DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PREGLEDNI CLANCI - REVIEWS Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 45-49 UDK 630* 181.1 (Anthyllis barba-jovis L.) RASPROSTRANJENOST VRSTE Anthyllis barba-jovis L. (Fabaceae) U HRVATSKOJ DISTRIBUTION OF Anthyllis barba-jovis L. {Fabaceae) IN CROATIA Josip FRANJIC*, Marija PANDZA** & Zeljko SKVORC* SAZETAK: Vrsta Anthyllis barba-jovis rasprostranjenaje u Hrvatskoj na podrucju najkserotermnijega dijela srednje i juzne Dalmacije. Tu raste u sastavu vegetacije stijena (as. Phagnalo-Centaureetum ragusinae,) /// makije div- Ije masine (Olea sylvestris). Vrsta A. barba-jovis razmnozava se iskljucivo sjemenom, i upodrucju rasprostranjenosti u Hrvatskoj ne pokazuje tendenciju sirenja jerje vise Hi manje kalcifobna. Uprimorskome dijelu Dalmacije, jedino kod Komize na otoku Visu, raste na silikatnoj podlozi, tj. na reliktnom vulkanskom pepelu i rastrosenoj lavi. Tuje populacija najbrojnija. Dosadje poznata s relativno maloga broja lokaliteta, a svi su vezani za srednju ijuznu Dalmaciju. Najnovijim istrazivanjima srednjedalmatinskih otoka otkrivena su i dva nova nalazista vrste A. barba-jovis. Nova nalazista su na otocicu Pelinjaku i na otoku Kurba Mala. Kako se radi o drvenastoj vrsti iz porodice Fabaceae (mahunarke) cije vrste imaju sposobnost vezanja elementarnoga dusika iz zraka, za ocekivati je da ce vrsta A. barba-jovis odigrati pionirsku ulogu u sukcesiji vegetacije tamo gdje je to moguce. Kljucne rijeci: Anthyllis barba-jovis, rasprostranjenost, nova nalazista, Hrvatska UVOD - Introduction Vrsta Anthyllis barba-jovis je grm visine 2-3 m populacija najbrojnija (usp. Trinajsti c 1994). Vrsta (Cuulen 1968; Pignatti 1982), rasprostranjena je u A. barba-jovis razmnozava se iskljucivo sjemenom, i u Hrvatskoj na podrucju najkserotermnijega dijela srepodrucju rasprostranjenosti u Hrvatskoj ne pokazuje dnje i juzne Dalmacije (usp. si. 1-2). Tu raste u sastavu tendenciju sirenja jerje vise ili manje kalcifobna. Zbog vegetacije stijena (as. Phagnalo-Centaureetum ragusi-svojih specificnih zahtjeva prema stanistu, vrsta se najnae /Ht. 1942/ H-ic 1963) ili makije divlje masine (Olea cesce javlja u malome broju primjeraka. Na temelju zasylvestris). Na nasoj obali koja je gotovo u potpunosti kona o zastiti prirode 1980. godine ta je vrsta zasticena izgradena od karbonatnih stijena, vrsta raste pretezito na svim prirodnim nalazistima u Hrvatskoj. Umjetni uzna karbonatima, a u opsegu svoga areala u zapadnome goj nije cest, iako je bilo pokusaja vegetativnoga razje Sredozemlju vezana gotovo u potpunosti na silikatne mnozavanja reznicama u Botanickome vrtu PMF-a u stijene. U primorskome dijelu Dalmacije, jedino kod Zagrebu (usp. Trinajsti c 1994). Komize na otoku Visu, raste na silikatnoj podlozi, tj. na Visian i (1852) prvi navodi vrstu A. barba-jovis reliktnom vulkanskom pepelu i rastrosenoj lavi. Tu je koju nalazi u Komizi na otoku Visu, na skolju Busi i nekim otocicima oko Dubrovnika. Takoder tu vrstu navode za otok Vis Ad am o vie (1911)iDomac (1955). * Doc. dr. sc. Josip Franjic & dipl. ing. Zeljko Skvorc, Zavod za Pevale k (1930) istu vrstu navodi u popisu flore Du sumarsku genetiku i dcndrologiju, Sumarski fakuitet Svcucilista u Zagrebu, Svetosimunska 25. HR-10000 Zagreb. goga otoka za Grbascak; Zi. Pavleti c (1974, 1975) ju E-mail: jozo.franjic@zg.tel.hr, zcljko.skvorc@zg.tel.hr navodi u popisu flore otoka Biseva, u popisu flore otoka ** Mr. sc. Marija Pandza, Osnovna skola "Murterski skoji", Sveca (1978, 1979) i u popisu flore Palagruskih otoka HR-22243 Murtcr |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 48 <-- 48 --> PDF |
