DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Ne postoji takav zaštićeni objekt prirode u kojem se
s ukupnom faunom, pa i lovnom divljači, ne bi trebalo
stručno gospodariti, dakako u skladu s ciljevima
zaštite prirode. Održavanje brojnosti populacija
životinjskih vrsta u okvirima ekološkog kapaciteta
određenog staništa zadaća je lovne struke, tim više
što nepostoje idealni nenarušeni ekosustavi. Iskustva
i praksa u Europi to nedvojbeno potvrđuju.


Sve ovo o čemu sam govorio, zahtijevajući početak


aktivnosti nalaže: dijalog, multidisciplinarnost, su


radnju, javnost, veliku odgovornost i stabilne izvo-


AKTUALNO


ČIOPA (Apus apus) -


Kao što smo prošle godine bili nemalo iznenađeni
da je u Međunarodnoj godini planina pticom godine
proglašen Vrabac (pokućar)* tako smo u ovoj 2003.
godini, Godini čistih (pitkih) voda, u najmanju ruku
zatečeni izborom Ciope (Apus apus) za pticu treće godine
novog milenija. Prema Collinsovom džepnom
vodiču posvećenom pticama, većina čiopa leti brže,
snažnije i žustrije od lastavica kojima su najviše slične.
Neke vrste se ujutro i navečer hrane na velikim visinama,
često provodeći i noć visoko u zraku, spavajući u
letu! Tijekom dana, tek kad je hladno i vlažno vrijeme,
hrane se leteći ponad otvorenih predjela i slatkih voda
poput lastavica.


Široko rasprostranjen gubitak
bioraznolikosti


Teško je stoga odgovoriti koji su bili pravi motivi
da Njemačko društvo za zaštitu prirode (Naturschutzbund
Deutschland, krat. NABU), koje već 23 godine
za redom bira pticu godine (Tablica 1), proglasi tog
vrsnog letača "koji od svih poznatih ptica provede najviše
vremena u zraku" za pticu godine. Čiopa na sreću
nije ugrožena vrsta, ali je naša jedina Zemlja "na rubu
velikog razdoblja masovnog istrebljenja biološke raznolikosti"
(Kovač i ć 2003). Kako to izvješćuje Nedjeljni
Vjesnik od 5/6. siječnja 2003. prema posljednjem
izvješću IUCN-a, na najnovijoj crvenoj listi poznatih
ugroženih vrsta za 11.167 vrsta prijeti istrebljenje
ili 121 -u vrstu više od one objavljene 1998. godine.
To zasigurno ima, a ako svoje postupke uskoro ne pro


*
Frković, A., 2002: Vrabac (Passer domesticus) - ptica 2002. godine.
Šumarski list 3-4, str. 204-205.
re financiranja, kako bi osigurali i taj vrlo važan
kriterij provodljivosti.


Mislim da je vrijeme za nadigravanja prošlo, i da
netko (država) mora presuditi, s punom odgovornošću
za budućnost aktivne zaštite prirode u Hrvatskoj, koja
će dugoročno, na osnovama znanosti i struke, stabilno
osiguravati održivi razvoj u gospodarstvu, socijalni napredak
uz očuvanje prirode i okoliša.


Tomislav Starčević


PTICA 2003. GODINE


Slika 1. Čiopa na gnijezdu; ptica je tamne boje perja, kratkog repa
i dugih krila koja se sklopljena ukrštavaju. Izvor: Buch der
Vogel welt, Stuttgart 1973.


mijenimo imat će još više, odraza na bioraznolikost,
kao osnovu zdrave, uravnoteže globalne ekologije sposobne
za održivi život na Zemlji. Zrak i voda na Zemlji
održavaju se čistim kroz aktivnost cijelog spektra organizama,
svake biljke i životinje.


U prosjeku svakih 20 minuta izumre neka biljna ili
životinjska vrsta, što naše vrijeme čini jednim od šest




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Tablica 1. Ptice godine po izboru NABU-a (1971-2003.)


