DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 83     <-- 83 -->        PDF

ograme Europske Unije - Odredba o razvoju ruralnog
područja, kreditna sredstva European Recovery Program-
a ERP, kao i sredstva za investicije u agraru. Iz ovih
sredstava kao i sredstava pokrajina (Fond za katastrofe)
financirat će se pošumljavanje, infrastruktura i oprema.


Veliki dio pogođenih površina obuhvaća zaštitne i
zaštićene šume. Neke od ovih površina dugoročno će
izgubiti svoju "zaštitnu funkciju". Kratkoročno moramo
računati s povećanom opasnošću od odrona lavina,
klizišta itd. Stoga je neophodno čim prije započeti sa
sanacijom ovih površina. Zemlja Austrija izdvojit će iz
šumarskog poticajnog programa te iz Fonda za katastrofe
potrebna sredstva. Pozitivno se ocjenjuje i situa-


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


čija da je vjetrolom ostao regionalno ograničen te da
susjedne zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Švicarska
i Češka) nisu pogođene, tako da se ne očekuje znatan
pritisak na međunarodno tržište.


Jačina oluje bila je takva da su pogođene sve šumske
sastojine podjednako, tako da i prirodno gospodarenje
Austrijskim šumama nije moglo spriječiti nastalu
štetu. Izjave prema kojima sama šumarska struka kroz
loše gospodarenje šumama snosi krivicu prema Savezn
om Ministarstvu ne odgovaraju istini, te Ministarstvo
opovrgava iste.


Vlado Čamba


IZVJEŠĆE S KONFERENCIJE DYGEN (DINAMIKA I OČUVANJE GENETIČKOG
DIVERZITETA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA) - EUROPSKI PARLAMENT,
STRASBOURG (FRANCUSKA), 2-5. 12. 2002. god.


U Europi su početkom devedesetih godina pokrenute
dvije inicijative koje su razvile istraživanja populacijske
genetike šumskog drveća, kao i njihovu primjenu
u očuvanju genetskog diverziteta. Prva inicijativa
proizašla je od strane Europske Komisije, s uspješnim
pozivom istraživačima unutar četvrtog okvirnog programa
1994-98 (FAIR, BIOTECH Programme) i kasnijeg
petog okvirnog programa 1998-02 {Quality of life
and Energy and Environment Programme). Ukupno je
u dvadeset različitih projekata bilo uključeno više od
160 laboratorija, a bavili su se praćenjem i evolucijom


genetskog diverziteta za više od 30 vrsta šumskog drveća.
Tijekom istog razdoblja pokrenuta je i druga inicijativa
od strane europskih zemalja na provođenju
očuvanja i održivosti šumskih genetičkih izvora. Na
Prvoj ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma,
održanoj u Strasbourgu 1990. godine, donesena je
Rezolucija o međunarodnom planu zaštite i konzervacije
genofonda šumskoga drveća, te rezolucijama H1 i H2
s ministarske konferencije u Helsinkiju (1993), osnovani
su i prvi EUFORGEN mrežni planovi (1995) s programom
zaštite europskih vrsta šumskog drveća.