DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Ne postoji takav zaštićeni objekt prirode u kojem se s ukupnom faunom, pa i lovnom divljači, ne bi trebalo stručno gospodariti, dakako u skladu s ciljevima zaštite prirode. Održavanje brojnosti populacija životinjskih vrsta u okvirima ekološkog kapaciteta određenog staništa zadaća je lovne struke, tim više što nepostoje idealni nenarušeni ekosustavi. Iskustva i praksa u Europi to nedvojbeno potvrđuju. Sve ovo o čemu sam govorio, zahtijevajući početak aktivnosti nalaže: dijalog, multidisciplinarnost, su radnju, javnost, veliku odgovornost i stabilne izvo- AKTUALNO ČIOPA (Apus apus) - Kao što smo prošle godine bili nemalo iznenađeni da je u Međunarodnoj godini planina pticom godine proglašen Vrabac (pokućar)* tako smo u ovoj 2003. godini, Godini čistih (pitkih) voda, u najmanju ruku zatečeni izborom Ciope (Apus apus) za pticu treće godine novog milenija. Prema Collinsovom džepnom vodiču posvećenom pticama, većina čiopa leti brže, snažnije i žustrije od lastavica kojima su najviše slične. Neke vrste se ujutro i navečer hrane na velikim visinama, često provodeći i noć visoko u zraku, spavajući u letu! Tijekom dana, tek kad je hladno i vlažno vrijeme, hrane se leteći ponad otvorenih predjela i slatkih voda poput lastavica. Široko rasprostranjen gubitak bioraznolikosti Teško je stoga odgovoriti koji su bili pravi motivi da Njemačko društvo za zaštitu prirode (Naturschutzbund Deutschland, krat. NABU), koje već 23 godine za redom bira pticu godine (Tablica 1), proglasi tog vrsnog letača "koji od svih poznatih ptica provede najviše vremena u zraku" za pticu godine. Čiopa na sreću nije ugrožena vrsta, ali je naša jedina Zemlja "na rubu velikog razdoblja masovnog istrebljenja biološke raznolikosti" (Kovač i ć 2003). Kako to izvješćuje Nedjeljni Vjesnik od 5/6. siječnja 2003. prema posljednjem izvješću IUCN-a, na najnovijoj crvenoj listi poznatih ugroženih vrsta za 11.167 vrsta prijeti istrebljenje ili 121 -u vrstu više od one objavljene 1998. godine. To zasigurno ima, a ako svoje postupke uskoro ne pro * Frković, A., 2002: Vrabac (Passer domesticus) - ptica 2002. godine. Šumarski list 3-4, str. 204-205. re financiranja, kako bi osigurali i taj vrlo važan kriterij provodljivosti. Mislim da je vrijeme za nadigravanja prošlo, i da netko (država) mora presuditi, s punom odgovornošću za budućnost aktivne zaštite prirode u Hrvatskoj, koja će dugoročno, na osnovama znanosti i struke, stabilno osiguravati održivi razvoj u gospodarstvu, socijalni napredak uz očuvanje prirode i okoliša. Tomislav Starčević PTICA 2003. GODINE Slika 1. Čiopa na gnijezdu; ptica je tamne boje perja, kratkog repa i dugih krila koja se sklopljena ukrštavaju. Izvor: Buch der Vogel welt, Stuttgart 1973. mijenimo imat će još više, odraza na bioraznolikost, kao osnovu zdrave, uravnoteže globalne ekologije sposobne za održivi život na Zemlji. Zrak i voda na Zemlji održavaju se čistim kroz aktivnost cijelog spektra organizama, svake biljke i životinje. U prosjeku svakih 20 minuta izumre neka biljna ili životinjska vrsta, što naše vrijeme čini jednim od šest |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Tablica 1. Ptice godine po izboru NABU-a (1971-2003.) Godina 1971. 1972. 1973. 1974. 1975. 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. Standardno hrvatsko ime ptice Sivi sokol (Falcoperegrinus) Sivi ćuk (Athene noctua) Vodomar (Alcedo atthis) Piljak (Pelichon urbica) Troprsti zlatar (Pluvialis apricaria) Pupavac (Upupa epops) Kukuvija (Tyto alba) Ždral (Grus grits) Lastavica (Hirundo ništica) Tetrijeb ruševac (Tetrao tetrix) Crna žuna (Dryocopus martins) Veliki pozviždač (Numenius arquata) Bregunica (Riparia riparia) Roda (Ciconia ciconia) Rusi svračak (Lantus collurio) Gačac (Corvus frugilegus) Smedoglavi batić (Saxicola rubetra) Vijoglav (Jynx torquilla) Trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus) Vuga (Oriolus oriolus) Trčka (Perdix perdix) Crvendać (Erithacus rubecula) Kulik sljepčić (Charadrius dubius) Roda (Ciconia ciconia) Slavuj (Luscinia megarhynchos) Vivak (Vanellus vanellus) Veliki djetlić (Dendrocopas major) Poljska ševa (Alauda arvensus) Žuta strnadica (Emberiza citrinelld) Crvena lunja (Milvus milvus) Ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus) Vrabac (Passer domesticus) Čiopa (Apus apus) Narodno ime ptice sivi sokol obični ćuk vodomar ribar piljak kosirić troprsti zlatar pupavac božjak kukuvija drijemavica sivi ždral lastavica pokućarka tetrijeb ruševac crni mravozub pozviždač šibičar bregunica čađavica bijela roda rusi svračak vrana gačac batić prdavac