DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 69 <-- 69 --> PDF |
OŠ "Silvije StrahimirKranjčević" Senj, područna škola dr. I. Anića u Krasnom, Ličko-senjska županija Jeste li znali ? Mount Everest na Himalaji (8884 m) najviši je vrh svijeta Sinjal na Dinari (1831 m) najviši je vrh Hrvatske Begovo Razdolje u Gorskom kotaru najviše je naseljeno mjesto u Hrvatskoj (1060 m, 98 stanovnika) Hrvatska je zaštitila čak 10 planinskih područja: 4 nacionalna parka (Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit i Plitvička jezera) te 6 parkova prirode (Papuk, Medvednica, Žumberak - Samoborsko gorje, Učka, Velebit i Biokovo) u Hrvatskoj djeluje oko 20 000 planinara u više od 200 planinarskih društava. Željka Ivanović NOVI DOKTORI ŠUMARSKIH ZNANOSTI TOMISLAV DUBRAVAC Dr. se. Tomislav Dubravac, dipl. ing. šum., obranio je 12. studenog 2002. godine disertaciju pod naslovom "Zakonitosti razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba ovisno o prsnom promjeru i dobi u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris Anić em Rauš 1969." Time je stekao akademski stupanj doktora znanosti u području biotehničkih znanosti, polje šumarstvo. Disertacija je obranjena na Šumarskom fakultetu, pred povjerenstvom u sastavu: izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić (predsjednik), prof. dr. sc. dr. h. c. Slavko Matić (mentor), dr. sc. Stevo Orlić (član). Tomislav Dubravac rođen je 11. svibnja 1962. godine u Tramošnici, općina Gradačac, Bosna i Hercegovina, gdje završava Osnovnu školu. Srednju školu općeg obrazovanja pohađa u Vukovaru, dok treći i četvrti razred šumarske škole pohađa u Vinkovcima, odnosno Karlovcu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989. godine iz područja lovstva. Dvije godine radi kao komercijalista u "Mehanografu", poduzeću za proizvodnju kompjutorskih obrazaca. Od rujna 1991. godine radi u Šumarskom institutu Jastrebarsko, u odjelu za Tipologiju šuma, na poslovima uzgajanja šuma. Nakon položenog stručnog ispita, od listopada 1992. godine radi u Šumarskom institutu Jastrebarsko kao stručni suradnik, odnosno mlađi asistent. Poslijediplomski studij iz područja Silvikultura završio je 1995. godine. Dana 3.12.1997. godine obranio je magistarski rad pod naslovom: "Istraživanja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba u zajednici Carpino betuli - Quercetum roboris Anić ex Rauš 1969", kod mentora prof. dr. sc. Slavka Matica. Od 1. siječnja 1997. godine do danas radi u Odjelu za ekologiju i uzgajanje šuma na užem području iz uzgajanja prirodnih sastojina. Aktivno sudjeluje na Projektima pri Ministarstvu znanosti i tehnologije i Hrvatskih šuma te je voditelj dvaju Zadatka za Hrvatske šume. Sudjelovao je na više domaćih i nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova te kao suradnik na više Projekata i Studija. Tehnički je urednik časopisa RADOVI, glasila Šumarskog instituta, Jastrebarsko, od siječnja 2000. godine. U registar istraživača upisan je pod matičnim brojem 188602. Do sada je izradio i objavio samostalno ili u koautorstvu 31 znanstveni i stručni rad. Član je Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatskog društva za biotehnologiju. Disertacija dr. se. Tomislava Dubravca rezultat je višegodišnjega istraživanja strukture šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba, s posebnim naglaskom na strukturu krošanja. Disertacija sadrži 196 stranica s 9 glavnih poglavlja s odgovarajućim podpoglavljima, 30 tablica, 77 slika, 20 grafikona, 3 fotografije, 93 navoda citirane literature, 42 navoda rabljene literature, saže 67 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 70 <-- 70 --> PDF |
tak (hrvatski i engleski) te životopis s popisom objavljenih radova po kronološkom redu. Ispred navedenih poglavlja nalaze se: predgovor, temeljna dokumentacijska kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, sadržaj, popis tablica, slika, grafikona i fotografija. Istraživanje je obavljeno na području rasprostranjenja zajednice hrasta lužnjaka i običnoga graba, na 47 pokusnih ploha i površini od 33,45 ha raspoređenih po dobnim razredima (raspon 20 god.), a temelji se na izrazito velikom uzorku od 14 562 izmjerena stabla na terenu. Zadani ciljevi istraživanja bili su: definirati oblik i jačinu veze (korelaciju) između pojedinih elemenata strukture krošanja (promjera, dužine, površine, volumena i oblika krošnje, indeksa stajališta te krošnjatosti) i prsnog promjera; zatim, kako se porastom prsnog promjera i dobi mijenjaju ti odnosi; utvrditi međuovisnost istraživanih varijabli s ostalim dijelovima stabla; pronaći najprihvatljiviju funkciju izjednačenja (regresijski model) i odrediti njene parametre; ukazati na mogućnost primjene računala u izučavanju strukture krošanja (digitalizacija, GIS); te u konačnici ponuditi srednji morfološki model razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba obzirom na dob sastojine. U rezultatima istraživanja (97 stranica teksta, tablica, slika i grafikona) autor navodi kako je oblik i jačina veze promatranih strukturnih elemenata krošanja i prsnog promjera obrađen korelacijskom analizom u obliku matrice korelacije na razini značajnosti od 95 %. Računsko izjednačenje (regresijska analiza) obavljeno je pomoću pravca i eksponencijalne funkcije, jer su se na većini grafikona prosječne slike pojave mogle dobro okarakterizirati jednom od navedenih funkcija. Rezultati istraživanja podijeljeni su u nekoliko potpoglavlja. U prvom potpoglavlju autor obrađuje debljinsku i visinsku distribuciju kao osnovne strukturne pokazatelje sastojine, dok u ostalim obrađuje strukturne elemente krošanja i to promjere, dužine, površine, volumene i oblike krošanja, zatim krošnjatost, indeks stajališta te zastrtost tla krošnjama. Zakonitost promjena promjera, dužina te površine krošanja s porastom prsnog promjera kod obje vrste i u svim dobnim razredima je linearna, te se ovisnost može izraziti jednadžbom pravca. Koeficijenti korelacije hrasta lužnjaka i običnoga graba pokazuju jaku povezanost kod promjera i površine krošnje te slabu do srednju povezanost kod dužine krošanja. Indeks stajališta predstavljen odnosom promjera krošanje (D) i prsnog promjera (d), kod hrasta lužnjaka pokazuje veliki varijabilitet, te se odnos ovih veličina ne može izraziti nijednim suvislim analitičkim izrazom. Kod običnoga graba indeksi stajališta su promjenjive veličine koje se smanjuju od nižih prema višim debljinskim stupnjevima, te zakonitost promjena možemo izraziti krivolinijskom regresijom u obliku eksponencijalne funkcije. Volumeni krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba, po debljinskim stupnjevima, promjenjive su veličine čija se zakonitost promjena može izraziti krivolinijskom regresijom u obliku eksponencijalne funkcije rasta. Krošnjatost, koja predstavlja odnos dužine krošnje i visine stabla (lk/h) i oblik krošnje koji predstavlja odnos promjera i dužine krošnje (D/lk), ne pokazuje nikakvu zakonitost oblika veze s prsnim promjerom ni kod hrasta lužnjaka niti kod običnoga graba, te se veza između promatranih veličina ne može izjednačiti nijednim suvislim analitičkim izrazom. Za sve istraživane strukturne elemente krošanja autor daje osnovne statističke pokazatelje i aritmetičke srednje vrijednosti u grafičkom obliku, iz kojih su razvidni trendovi rasta i razvoja krošanja, a za promjere i dužine krošanja autor daje kulminacije prosječnoga periodičkog prirasta. Pritom je važno istaći kako su sva tumačenja obrađena po dobnim razredima za obje vrste drveća te njihovim usporedbama. Zastrtost tla krošnjama i višestruka zastrtost te ukupni volumeni krošanja, kao značajni čimbenici obnove, obrađeni su također po dobnim razredima i kod obje vrste drveća, a njihove veličine date su u apsolutnim i relativnim vrijednostima. Posebnu pozornost autor daje primjeni digitalizacije na temelju koje su izrađeni digitalni modeli projekcija krošanja i vertikalni profili sastojina za šest dobnih razreda. Izrađen je originalni vizualno-digitalni trodimenzionalni model razvoja krošanja s konkretnim mjerenim stablima. Modeli omogućuju računalno-digitalno praćenje obavljenih uzgojnih mjera u sastojini, simuliranje istih, te se tako otvaraju nove mogućnosti rješavanja i upravljanja postojećim informacijama, a svoju primjenu mogu naći u aerofototaksaciji i GIS-u. Posebnost disertacije naglašena je upravo primjenom i mogućnostima raznih računalnih alata koji su, posebice u današnjoj eri primjene računala, sve prisutniji, a koje autor vješto primjenjuje. U poglavlju Rasprava, autor na 30 stranica sintetizira i komentira rezultate dobivene istraživanjima te ih uspoređuje, sučeljava i komentira sa sličnim rezultatima i stavovima domaćih i stranih autora koji su se bavili sličnom problematikom. Objašnjava zakonitosti razvoja strukture krošanja te daje shematski prikaz razvoja srednjeg morfološkog izgleda (modela) hrasta lužnjaka i običnoga graba, ovisno o dobi sastojine. Slika zorno prikazuje proporcionalni odnos osnovnih elemenata visine stabla, dužine debla te promjera krošnje, a načinjena je u programskom paketu Corel Draw, a veličina uzorka jamči realan odnos prosječnih sastojinskih veličina te njegov fenotipski izgled. Na kraju autor donosi zaključke koje dijeli na strukturne osobine sastojina; strukturne značajke razvoja krošanja i općenito. Dobiveni regresijski modeli, kao i zakonitosti razvoja strukture krošanja, poslužit će praćenju sustavne dinamike rasta i razvoja krošanja, smjernicama pravilnoga i pravovremenoga gospodare |