DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 68 <-- 68 --> PDF |
HOĆE LI GORSKA HRVATSKA POSTATI GORKA HRVATSKA? Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2002. godinu Međunarodnom godinom planina. Posvećena je zaštiti planinskih ekosustava i unapređenju života ljudi u planinskim područjima. Međunarodna godina planina ne prestaje 31. prosinca 2002. - nastavlja se s Međunarodnom godinom pitke vode a voda, zna se, najvećim dijelom potječe iz ... planina... Zapitamo li prosječnog stanovnika Hrvatske koji je najviši hrvatski vrh najčešće ćemo dobiti odgovor daje to Velebit. Iako hrvatske planine nisu visoke, po zanimljivosti im je malo ravnih na Zemlji. Hrvatska je jedina zemlja na europskom jugoistoku bez ijednog vrha višeg od 2000 metara. Tako je najviši vrh Hrvatske, Sinja/, visok (samo) 1831 metar i smješten u masivu Dinare kraj Knina. Iza njega slijedi Biokovo (Sveti Jure 1762 m), a tek je na trećem mjestu Vaganski vrh na Velebitu (1757 m). Zanimljiv je podatak da se gotovo polovica Zemljine površine nalazi iznad 500 m nadmorske visine, a samo 1/10 svjetskog stanovništva živi u planinskim područjima. Iako su planine po prirodnim resursima jedne od najvrjednijih područja na svijetu, stanovništvo planin Nagrađena fotofrafija 3. nagrada (Foto: I. Sorić) skih područja uglavnom je vrlo siromašno, a broj mu se stalno smanjuje. Pedesetih godina prošlog stoljeća u brdsko-planinskim područjima Hrvatske, na koje otpada 21 % kopnene površine zemlje, živjelo je 180 000 stanovnika, a danas se procjenjuje da ih ima oko 70 000, uglavnom starijih ljudi. Mladi najčešće napuštaju domove u potrazi za boljim životom ... negdje drugdje. U Hrvatskoj su čovjek i planinska priroda oduvijek bili usklađeni i neraskidivo povezani. S nestankom stanovništva iz planinskih područja nestaju i staništa koja je čovjek stoljećima stvarao i održavao - livade, pašnjaci, lokve ... U planinskim područjima ljudi su uzgojili mnoge zavičajne sorte voća i povrća te domaće životinje kao što su lička buša (krava), primorsko-dinarski magarac ili lička pramenka (ovca). Vrijedna je i kulturna baština stvorena u planinskim područjima specifična arhitektura, način izrade starih odjevnih predmeta, alata i drugo. Vezano uz obilježavanje Međunarodne godine planina u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja osnovano je Povjerenstvo za održivi razvoj planinskih područja. Rad Povjerenstva financira se sredstvima FAO-a, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja te putem donacija i sponzorstva (više informacija na www.mzopu.hr). Aktivnosti Povjerenstva su brojne i raznolike, a cilj im je upozoriti hrvatsku javnost na probleme zaštite prirode i života ljudi u planinskim područjima te dati smjernice za budući razvoj planinskih područja, temeljen na održivom gospodarenju prirodnim bogatstvima naših planina. Na Plitvičkim jezerima je 13. prosinca 2002. godine održan stručni skup na kojem se raspravljalo o prednostima i nedostacima Zakona o brdsko-planinskim područjima, a dodijeljene su i nagrade raspisane povodom natječaja za najbolju fotografiju planina te najuspješniji učenički likovni i literarni rad na tu temu. Povjerenstvo je također darovalo pet računala za potrebe osnovnih škola koje su smještene u brdsko-planinskim područjima tj. iznad 500 m nadmorske visine. Računala su dobile sljedeće područne škole: - OŠ "Ante Kovačić" Zlatar, područna škola Bclec u Krapinsko-zagorskoj županiji OS "Dinko Šimunović" Hrvače, područna škola Bitelić u Splitsko-dalmatinskoj županiji - OŠ "Milan Lang" Bregana, područna škola Novo Selo u Zagrebačkoj županiji - OŠ "Petar Zrinski" Čabar, područna škola Tršće u Primorsko-goranskoj županiji |