J. Franiic, M. Pandza & Z. Skvorc: RASPROSTRANJENOST VRSTE Anthyllis barba-jovis L. (Fabaceae).. Sumarski list br. 1 2, CXXV1I (2003). 45-49 (1978a, 1983). Isto tako Zi. Pavletic (1979) analizira florne elemente i pribraja tu vrstu u zapadnomediteranske biljke koje u istocnojadranskom primorju imaju granicu svog zapadnomediteranskoga areala. Zapadnomediteranske biljke su tu takoder povijesno uvjetovane davnom kopnenom vezom s Apeninskim poluotokom ili su ovamo dospjele posredstvom covjeka, a poznato je da su antropogeni utjecaji u torn podrucju dugotrajni i vrlo snazni (Trinajstic 1975; Pavletic 1978, 1978a, 1983). llijanic & Regula-Bevilacqua (1982) i Regula-Bevilacqua & llijanic (1984) navode ju u popisu flore otoka Mljeta za lokalitet Debe la Glava. M. Hecimovic &S. Hecimovie (1987) navodi tu vrstu u popisu flore otoka Kolocepa. U okviru vaskularne flore otoka Hvara tu vrstu navodi R e c h i n ger (1934) za otocic Stambedar, a u popisu flore Hvara za isti otocic ju navodi Trinajstic (1993). Zi. Pavletic (1995) navodi vrstu A. barba-jovis za Mljet kao ugrozenu vrstu. Takoder prema navodima T r i n aj s t i ca (1995) ta se vrstajavlja u zajednici stjenjaca (Phagnalo- Centaureetum ragusinae) na otoku Mljetu gdje je vrlo rijetka. Dosad je otkrivena i poznata jedino iz priobalnih stijena Biskup, na sjeverozapadnome dijelu otoka, u granicama Nacionalnoga parka Mljet. NOVA NALAZISTA VRSTE Anthyllis barba-jovis L. U HRVATSKOJ New localities of species Anthyllis barba-jovis L. in Croatia Tijekom floristickih i vegetaijskih istrazivanja srednjedalmatinskih otoka, otkrivena su i dva nova nalazista rasprostranjenosti vrste Anthyllis barba-jovis. Nova nalazista su na otocicu Pelinjaku i na otoku Kurba Mala (tab. 1; si. 1; WJ 26), a otkrivena su 17. kolovoza 1997. godine. Navedena vrsta ima veliku pokrovnost na otocicu Pelinjaku, dok je na otoku Kurba Mala znat no rijeda. S novim nalazistima popunjava se praznina u rasprostranjenosti ove vrste u srednjoj Dalmaciji (usp. si. 1). Vrsta A. barba-jovis zajedno sa simbiontima ima sposobnost vezanja elementarnoga dusika iz zraka, na istrazivanome podrucju ima pionirsku ulogu i u znatnoj mjeri sudjeluje u sukcesiji vegetacije na onim mjestima gdje je to moguce. Slika 1. Rasprostranjcnost vrste Anthyllis barba-jovis L. u Hrvatskoj Otprije poznata nalatista O Nova nalazista Figure 1. Distribution of Anthyllis barba-jovis L. in Croatia The previously described localities O New localities |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 49 <-- 49 --> PDF |
