DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ograme Europske Unije - Odredba o razvoju ruralnog područja, kreditna sredstva European Recovery Program- a ERP, kao i sredstva za investicije u agraru. Iz ovih sredstava kao i sredstava pokrajina (Fond za katastrofe) financirat će se pošumljavanje, infrastruktura i oprema. Veliki dio pogođenih površina obuhvaća zaštitne i zaštićene šume. Neke od ovih površina dugoročno će izgubiti svoju "zaštitnu funkciju". Kratkoročno moramo računati s povećanom opasnošću od odrona lavina, klizišta itd. Stoga je neophodno čim prije započeti sa sanacijom ovih površina. Zemlja Austrija izdvojit će iz šumarskog poticajnog programa te iz Fonda za katastrofe potrebna sredstva. Pozitivno se ocjenjuje i situa- ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI čija da je vjetrolom ostao regionalno ograničen te da susjedne zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Švicarska i Češka) nisu pogođene, tako da se ne očekuje znatan pritisak na međunarodno tržište. Jačina oluje bila je takva da su pogođene sve šumske sastojine podjednako, tako da i prirodno gospodarenje Austrijskim šumama nije moglo spriječiti nastalu štetu. Izjave prema kojima sama šumarska struka kroz loše gospodarenje šumama snosi krivicu prema Savezn om Ministarstvu ne odgovaraju istini, te Ministarstvo opovrgava iste. Vlado Čamba IZVJEŠĆE S KONFERENCIJE DYGEN (DINAMIKA I OČUVANJE GENETIČKOG DIVERZITETA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA) - EUROPSKI PARLAMENT, STRASBOURG (FRANCUSKA), 2-5. 12. 2002. god. U Europi su početkom devedesetih godina pokrenute dvije inicijative koje su razvile istraživanja populacijske genetike šumskog drveća, kao i njihovu primjenu u očuvanju genetskog diverziteta. Prva inicijativa proizašla je od strane Europske Komisije, s uspješnim pozivom istraživačima unutar četvrtog okvirnog programa 1994-98 (FAIR, BIOTECH Programme) i kasnijeg petog okvirnog programa 1998-02 {Quality of life and Energy and Environment Programme). Ukupno je u dvadeset različitih projekata bilo uključeno više od 160 laboratorija, a bavili su se praćenjem i evolucijom genetskog diverziteta za više od 30 vrsta šumskog drveća. Tijekom istog razdoblja pokrenuta je i druga inicijativa od strane europskih zemalja na provođenju očuvanja i održivosti šumskih genetičkih izvora. Na Prvoj ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma, održanoj u Strasbourgu 1990. godine, donesena je Rezolucija o međunarodnom planu zaštite i konzervacije genofonda šumskoga drveća, te rezolucijama H1 i H2 s ministarske konferencije u Helsinkiju (1993), osnovani su i prvi EUFORGEN mrežni planovi (1995) s programom zaštite europskih vrsta šumskog drveća. |