vijoglav mravar trstenjak cvrkutić zlatna vuga trčka skvržulja čučka crvendać kulik sljepčić bijela roda mali slavuj vivak pozviždač veliki dijetao ševa vintulija strnadica žutovoljka crvenkasta lunja gnjurac ćubasti vrabac pokućar čiopa crna velikih razdoblja masovnog izumiranja u povijesti Zemlje. Ono stoje najžalosnije, svi ti gubici u uskoj su vezi s čovjekom i njegovim aktivnostima. Tisućama godina šume su pluća planeta, a uništavaju se brzinom svjetlosti. Naveden je primjer indonezijskih kišnih šuma o kojima ovise milijuni ljudi, a koje će biti iskrčene zajedno desetljeće! A tek učinak klimatskih promjena koje smo najbolje osjetili na vlastitoj koži prošle godine, druge po toplini od kada se obavljaju sustavna mjerenja. Gubitak jedne biljke, jedne životinje, pa bila ona i čiopa, može dovesti do široko rasprostranjenog gubitka bioraznolikosti. Valjušci od letećih kukčića za gladne ptiće lako svojim načinom života, ishrane i obliku tijela, posebno širokom usnom otvoru, sliče lastavicama (Hirundinidae), čiope imaju više zajedničkog s kolibrićima (Trochilidae), malim ptičicama iz Južne Amerike koji se hrane cvjetnim sokovima. Kolibrići, naime, poput čiopa sokove "piju" na način da brzim treperenjem krila miruju u zraku pred cvijetom (Rucner i dr. 1955), kao što to čine čiope hraneći se isključivo loveći leteće kukčićc. S njima hrane i svoje mlade u gnijezdu. Da se roditelji ne bi sa svakom uhvaćenom mušicom |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Slika 2. Brzi i smioni letovi bučnih čiopa poseban su ugođaj za ljetnih večeri naših primorskih gradova spuštali u gnijezdo od njih prave male valjuške ("knedle") i tako slijepljene po desetak i više njih stavljaju u usta vazda gladnim ptićima. Uz njihove mlade vezana je još jedna interesantnost. Pri seobi, zbog iznenadne hladnoće, oluje ili koje druge vremenske nepogode, mladi silom prilika ponekad ostaju i po više dana bez hrane, a da bi to mogli savladati pribjegavaju svojevrsnoj hibernaciji, obamrlosti. Dokazano je da mladunci čiope zahvaljujući stanju obamrlosti mogu izdržati hladnoću i gladovanje snižavanjem temperature i do 25 °C (G i 1 iard 1968). Inače, mladi koji su čučavci, ostaju u gnijezdu relativno dugo (i do 6 tjedana) kako bi bili spremni za visoko specijalizirani let koji im osigurava prehranu. Čiopa je ptica selica. Hladno zimsko razdoblje godine provodi u Africi, južnije od Sahare i na Madagaskaru. Seli se rano. Naše krajeve napušta već krajem srpnja pa sve do rujna, a vraća se u drugoj polovici travnja i u svibnju. Gnijezdi se u kolonijama, u pukotinama i rupama po crkvenim tornjevima, zgradama, stijenama, šupljem drveću. Provodeći najviše vremena u letu, čiope se u zraku ne samo udvaraju i pare, nego i skupljaju grančice za izradu gnijezda otkidajući ih sa krošanja stabala u letu. Sve čiope imaju jako razvijene pljuvačne žlijezde, pa za slučaj da ne nađu odgovarajuću rupu u stijeni, u stanju su gradu za gnijezdo naprosto prilijepiti uz vertikalnu stijenu. Odličan letač, zbog slabih i zakržljalih nogu, čiopa je bespomoćna na tlu, s kojeg naprosto ne može uzletjeti! Noge im jedino služe za hvatanje za okomite zidove i stijene. Sva četiri prsta usmjerena su im prema naprijed i zoran su primjer morfološke prilagodbe načinu života (Rucner i sur. 1955). U čiope je i kratak pisak, pa je pravo umijeće staviti joj prsten. U razdoblju od 1910-2000. godine u Hrvatskoj je ukupno prstenovano jedva 249 jedinki, sa svega jednim nalazom (Ciković i sur. 2002). Sve čiope (Apodidae) pripadaju redu srpokrilka (Apodiformes). Uz čiopu - pticu godine 2003., poznatiju pod narodnim imenom čiopa crna (Apus apus), koja u nas posebno dolazi u većim naseljima priobalja, na nepristupačnim stijenama gnijezdi se nešto veća čiopa bijela (Apus melba). Svjetlije je smeđesive boje tijela, s karakterističnim bijelim donjim dijelovima preko kojih prelazi smeđa prsna traka. Alojzije Frković LITERATURA: Božič , I., 1983: Ptici Slovenije. Lovska zveza SloveKovačić , N., 2003: Bioraznolikost - začin života. nije. Ljubljana, str. 430. Nedjeljni Vjesnik LXIV, 19797:27. Ciko vić, D. i J. Kralj, 2002: Rezultati prstenovanja Rucner, D. i R. Kroneisl, 1955: Moja knjiga o ptii nalazi prstenovanih ptica od 1998. do 2000. gocama. Školska knjiga. Zagreb str. 184. dine (XXXII. izvješće). U: LARUS 48 (Ured Muzi ni ć, J., 2002: Pernati šampioni od 1971. Dobra nik: Z. Devide), 55-71. kob 7, 24. Gil iard, E. T., 1968: Ptice. Mladinska knjiga. Zagreb, str. 400. Henzel, H., R. Fitter i J. Parslow, 1999: Ptice Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitološko društvo. Zagreb, str. 384. |