DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 80 <-- 80 --> PDF |
1100 do 1300 mm koje su oskudne u ljetnim mjesecima. U oba predjela analizirane su sastojine kalabrijskog bora (Pinus laricio) stare oko 40 g. i sastojine alepskog bora (Pinus halepensis) stare 19 i 20 g., gdje su primijenjene različite metode sadnje (jame, oranje i gradoni) primjenom sadnica starosti dvije i tri godine (2+1) s različitim brojem sadnica po ha. Tako su za kalabrijski bor primjenjene sljedeće tehnike: priprema tla za sađenje u jame dimenzije 40 x 40 x 40 cm s kvadratnom sadnjom i distancom od 2 m, što znači 2500 sadnica po ha priprema tla za gradone ručnom obradom (širina 80 cm) s razmacima od 2, 3 i 4 m, a distanca sadnica 1 m, što znači da je gustoća bila 5000, 3333 i 2500 sadnica po ha. Za alepski bor: dublja obrada oranjem, pravokutna sadnja s razmacima redova od 3 m i međusobnim razmakom sadnica u redovima od 1,5 i 2,8 m, što daje gustoću od 2222 i 1473 sadnice po ha prekopavanje terena s pravokutnom sadnjom u razmacima redova od 3 m i sadnica od 1,5 m, što daje gustoću od 2222 sadnice po ha. Za svaki tip sadnje snimljeni su detaljni dendrološki podaci. Kao rezultate istraživanja može se izdvojiti sljedeće (za kalabrijski bor): uginuće sadnica veće je kod primjene gradona, vjerojatno zbog veće konkurencije sadnica koje su u razmaku od 1 m prosječni promjeri veći su kod sadnje na gradone, dok je razlika u visnama zanemariva temeljnica i masa po ha veća je kod gušće sadnje (796,7 naprema 782,4 metra kubna po ha) bez obzira na početnu gustoću sadnje, sadašnji broj stabala po ha je oko 2500 stabala, bez obzira što nisu vršene prorede na mjestima gdje je gustoća stabala iz bilo kojih razloga reducirana, nalazi se oblilan biljni pokrov (naročito Graminaceae što pozitivno djeluje protiv erozije) Za alepski bor: - gustoća je neznatno veća kod dublje obrade oranjem (1910 sadnica naprema 1854 po ha), što znači daje uginuće kod oranja bilo manje, jer je zasađen isti broj sadnica distribucija stabala po promjerima gotovo je istovjetna kao i parametri srednjeg stabla (promjer i visina) postoji značajnija razlika u temeljnici i masi po ha kod različite gustoće sadnje. Kod sadnje od 1473 sadnice po ha masa nakon 20 g. iznosi 200,6 kubi ka, a kod sadnje od 2222 sadnice ta masa (u istoj starosti) iznosi 281,7 kubika. - neovisno o gustoći sadnje stupanj pokrivenosti tla je velik i ujednačen - prizemno rašće je u prvim godinama obilnije, a zatim se smanjuje ovisno o gustoći krošnje. U oba proučavana područja rezultati su potvrdili da se kalabrijski i alepski bor ponašaju kao vrste brzog rasta i da su unatoč lošim klimatskim uvjetima vrlo upotrebljive za pošumljavanje uz primjenu raznih tehnika, ovisno o terenu. Ova istraživanja korisna su za zaustavljanje osiromašenja vegetacije i tla koje je sve veća prijetnja u mediteranskim zonama. Simone Puddu, Livio Bi an eh i, Alberto Maltoni, Marco Pac i, Andrea Tan i: Istraživanje vegetacijske dinamike na površinama zasađenim sa Pinus radiata na Sardiniji Početne ideje pošumljavanja na Sardiniji imale su ekonomski karakter. To se uglavnom odnosi na egzotične brzorastuće vrste namijenjene za opskrbu tvornica celuloze i papira. Nakon stečaja tvornice papira Arbatax, koja je bila glavni potrošač celuloznog drveta na Sardiniji (ubrzo se otvorio i lanac stečaja ostalih potrošača: Legno e derivati, Fibrocarta, Corpo forestale i ENCC), proizvodnja celuloznog drveta za industrijsku prerađuje prestala. Aktualni problem postao je kako ove umjetne nasade s isključivom namjenom pretvoriti u prirodne šume. U prvom trenutku je bilo najvažnije ustanoviti da li postoje evolutivni procesi koji daju mogućnost usmjerenja ovih kultura prema šumskim ekosustavima. U ovom članku autori su obradili pokuse istraživanja u kulturi bora Pinus radiata starog 30 g. u Monte Arci, u središnjoj-zapadnoj Sardiniji. Tu su usporedili pet zona unutar pošumljenog kompleksa, od kojih su tri imale različitu gustoću, a dvije su bile unutar makije koja graniči s borikom. U svim zonama evidentirana su odrasla stabla, podmladak i prizemna vegetacija. Za ocjenu biološke raznolikosti postojeće šumske vegetacije i pomlatka korištena su dva floristička indeksa (indeks Shannona br. HillNl), jedan sintetski floristički, strukturalni indeks (indeks PRETZCH) ijedan indeks obnavljanja (indeks Magini). Do sada dobiveni rezultati ukazuju da se smanjenjem gustoće odraslih stabala bilo zbog prorede ili požara omogućava postupni ulazak drugih vrsta (posebno česmine), što se ne događa u gustim sklopljenim kulturama, kao i u gustim makijama. Umjerena pokrivenost terena osigurava maksimalnu raznolikost u procesu obnove. Privremeni rezultati ovih istraživanja omogućili su da se dođe do korisnih prijedloga za gospodarenje ovim kulturama, u cilju usmjeravanja njihovog daljnjeg razvoja prema prirodnim šumama. |