribution ofhaplotypes of white oaks in Central Balkans" (autori D. S1 a d e, D u cousso, A.,Gračan,J. iR. Petit). Na tematskoj sjednici pod naslovom Razmjena gena, glavni naglasci dani su problematici fragmentacije staništa, gospodarenju šumama i promjeni okoliša, što sve ima velik utjecaj na razmjenu i strukturu genetičkog materijala šumskog drveća. Izlaganja su se odnosila na rasprostranjenie polenom i/ili sjemenom, koristeći različite pristupe u procjeni udaljenosti rasprostiranja (npr. stupanj migracije između populacija). Mikrosatelitna DNA bila je najčešće korišten genetski marker, a njezin visoki polimorfizam bio je znatna prednost u istraživanjima. Genetski markeri pokazuju jednoroditeljski i dvoroditeljski tip nasljeđivanja, te bi trebalo kombinirati i razlikovati širenje genetičkog materijala polenom od rasprostiranja vrsta sjemenom. U dijelu izlaganja na sjednici Hibridizacija, ukazano je na značaj križanja u oplemenjivanju šumskog drveća, budući da ono osigurava adaptivnu i neadaptivnu varijabilnost u lokalnim populacijama i rezultira mogućnošću nastanka novih vrsta. Važnost hibridizacije u evoluciji izloženo je kombiniranjem molekularnih i ekoloških studija, a prikazano je kako hibridizacija može pridonijeti kolonizaciji novih ekoloških niša preko trangresijskog razdvajanja i križanja vrsta. Za pravilno razumijevanje uloge hibridizacije u evoluciji vrsta šumskog drveća, potrebno je u buduća istraživanja uključiti: istraživanja genetičkih mapa, identificiranja i lociranja položaja kvantitativnih svojstvava (QTL), eventualnu genomiku i/ili funkcionalnu genomiku umjetnih hibrida, kao i detaljnu ekološku studiju vrsta. Na primjerima vrsta Quercus, Salix i Picea dat je sažet prikaz kako uloga hibridizacije i introgresije mogu osigurati selektivnu prednost u različitim ekološkim uvjetima. Filogeografija vrsta Quercus robur i Q. petraea ukazala je da su tijekom rekolonizacije Europe, poslije zadnjeg ledenog doba, važnu ulogu imale hibridizacija i introgresija između ovih vrsta. I DYGEN CONFERENCE Slika 1: Hrvatski sudionici na konferenciji DYGEN (Europski parlament, Strasbourg) Slika 2: Zbornik sažetaka DYGEN konferencije |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 85 <-- 85 --> PDF |
U sklopu sjednice na temu Adaptacija, prevladavale su četiri aktualne teme: položaj vrste unutar ekosustava, vrste kao modeli za izučavanje adaptacije, teoretski pristup istraživanjima te analiza stupnja korisnosti i iskoristivosti vodnog potencijala. Tematska sjednica Kolonizacija vrsta i klimatske promjene potvrdila su i sadašnja transeuropska istraživanja o postojanosti jake korelativne veze između unutarvrsne genetičke strukture i povijesti kolonizacije vrste. Kod europskih vrsta šumskog drveća bogatstvo alela i diferencijacija najveća je na mediteranskom području (dijelu refugija), a genetski diverzitet se povećava prema sjeveru i prema migracijskoj distanci u vrijeme kolonizacije. Migracija sjemenom imala je dominantnu ulogu u oblikovanju genetičke strukture šumskih vrsta u komparaciji s ostalim genetskim procesima. Velik izazov pred genetičarima šumskog drveća u skoroj budućnosti bit će osigurati jednu ekspertnu analizu te pripremiti strategiju očuvanja i zakonodavstvo u šumarstvu, s obzirom na moguće klimatske promjene, baziranu na dobivenoj zajedničkoj procjeni paleoekoloških i genetičkih rezultata. Tema Prostorna dinamika i prirodna obnova šuma obuhvatila je izlaganja koja su se većinom odnosila na procese koji jačaju ili remete prostornu strukturu, većinom na razini gena, ali