DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 78 <-- 78 --> PDF |
i južno od ušća Tibera, prostirale su se močvarne zone, mezohidrofilne makije, pašnjačke površine i nešto malo ekstenzivne poljoprivrede. Vlasnici zemljišta bili su veleposjednici, pripadnici rimskog plemstva. Koloni, koji su obrađivali zemlju živjeli su u primitivnim životnim uvjetima. U posljednjem razdoblju od 150 g. ova zona je pretrpjela veliki preobražaj, vezan za urbanistički razvoj Rima i obale, koji je doživio vrhunac u poslijeratnom razdoblju. Upečatljivom preobražaju krajolika pridonijela je pinija {Pinus pinea L.) koja je unesena na ovo područje početkom XIX. stoljeća. Unošenje pinije nastavljeno je u posljednjih sto godina radi fiksiranja pješčanih dina, te radi proizvodnje drveta i pinjola. Danas su ta stabla glavno obilježje gradskog i prigradskog okoliša, kao protuteža betonskim konstrukcijama i zagađenju zraka i voda. U ovom je članku ponajprije opisana struktura borovih kultura Rimskog primorja južno od Tibera i njihova razvojna dinamika: određene su smjernice razvoja radi očuvanja i revalorizacije uloge tih vegetacijskih oblika u strukturi velegradskog ozračja, gdje su nužne aktivnosti na prostornom poboljšanju. Kulture pinije nalaze se uglavnom u obalnom pojasu na valovitom terenu, koji je kultiviran ili pokriven stambenim objektima visoke kategorije. Klima je tipično mediteranska, s prosječnom temperaturom od 15 °C i oborinama koje osciliraju između 700 i 900 mm godišnje, i to u jesenskom i zimskom razdobllju, dok su ljeta sušna. Posljednjih desetljeća ova je zona obuhvaćena intenzivnom i neorganiziranom urbanističkom ekspanzijom. Rezidencijalno stanovništvo se u posljednjih 50 godina povećalo za deset puta (od 33000 na 330000). Većina objekata napravljena je izvan urbanističkog plana i bez građevinske dokumentacije i bez potrebne infrastrukture (ceste, kanalizacija i javna rasvjeta). Poslije 1980. g. lokalna administracija poduzela je inicijative za sređivanje ovog stanja. Medu mnogim inicijativama uključena je i institucija Državnog prirodnog rezervata "Rimsko priobalje" s ciljem očuvanja prirodnih vrijednosti oko 30000 ha površine koja je ugrožena urbanističkom ekspanzijom. U svrhu istraživanja izvršeno je kartiranje svih borika uz pomoć aerosnimaka. Veliki kompleksi podijeljeni su na više dijelova, te su tako dobivene 23 zone istraživanja s površinama od 900 do 2000 kvadratnih metara, na kojima su obavljena sva potrebna dendrometrijska mjerenja. Na bazi strukturalnih karakteristika proučavane populacije su podjeljene na 4 tipa: Tip A: mladi jednodobni borik Tip B: odrasli jednodobni borik Tip C: zreli jednodobni borik Tip D: višeslojni borik Svaki strukturalni tip detaljno je opisan: broj i vrsta stabala u svim etažama, visina, starost, promjeri itd. Istraživanja su pokazala da su najviše zastupljene odrasle i zrele jednodobne kulture pinije. To su stabla sađena za stabiliziranje pješčanih nanosa, te za proizvodnju drveta i pinjola. S vremenom su poprimile važnost ostale funkcije: rekreativne, ambijentalne i naturalističke, jednom rječju višefunkcionalna obilježja. Na osnovi obavljenih istraživanja proizašli su i neki prijedlozi za gospodarenje ovim kompleksom. Prije svega radi se o poboljšanju i očuvanju starih borika, gdje je pinija trenutno dominantna, ali se nalazi u evolutivnoj fazi koja može krenuti u raznim smjerovima. U kavantitativnom pogledu predviđeno je proširenje površine, a nikako smanjenje zbog fenomena agresivne urbanizacije. Osnovne uzgojno- tehničke mjere svode se na: - održavanje jednodobnih borika kao elementa mediteranskog krajolika koji je karakterističan za talijansko priobalje, posebice za rimsko okružje očuvanje i proširenje borika u višeslojnoj strukturi koja omogućava opstanak piniji u vrijednoj biološko različitoj strukturi, koja je kompaktibilna s eventualnom proizvodnjom pinjola favoriziranje ekološke sukcesije prema visokoj me diteranskoj makiji i panjači crnike radi povećanja naturalističke vrijednosti područja. Za ostvarenje tih mjera potrebno je stvoriti informativni sustav za sakupljanje svih podataka o stanju borika i ostale vegetacije te donošenje jedinstvenog programa gospodarenja primorskim šumama cijelog Lazia. Ovo predviđa usvajanje šumsko uzgojne prakse u kojoj se bioekološke potrebe stavljaju ispred financijskih, što traži jedinstvenost akcije svih onih koji bi trebali biti zainteresirani za učinkovito gospodarenje šumom. Osobito je važno organizirati sve preventivne službe i pojačati borbu protiv vandalskih radnja i posebice protiv vrlo štetnih ljetnih požara. Tommaso La Mantia, Donato Salvatore La M el a Veća, Marco Marchetti, Giuseppe Barb era: Privremeni rezultati o analizi tehnike pošumljavanja u južnoj Siciliji Nepovoljni klimatski uvjeti u sušnim predjelima južne Sicilije s dugim ljetima bez oborina, čine rezultate pošumljavanja vrlo rizičnima. Pomanjkanje vlage je ozbiljna prepreka primanju i uspješnom razvoju mladih biljaka koje vrlo često ne uspjevaju preživjeti prvu sušnu sezonu. Da bi pošumljavanje bilo učinkovitije u ovim uvjetima potrebno je voditi računa o stanju sadnog materijala, vrstama koje će se upotrebljavati te tehnici sadnje. Velika sezonska suša uvjetuje potrebu poduzimanja radova koji predhode pošumjlavanju u svrhu poveća |