DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 71 <-- 71 --> PDF |
nja, povećanju količine informacija o stanju sastojine i kvalitetnijem rješavanju suvremenih zadataka struke. Značaj ovih istraživanja ponajprije će koristiti uzgajanju šuma kod donošenja odluke o vremenu, načinu i intenzitetu uzgojnih zahvata. Mr. sc. Tomislav Dubravac, dipl. ing. šumarstva izradio je doktorsku disertaciju s ciljem proučavanja i definiranja zakonitosti i dinamike rasta i razvoja krošanja i njihove strukture u zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba za dvije glavne vrste drveća (hrast lužnjak i obični grab) u ovisnosti od prsnog promjera i dobi. Da bi postigao glavni cilj istraživanja postavio je veći broj zadataka, čijim rješenjem se dobro definiraju odnosi, ovisnosti i međusobni utjecaji koji se događaju tijekom razvoja sastojine između krošnje i ostalih dijelova stabla u svim dobnim razredima, od 20 do 140 godina, tj. tijekom cijele ophodnje sastojine. Da bi došao do postavljenog cilja istraživanja i odgovorio na pitanja postavljena u većem broju zadataka istraživanja, autor je obavio obiman istraživački rad. Ovakav temeljit i originalan znanstveni rad zahtijevao je konzultiranje domaće i strane literature, kako kod terenskih istraživanja, tako i kod obrade podataka i interpretacije dobivenih rezultata i zaključaka. Metode istraživanja s kojima se autor služio sukladne su suvremenim metodama stacionarnih istraživanja sastojina i pojedinih vrsta drveća. Obrada podataka PRIZNANJA učinjena je uporabom različitih i učinkovitih programskih paketa. Digitalizacija krošanja i vizualno trodimenzionalni digitalni model sastojine obavljen je uz pomoć vrlo učinkovitih i atraktivnih programa, u stoje autor uložio dosta truda i invencije. Rezultati istraživanja podijeljeni su u tri djela te govore o rezultatima strukturnih istraživanja sastojina hrasta lužnjaka i običnog graba u 5 točaka, strukturnim značajkama razvoja krošanja u 15 točaka te 3 općenita zaključka. Zaključci na dosta jasan način ukazuju na zakonitosti koji vladaju u razvoju krošanja unutar istih i različitih vrsta drveća i odnosima krošanja i ostalih strukturnih parametara u sastojini hrasta lužnjaka i običnog graba tijekom 140-godišnjeg životnog ciklusa. Ovaj znanstveni rad predstavlja značajan doprinos poznavanju strukture sastojine s posebnim naglaskom na strukturu krošanja hrasta lužnjaka i običnog graba. Rezultati ovih istraživanja imaju znanstvenu i praktičnu vrijednost, te će naći primjenu u većem broju znanstvenih i stručnih područja koje se bave sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba. Čestitamo novom doktoru šumarskih znanosti na obranjenoj disertaciji, sa željom da s novim znanstvenim radovima još više doprinese razvoju šumarske znanosti i prakse. Prof. dr. sc. dr. h. c. Slavko Matić ZLATNE PLAKETE HRVATSKOG LOVAČKOG SAVEZA SUMARNICIMA ALOJZIJU FRKOVIĆU, JOSIPU TROHARU, ŽELIMIRU ŠTAHANU I FILIPU ŠABIĆU Prigodom obilježavanja 110. godišnjice neprekidnog izlaženja "Lovačkog vjesnika", glasila Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) i časopisa za lovce i ostale ljubitelje prirode, Izvršni odbor Skupštine HLS-a na sjednici održanoj 22. studenog 2002. u lovačkoj kući Brezovica kod Siska, donio je odluku o dodjeli priznanja nekolicini najzaslužnijih dugogodišnjih suradnika lista. Među devetoricom suradnika koji su na prigodnoj svečanosti obilježavanja Dana Hrvatskog lovačkog saveza 20. prosinca 2002. u Zagrebu, za više od trideset godina neprekidne suradnje iz ruku predsjednika HLS-a Đure Dečaka primili priznanje i Zlatnu plaketa HLS-a, bila su i četvorica šumarnika. To su: Alojzije Frković, dipl. ing. šum. iz Delnica, Josip Trohar, dipl. ing. šum. iz Rijeke, Želimir Štahan, dipl. ing. šum. iz Samobora i Filip Vilim Š a b i ć, šum. teh. iz Makarske. Od petorice nagrađenih za više od 10 godina suradnje, priznanje i Brončanu plaketu HLS-a primili su: Zoran Timarac, dipl. ing. šum. iz Osijeka i Tomislav Šporer, šum. teh. iz Ravne Gore. Prvi broj današnjeg Lovačkog vjesnika, pod prvotnim imenom "Viestnik" pokrenulo je Prvo obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva 1892. godine u Zagrebu, pod uredničkim vodstvom tajnika Društva šumarnika Frana Žavera Kesterčaneka. Sa svrhom da ponajprije zastupa interese društva i njegovih članova, Viestnik, kasnije pod imenom "Lovačko-ribarski vjesnik" odnosno "Lovački vjesnik" kroz najteža je vremena tijekom punih 110 godina neprestanog izlaženja, preko svojih suradnika, ispisao povijest jedne dje |