DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 72 <-- 72 --> PDF |
latnosti kao na rijetkom kojem području u nas. To je "povijest ljubavi za ljepote rodne grude, povijest odanosti plemenitom cilju očuvanja žive prirode... To je kronika predanog dobrovoljnog rada za opće dobro". Medu nagrađenima svakako treba izdvojiti kolegu Alojzija F r k o v i ć a, kako to netko reče "našeg najpismenijeg lovca", koji uz "Lovački vjesnik", "Prirodu" i druge hrvatske časopise i listove uspješno i ustrajno surađuje i u našem "Šumarskom listu". Od kada je kao mladi šumarnik za službovanja u Crnom Lugu, u svom rodnom Gorskom kotaru, napisao i objavio svoj prvi članak "Zanimljivosti iz risnjačkih lovišta" 1963. godine, "Lovačkom vjesniku" ostao je vjeran punih 40 godina, objavivši kroz to vrijeme preko 200 članaka. Posljednja dva desetljeća Frković je član Izdavačkog savjeta HLS-a i Uredništva "Lovačkog vjesnika", u kom svojstvu, a u povodu 100 godina izlaženja glasila, pokreće i sastavlja, a HLS izdaje, opsežno djelo "Bibliografija Lovačko-ribarskog vjesnika 1892-1991". Dvije zadnje godine njegov je rad u svojstvu pomoćnika glavnog urednika usredotočen na izradi monografskog djela "Lovstvo" koje bi u izdanju HLS-a trebalo izaći početkom ljeta ove godine. U ime Uredništva Šumarskog lista i Hrvatskoga šumarskog društva nagrađenima iskrene čestitke. Hranislav Jakovac ZAŠTITA PRIRODE SLJEPIĆ (Anguis fragilis L.) Po sistematici sljepić je svrstan u guštere koji su podred gmazova. Zmijoliko tijelo uz nedostatak prednjih i stražnjih nogu na prvi pogled podsjeća na zmiju. Od zmija se izvana razlikuje po pokretnim očnim kapcima (po čemu je i dobio ime), glatkim sitnim šestero kutnim ljuskama u više uzdužnih redova (zmije po trbuhu imaju jedan niz širokih pločica, a od analnog otvora dva niza). Jezik mu je širok, plosnat i sprijeda malo urezan. Unutrašnje anatomske karakteristike rebara su kao i kod drugih gušterica. Gornja strana tijela je siva do tamnosmeđa. Mužjaci imaju mjestimice plave ljuske, a ženke i mladi uzdužne crne pruge. Hrani se gujavicama, puževima i sitnim kukcima. Nije bojažljiv, kreće se relativno sporo široko se savijajući. Kada je uhvaćen lomi mu se dio repa koji se snažno trza, tako da napadač hvata taj dio repa, a sljepić koristi priliku za bijeg. Od srpnja do kolovoza rada 5-26 mladih koji odmah izlaze iz tanke prozirne ljuske jajeta. Tijekom listopada zavlači se u jame pod zemljom gdje prespava zimski san. Naraste u dužinu 40-50 centimetara, od čega oko polovice otpada na rep. Sljepić je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografija: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. |