DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 68     <-- 68 -->        PDF

HOĆE LI GORSKA HRVATSKA POSTATI
GORKA HRVATSKA?


Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila
je 2002. godinu Međunarodnom godinom
planina. Posvećena je zaštiti planinskih ekosustava
i unapređenju života ljudi u planinskim područjima.
Međunarodna godina planina ne prestaje 31.
prosinca 2002. - nastavlja se s Međunarodnom godinom
pitke vode a voda, zna se, najvećim dijelom
potječe iz ... planina...


Zapitamo li prosječnog stanovnika Hrvatske koji je
najviši hrvatski vrh najčešće ćemo dobiti odgovor daje
to Velebit. Iako hrvatske planine nisu visoke, po zanimljivosti
im je malo ravnih na Zemlji. Hrvatska je jedina
zemlja na europskom jugoistoku bez ijednog vrha
višeg od 2000 metara. Tako je najviši vrh Hrvatske, Sinja/,
visok (samo) 1831 metar i smješten u masivu Dinare
kraj Knina. Iza njega slijedi Biokovo (Sveti Jure
1762 m), a tek je na trećem mjestu Vaganski vrh na Velebitu
(1757 m).


Zanimljiv je podatak da se gotovo polovica Zemljine
površine nalazi iznad 500 m nadmorske visine, a samo
1/10 svjetskog stanovništva živi u planinskim područjima.
Iako su planine po prirodnim resursima jedne od
najvrjednijih područja na svijetu, stanovništvo planin


Nagrađena fotofrafija 3. nagrada


(Foto: I. Sorić)


skih područja uglavnom je vrlo siromašno, a broj mu se
stalno smanjuje. Pedesetih godina prošlog stoljeća u
brdsko-planinskim područjima Hrvatske, na koje otpada
21 % kopnene površine zemlje, živjelo je 180 000
stanovnika, a danas se procjenjuje da ih ima oko 70 000,
uglavnom starijih ljudi. Mladi najčešće napuštaju domove
u potrazi za boljim životom ... negdje drugdje.


U Hrvatskoj su čovjek i planinska priroda oduvijek
bili usklađeni i neraskidivo povezani. S nestankom stanovništva
iz planinskih područja nestaju i staništa koja
je čovjek stoljećima stvarao i održavao - livade, pašnjaci,
lokve ... U planinskim područjima ljudi su uzgojili
mnoge zavičajne sorte voća i povrća te domaće
životinje kao što su lička buša (krava), primorsko-dinarski
magarac ili lička pramenka (ovca). Vrijedna je i
kulturna baština stvorena u planinskim područjima specifična
arhitektura, način izrade starih odjevnih
predmeta, alata i drugo.


Vezano uz obilježavanje Međunarodne godine planina
u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja
osnovano je Povjerenstvo za održivi razvoj planinskih
područja. Rad Povjerenstva financira se sredstvima
FAO-a, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog
uređenja te putem donacija i sponzorstva (više informacija
na www.mzopu.hr). Aktivnosti Povjerenstva su
brojne i raznolike, a cilj im je upozoriti hrvatsku javnost
na probleme zaštite prirode i života ljudi u planinskim
područjima te dati smjernice za budući razvoj
planinskih područja, temeljen na održivom gospodarenju
prirodnim bogatstvima naših planina. Na Plitvičkim
jezerima je 13. prosinca 2002. godine održan
stručni skup na kojem se raspravljalo o prednostima i
nedostacima Zakona o brdsko-planinskim područjima,
a dodijeljene su i nagrade raspisane povodom natječaja
za najbolju fotografiju planina te najuspješniji učenički
likovni i literarni rad na tu temu. Povjerenstvo je
također darovalo pet računala za potrebe osnovnih
škola koje su smještene u brdsko-planinskim područjima
tj. iznad 500 m nadmorske visine.


Računala su dobile sljedeće područne škole:


-
OŠ "Ante Kovačić" Zlatar,
područna škola Bclec u Krapinsko-zagorskoj županiji
OS "Dinko Šimunović" Hrvače,
područna škola Bitelić u Splitsko-dalmatinskoj županiji


-
OŠ "Milan Lang" Bregana,
područna škola Novo Selo u Zagrebačkoj županiji
-
OŠ "Petar Zrinski" Čabar,
područna škola Tršće u Primorsko-goranskoj županiji