Godina
1971.
1972.
1973.
1974.
1975.
1976.
1977.
1978.
1979.
1980.
1981.
1982.
1983.
1984.
1985.
1986.
1987.
1988.
1989.
1990.
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996.
1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.


Standardno hrvatsko ime ptice
Sivi sokol (Falcoperegrinus)
Sivi ćuk (Athene noctua)
Vodomar (Alcedo atthis)
Piljak (Pelichon urbica)
Troprsti zlatar (Pluvialis apricaria)
Pupavac (Upupa epops)
Kukuvija (Tyto alba)
Ždral (Grus grits)
Lastavica (Hirundo ništica)
Tetrijeb ruševac (Tetrao tetrix)
Crna žuna (Dryocopus martins)
Veliki pozviždač (Numenius arquata)
Bregunica (Riparia riparia)
Roda (Ciconia ciconia)
Rusi svračak (Lantus collurio)
Gačac (Corvus frugilegus)
Smedoglavi batić (Saxicola rubetra)
Vijoglav (Jynx torquilla)
Trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus)
Vuga (Oriolus oriolus)
Trčka (Perdix perdix)
Crvendać (Erithacus rubecula)
Kulik sljepčić (Charadrius dubius)
Roda (Ciconia ciconia)
Slavuj (Luscinia megarhynchos)
Vivak (Vanellus vanellus)
Veliki djetlić (Dendrocopas major)
Poljska ševa (Alauda arvensus)
Žuta strnadica (Emberiza citrinelld)
Crvena lunja (Milvus milvus)
Ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus)


Vrabac (Passer domesticus)
Čiopa (Apus apus)


Narodno ime ptice
sivi sokol
obični ćuk
vodomar ribar
piljak kosirić
troprsti zlatar
pupavac božjak
kukuvija drijemavica
sivi ždral
lastavica pokućarka
tetrijeb ruševac
crni mravozub
pozviždač šibičar
bregunica čađavica
bijela roda
rusi svračak
vrana gačac
batić prdavac
vijoglav mravar
trstenjak cvrkutić
zlatna vuga
trčka skvržulja
čučka crvendać
kulik sljepčić
bijela roda
mali slavuj
vivak pozviždač
veliki dijetao
ševa vintulija
strnadica žutovoljka
crvenkasta lunja
gnjurac ćubasti
vrabac pokućar
čiopa crna


velikih razdoblja masovnog izumiranja u povijesti
Zemlje. Ono stoje najžalosnije, svi ti gubici u uskoj su
vezi s čovjekom i njegovim aktivnostima. Tisućama
godina šume su pluća planeta, a uništavaju se brzinom
svjetlosti. Naveden je primjer indonezijskih kišnih šuma
o kojima ovise milijuni ljudi, a koje će biti iskrčene
zajedno desetljeće! A tek učinak klimatskih promjena
koje smo najbolje osjetili na vlastitoj koži prošle godine,
druge po toplini od kada se obavljaju sustavna mjerenja.
Gubitak jedne biljke, jedne životinje, pa bila ona
i čiopa, može dovesti do široko rasprostranjenog gubitka
bioraznolikosti.


Valjušci od letećih kukčića za


gladne ptiće


lako svojim načinom života, ishrane i obliku tijela,
posebno širokom usnom otvoru, sliče lastavicama (Hirundinidae),
čiope imaju više zajedničkog s kolibrićima
(Trochilidae), malim ptičicama iz Južne Amerike
koji se hrane cvjetnim sokovima. Kolibrići, naime, poput
čiopa sokove "piju" na način da brzim treperenjem
krila miruju u zraku pred cvijetom (Rucner i dr.
1955), kao što to čine čiope hraneći se isključivo loveći
leteće kukčićc. S njima hrane i svoje mlade u gnijezdu.
Da se roditelji ne bi sa svakom uhvaćenom mušicom




