DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 79 <-- 79 --> PDF |
nja kapaciteta tla za zadržavanje vlage. Ti pripremni radovi često prouzrokuju velike promjene na postojećim biljnim zajednicama, a mogu imati i negativan utjecaj na eroziju (terase i gradoni). Tehnika sadnje u priređene jame najmanje negativno djeluje na postojeću vegetaciju. Pionirske vrste koje se upotrebljavaju u pripremnim radovima treba uvijek tražiti među tipičnim autoktonim vrstama. Predmet ovih istraživanja je analiza uspjeha nedavnih pošumljavanja u južnoj Siciliji gdje su upotrebljavane razne vrste uz primjenu raz- Naziv područja. Općina, površina ličitih tehnika sadnje. Posebna pozornost posvećena je uspjehu podsađivanja listača i procesu obnove autoktone vegetacije. Istraživanja su obavljena u provinciji Agrigento na šest predjela i 28 ploha veličine 20 x 40m. Obavljana su sva potrebna mjerenja i svi su podaci evidentirani. Također su opisane glavne karakteristike okoliša u zonama istraživanja. Na posebnoj tablici prikazane su karakteristike istraživanih ploha koje djelomično navodimo kao primjer: Tehnika pripreme tla i vrsta sadnje, te Redni broj Upotrebljavane vrste Starost, prethodna prethodne uzgojne uporaba tla intervencije Magagiaro Menfi (Ag) Sadnja u jame na neobrađenom 850 ha, 30 g-garizi Odrasli P. halepensis i 1 tlu podsađivanjc vršeno pašnjaci i napuštene podstojni Quercus ilex 1992/1993. g. kultivirane površine 2 Odrasli P. halepensis isto odrasli P. halepensis Sadnja vršena na tlo parcijalno i P. pinea s podstojnim orano (u prugama) 3 Qurcus ilex podsadivanje 1992/93. g. Usporedbom dendroloških podataka može se procijeniti uspješnost pojedinih vrsta, primijenjenih pripremnih radova i tehnike sadnje, što će biti naknadno obrađeno. Po prvim podacima najbolje rezultate daju rodovi Pinus i Cupresus. Pinus halepensis daje bolje rezultate u usporedbi s pinijom i čempresom, a Pinus radiata nije preporučljiv. Dobre rezultate daje Acacia cyanophylla i Tamarix africana ne zbog prirasta, već kao vrste koje imaju sposobnost brze obnove na opožarenim površinama. U podstojnoj etaži dobro se pokazala Olea europaea var. sylvestris, ali se to treba tek potvrditi u idućem razdoblju. Alepski bor ima još jednu prednost pred pinijom, a to je što se ispod njega zbog prozračne krošnje bolje razvija podstojna etaža. Što se tiče prireme tla, privremeni rezultati sugeriraju djelomičnu obradu tla radi očuvanja postojeće vegetacije i boljeg prirasta zasađenih biljaka. Kako su u Siciliji naglašeni procesi degradacije, pošumljavanje i korektno gospodarenje već pošumljenim površinama važan je odgovor. Posljednjih godina su obavljena mnoga pošumljavanja (1985/86. oko 25000 ha) ali svi podaci nisu još obrađeni. U ovom razdoblju, kako kaže C i a n c i o "rezultati jednog pošumljavanja se više ne ocjenjuju na bazi prirasta stabala", jer šuma ima mnoge druge funkcije među kojima je svakako očuvanje biološke raznolikosti najvažnije. Iz broja 4 srpanj-kolovoz 2002. izdvajamo: V. Garfi, F. lovino, G. Menguzzato,A. Nico lac i: Priprema tla i gustoća sadnje alepskog i kalabrijskog bora - analiza i prvi rezultati U ovome članku autori su prikazali postignute rezultate u pošumljavanju u raznim uvjetima, uz primjenu različitih tehnika sadnje. Degradacija tla zbog prirodnih i antropoloških utjecaja predstavlja vrlo aktualnu problematiku za područje mediterana. Intenzivna pošumljavanja postaju osnovni način suprostavljanja osiromašenju vegetacije i degradiranju tla. Teške klimatske prilike i velika pedološka raznolikost uvjetuje primjenu odgovarajuće tehnike sadnje koja će osigurati dobre rezultate. Nedostatak pokusa i iskustva u odabiru tehnike sadnje i odabiru vrsta doveli su do uopćavanja načina rada u različitim uvjetima, bez potrebnog nadzora. O primjeni različitih metoda postoje suprostavljena mišljenja posebno o rezultatima vezanima za intenzitet obrade tla u pripremnim radovima. U južnoj Italiji postoje situacije koje se razlikuju ponajprije u primijenjenoj tehnici sadnje, a to može biti ishodište za procjenu njihove vrijednosti i prijedloge za veću učinkovitost. U tu su svrhu odabrane dvije zone kao objekti istraživanja: zapadna strana Sila Grande i planinski predjeli Sila Greca, obadvije na nadmorskoj visini od 1000 do 1300 m. Klima je tipično mediteranska, s prosječnom godišnjom temperaturom od 11,5 °C i oborinama od |