i na razini vrste. Utvrđene su dvije bitne kategorije, razmjena gena i promjene u prostoru (okolišu), a koje utječu na individualnu varijabilnost i rasprostranjenost adaptabilnih svojstava šumskih vrsta drveća bitnih za selekciju i inbriding depresiju. Izlaganja na sjednici Umjetno prenošenje sjemena ukazala su na važnost autoktonosti vrsta i označavanju provenijencija s njihovim osobnostima lokalne prilagodbe. No, sve je evidentnije da uslijed rapidnih promjena u okolišu, značaj autoktonosti i provenijencije postaje manje važan. U tom smislu bilo bi važnije bolje poznavanje genetičkih konzekvenci na nastale promjene u okolišu i poznavanje pripadajućih modifikacija abiotičkih i biotičkih čimbenika kao dijelova stresa, a koji bi formulirali adekvatnu strategiju pri umjetnom transferu sjemena. Uporaba genetskih markera bit će vrijedna pomoć u verifikaciji dinamike genetske varijabilnosti, a moguća izmjena kod rijetkih alela osigurala bi genetski diverzitet i budući genetski potencijal takve umjetne populacije. U sklopu sjednice Uzgojni oblici ukazano je da sve promjene u genetičkoj strukturi, zajedno s promjenama u gustoći populacije i sustavu oplodnje, imaju izravan utjecaj na uzgajanje. Razlike između vrsta i različiti primjeri s drugih kontinenata, uglavnom su se odnosile na tretman za široko rasprostranjene vrste u odnosu na vrste raspršene u malim izoliranim populacijama. Tema Očuvanje rijetkih i udomaćenih vrsta šumskog drveća obuhvatila je istraživanja i radove koje se ne od nose samo na očuvanje tih vrsta, već i na obnovu i očuvanje ugroženih staništa na kojima oni obitavaju. Nužne su brze akcije, budući se učinkovite veličine populacija dramatično smanjuju, a istraživanja bi morala uključivati i ekološka gledišta održavanja ugrožene vrste. Tematska sjednica Široko raširene vrste dala je prikaz dramatične situacije za pojedine vrste, a to se regionalno najviše odnosilo na područje jugoistočne Azije, gdje su veliki kompleksi šuma uništeni tijekom posljednjih trideset godina. Prikazana je i mogućnost strategije praćenja šumskog ekosustava pomoću GlS-a, što može uključivati od botaničke inventure do ukazivanja na potencijalne opasnosti nestanka vrste, kao i praćenje zdravstvenog stanja staništa i pojedinih populacija. Na sjednici na temu Očuvanje udomaćenih vrsta, ukazano je na značaj sve većeg utjecaja ljudske aktivnosti na šumski ekosustav, dok se istovremeno neke vrste intenzivno udomaćuju (izneseni su primjeri za topole, kalifornijski bor, kesten, trešnju, divlju jabuku i neke vrste hrastova). Za sada malo je znano o sadašnjem ili potencijalnom utjecaju udomaćenih populacija na prirodne sastojine putem razmjene gena i hibridizacije, a dobivaju na važnosti budući se dosta kultura osniva u neposrednoj blizini prirodnih populacija. Da bi se to utvrdilo, potrebno je razviti genetičke alate za praćenje transfera i genetskog diverziteta šumskog reprodukcijskog materijala (odrediti genetske markere i protokole). To je itekako značajno kod intenzivno uzgajanih udomaćenih vrsta, a u sljedećem će desetljeću biti važno i kod eventualnog pridolaska genetski modificiranih vrsta šumskog drveća. Završna plenarna sjednica obuhvatila je pozivne referate sudionika, a odnosili su se na zajedničku strategiju očuvanja šumskih genetskih resursa i zakonodavstva, te primjene genetskih, demografskih, bioloških i praktičnih izučavanja konzervacije vrsta šumskog drveća. Doneseni su i zaključci Konferencije od strane moderatora pojedinih tematskih grupa. Doc. dr. se. Davorin Kajba Dr. se. Joso Gračan |