DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Tablica 1. Ptice godine po izboru NABU-a (1971-2003.) Godina 1971. 1972. 1973. 1974. 1975. 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. Standardno hrvatsko ime ptice Sivi sokol (Falcoperegrinus) Sivi ćuk (Athene noctua) Vodomar (Alcedo atthis) Piljak (Pelichon urbica) Troprsti zlatar (Pluvialis apricaria) Pupavac (Upupa epops) Kukuvija (Tyto alba) Ždral (Grus grits) Lastavica (Hirundo ništica) Tetrijeb ruševac (Tetrao tetrix) Crna žuna (Dryocopus martins) Veliki pozviždač (Numenius arquata) Bregunica (Riparia riparia) Roda (Ciconia ciconia) Rusi svračak (Lantus collurio) Gačac (Corvus frugilegus) Smedoglavi batić (Saxicola rubetra) Vijoglav (Jynx torquilla) Trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus) Vuga (Oriolus oriolus) Trčka (Perdix perdix) Crvendać (Erithacus rubecula) Kulik sljepčić (Charadrius dubius) Roda (Ciconia ciconia) Slavuj (Luscinia megarhynchos) Vivak (Vanellus vanellus) Veliki djetlić (Dendrocopas major) Poljska ševa (Alauda arvensus) Žuta strnadica (Emberiza citrinelld) Crvena lunja (Milvus milvus) Ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus) Vrabac (Passer domesticus) Čiopa (Apus apus) Narodno ime ptice sivi sokol obični ćuk vodomar ribar piljak kosirić troprsti zlatar pupavac božjak kukuvija drijemavica sivi ždral lastavica pokućarka tetrijeb ruševac crni mravozub pozviždač šibičar bregunica čađavica bijela roda rusi svračak vrana gačac batić prdavac vijoglav mravar trstenjak cvrkutić zlatna vuga trčka skvržulja čučka crvendać kulik sljepčić bijela roda mali slavuj vivak pozviždač veliki dijetao ševa vintulija strnadica žutovoljka crvenkasta lunja gnjurac ćubasti vrabac pokućar čiopa crna velikih razdoblja masovnog izumiranja u povijesti Zemlje. Ono stoje najžalosnije, svi ti gubici u uskoj su vezi s čovjekom i njegovim aktivnostima. Tisućama godina šume su pluća planeta, a uništavaju se brzinom svjetlosti. Naveden je primjer indonezijskih kišnih šuma o kojima ovise milijuni ljudi, a koje će biti iskrčene zajedno desetljeće! A tek učinak klimatskih promjena koje smo najbolje osjetili na vlastitoj koži prošle godine, druge po toplini od kada se obavljaju sustavna mjerenja. Gubitak jedne biljke, jedne životinje, pa bila ona i čiopa, može dovesti do široko rasprostranjenog gubitka bioraznolikosti. Valjušci od letećih kukčića za gladne ptiće lako svojim načinom života, ishrane i obliku tijela, posebno širokom usnom otvoru, sliče lastavicama (Hirundinidae), čiope imaju više zajedničkog s kolibrićima (Trochilidae), malim ptičicama iz Južne Amerike koji se hrane cvjetnim sokovima. Kolibrići, naime, poput čiopa sokove "piju" na način da brzim treperenjem krila miruju u zraku pred cvijetom (Rucner i dr. 1955), kao što to čine čiope hraneći se isključivo loveći leteće kukčićc. S njima hrane i svoje mlade u gnijezdu. Da se roditelji ne bi sa svakom uhvaćenom mušicom |