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Slika 2. Brzi i smioni letovi bučnih čiopa poseban su ugođaj za
ljetnih večeri naših primorskih gradova


spuštali u gnijezdo od njih prave male valjuške ("knedle")
i tako slijepljene po desetak i više njih stavljaju u
usta vazda gladnim ptićima. Uz njihove mlade vezana
je još jedna interesantnost. Pri seobi, zbog iznenadne
hladnoće, oluje ili koje druge vremenske nepogode,
mladi silom prilika ponekad ostaju i po više dana bez
hrane, a da bi to mogli savladati pribjegavaju svojevrsnoj
hibernaciji, obamrlosti. Dokazano je da mladunci
čiope zahvaljujući stanju obamrlosti mogu izdržati hladnoću
i gladovanje snižavanjem temperature i do 25 °C
(G i 1 iard 1968). Inače, mladi koji su čučavci, ostaju
u gnijezdu relativno dugo (i do 6 tjedana) kako bi bili


spremni za visoko specijalizirani let koji im osigurava
prehranu.


Čiopa je ptica selica. Hladno zimsko razdoblje godine
provodi u Africi, južnije od Sahare i na Madagaskaru.
Seli se rano. Naše krajeve napušta već krajem
srpnja pa sve do rujna, a vraća se u drugoj polovici travnja
i u svibnju. Gnijezdi se u kolonijama, u pukotinama
i rupama po crkvenim tornjevima, zgradama, stijenama,
šupljem drveću. Provodeći najviše vremena u
letu, čiope se u zraku ne samo udvaraju i pare, nego i
skupljaju grančice za izradu gnijezda otkidajući ih sa
krošanja stabala u letu. Sve čiope imaju jako razvijene
pljuvačne žlijezde, pa za slučaj da ne nađu odgovarajuću
rupu u stijeni, u stanju su gradu za gnijezdo naprosto
prilijepiti uz vertikalnu stijenu.


Odličan letač, zbog slabih i zakržljalih nogu, čiopa
je bespomoćna na tlu, s kojeg naprosto ne može uzletjeti!
Noge im jedino služe za hvatanje za okomite zidove
i stijene. Sva četiri prsta usmjerena su im prema
naprijed i zoran su primjer morfološke prilagodbe načinu
života (Rucner i sur. 1955). U čiope je i kratak
pisak, pa je pravo umijeće staviti joj prsten. U razdoblju
od 1910-2000. godine u Hrvatskoj je ukupno prstenovano
jedva 249 jedinki, sa svega jednim nalazom
(Ciković i sur. 2002).


Sve čiope (Apodidae) pripadaju redu srpokrilka
(Apodiformes). Uz čiopu - pticu godine 2003., poznatiju
pod narodnim imenom čiopa crna (Apus apus),
koja u nas posebno dolazi u većim naseljima priobalja,
na nepristupačnim stijenama gnijezdi se nešto veća
čiopa bijela (Apus melba). Svjetlije je smeđesive boje
tijela, s karakterističnim bijelim donjim dijelovima
preko kojih prelazi smeđa prsna traka.


Alojzije Frković


LITERATURA:


Božič , I., 1983: Ptici Slovenije. Lovska zveza SloveKovačić
, N., 2003: Bioraznolikost - začin života.
nije. Ljubljana, str. 430. Nedjeljni Vjesnik LXIV, 19797:27.


Ciko vić, D. i J. Kralj, 2002: Rezultati prstenovanja Rucner, D. i R. Kroneisl, 1955: Moja knjiga o ptii
nalazi prstenovanih ptica od 1998. do 2000. gocama.
Školska knjiga. Zagreb str. 184.
dine (XXXII. izvješće). U: LARUS 48 (Ured


Muzi ni ć, J., 2002: Pernati šampioni od 1971. Dobra


nik: Z. Devide), 55-71.


kob 7, 24.
Gil iard, E. T., 1968: Ptice. Mladinska knjiga. Zagreb,
str. 400.


Henzel, H., R. Fitter i J. Parslow, 1999: Ptice
Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitološko društvo.
Zagreb, str. 384.