DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Ljubav prema šumi i šumarstvu nasljedila je od oca i supruga, pa danas, uz pomoć kćerke Janje, između ostalog prati i časopis za popularizaciju šumarstva "Hrvatske šume", koji joj redovito šaljem. Ovih nekoliko redaka neka joj budu čestitka za njen 100-ti rođendan, uz dobre želje da i dalje živi sretno i zadovoljno s kćerkom jedinicom u svom stanu na Lapadu. Mladen Skoko LITERATURA: Klepac, D. 1987.: Sjećanje na prof. dr. Đuru Nenadića. Šum. list 10-12, str. 669-673. Marjanović, D. 2002.: Stoti rođendan svastike kipara Ivana Meštrovića. Proslava u obitelji mr. ph. Marije Kesterčanek-Stjepanović, najstarije farmaceutkinje u Dubrovniku. Dubrovački tjednik br. 2701, od 2. 11.2002. Skoko, M. 1998.: Prilog životopisu F. Ž. Kesterčaneka. Šum. list 11-12, str. 576-578. KNJIGE I ČASOPISI Uredništvo, 1999.: Stjepanović Ljubomir (životopis). Hrvatski šumarski životopisni leksikon, Tutiz leksika Zagreb, knjiga 4, str. 337-338. Rodoslovlje obitelji Kesterčanek (obiteljska dokumentacija mr. ph. Jasne Lasić, unuke F. Ž. Kesterčaneka, Dubrovnik). L´ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze) Iz broja 3, svibanj-lipanj 2002 g. izdvajamo: Orazio Ciancio: Utjecaj i uloga vjetrobranih pojasa, drvoreda i pošumljenih površina u borbi protiv degradiranja mediteranskog ambijenta U uvodnom članku časopisa odgovorni direktor i znanstveni koordinator Orazio Ciancio nagovjestio je niz članaka, u ovom i idućem broju, koji obrađuju problematiku vezanu za osiromašenje vegetacije i degradiranja tla u mediteranskom okružju. Ovi su radovi financirani tijekom 2000. g. iz sredstava proračuna na nacionalnoj razini, s ciljem određivaja uzroka i posljedica nepovoljnih čimbenika, kao i programiranja i realiziranja radnji koje su značajne u zaustavljanju daljnjeg pogoršanja. Nova saznanja, uz korištenje modernih instrumenata za istraživanje omogućuju uspostavljanje operativnih linija za ublažavanje fenomena degradacije zemljišta. Program istraživanja postavio je zadatak pronaći nove metode obnove šuma u aridnim mediteranskim područijima, obnoviti degradirane opožarene površine, te analizirati stanje drvoreda i vjetrobranih pojaseva. Ovi su projekti planirani u pet faza: obilježavanje aridnih zona i odabir područja proučavanja određivanje metoda monitoringa po niskim troškovima analiza i obnova opožarenih površina u aridnim područjima poredbena analiza učinkovitosti šumskih zahvata u ambijentima velikog rizika degradacije sinteza šumskih zahvata u borbi protiv nastavka degradacije. U istraživanja su uključene istraživačke ekipe talijanskih sveučilišnih centara iz: Reggio Calabrie, Torina, Firenze, Tuscie, Baria i Palerma. Na čelu ekipa nalaze se odgovorne znanstvene osobe. Istraživanja su obavljena u Laziu, Sardiniji, Campagni, Pugliji, Calabriji i Siciliji. Rezultati tih istraživanja prezentirani su na znanstvenom skupu u Bariju 12. veljače, a prilozi su publicirani da bi poslužili svima koji su uključeni u problematiku vezanu za destabilizirajuće procese u mediteranskom okružju. |