J. Franjic, M. Pandza & Z. Skvorc: RASPROSTRAN.IENOST VRSTE Anthyllis barba-jovis L. (Fabaceae).. Sumarski list br. 1-2, CXXV1I (2003), 45-49 Tablica 1. Otprije poznata i nova nalazista vrste Anthyllis barba-jovis L. u Hrvatskoj Tabic 1. The previously described and new locality of Anthyllis barba-jovis L. in Croatia Red. broj - No. Koordinate polja Field Coordinate Nalaziste Locality 1. WJ16 Grbascak-Dugiotok(Pevalek 1930; Trinajstic & Vrbek 1992) 2. WJ26 o. Kurba Mala, o. Pelinjak 3. WH86 o. Vis(Visiani 1852; Domac 1955) 4. WH85 o. Bisevo(Zi. Pavletic 1974, 1975, 1983) 5. WH66 o.Svetac(Zi. Pavletic 1978, 1979, 1983) 6. XG09 o.Palagruza(Zi. Pavletic 1978a, 1983) 7. XH18 o. Stambedar (Rcchinger 1934; Trinajstic 1993) 8. XH94 o. Mljet (Ilijanic &Regula-Bevilacqua 1982; Rcgula- Bevilacqua&Ilijanic 1984; Zi. Pavletic 1995; Trinajstic 1995) 9. BN62 o. Lopud (Visiani 1852; Trinajstic 1994) 10. BN52 o. Kolocep (Visiani 1852; M. Hecimovic & S. Hecimovic 1987) 11. BN62 o. Lokrum (Visiani 1852; Trinajstic 1994) 12. BN62 Dubrovnik (Visiani 1852; Trinajstic 1994) Slika 2. Anthyllis barba-jovis L Figure 2. Anthyllis barba-jovis L RASPRAVA I ZAKLJUCAK - Discussion and conclusion Kako je uvodno navedeno vrsta Anthyllis barba-joficne zahtjeve prema stanistu, tj. ne podnosi ili tesko to- vis rasprostranjena je u Hrvatskoj na podrucju najksero-lerira kalcij, njena rasprostranjenost u Hrvatskome pritermnijega dijela srednje i juzne Dalmacije (usp. si. 1). morju ne moze biti znatnija, pa je svaki novi nalaz te Na nasoj obali koja je gotovo u potpunosti izgradena od vrste prava rijetkost. karbonatnih stijena, vrsta raste pretezito na karbonati-Istrazivanja rasprostranjenosti ove vrste nisu jos ma, iako je ona u opsegu svoga areala u zapadnome Sre-ucinjena, tako da ovaj rad predstavlja prvi prikaz ukupdozemlju vezana gotovo u potpunosti na silikatne stije-noga dosadasnjeg stanja rasprostranjenosti u Hrvatne. Kako se radi o relativno rijetkoj vrsti, podataka o skoj. Vrsta A. barba-jovis ]e zapadnomediteranska vrsnjenoj rasprostranjenosti u Hrvatskoj nema mnogo. Po-ta, koja u nasem podrucju ima najistocniju granicu svodaci o njenoj rasprostranjenosti javljaju se u nekim flo-je rasprostranjenosti. Ona tu nalazi mali broj pogodnih ristickim i vegetacijskim radovima, gdje se ta vrsta na-stanista, tako da se najcesce javlja pojedinacno ili u vodi u popisu flore ili u fitocenoloskim snimkama (Tri -manjim skupinama, a vrlo rijetko formira vece populanajstic & Vrbek 1992). Buduci da vrsta ima speci-cije, kao npr. kod Komize na otoku Visu, gdje raste na |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 50 <-- 50 --> PDF |
.). Franjic. M. Pandza & Z. Skvorc: RASPROSTRANJENOST VRSTE Anthyllis barbajovis L. (Fabuceau)... Sumarski list hr. I 2. CXXV11 12003). 45-49 silikatnoj podlozi, tj. na reliktnom vulkanskom pepelu irastrosenoj lavi (usp. Trinaj stic 1994). Najnovijim istrazivanjima otkrivena je jedna velika populacija te vrste na otocicu Pelinjak i nesto manja na otoku Kurba Mala (usp. si. 1). Kako je uvodno navedeno vrsta A. barba-jovis poznata je i s Dugoga otoka (Grbascak), sto je ujedno i najsjevernije nalaziste na istocnojadranskoj obali (usp. si. 1), a nova nalazista popunjavaju dosadasnje praznine u rasprostranjenosti te vrste u srednjoj Dalmaciji. Buduci da se radi o stenomediteranskoj vrsti koja naseljava vrlo siromasna tla koja nisu pogodna za znat- LITERATURA Adamovic , L., 1911: Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Leipzig. Cullen, J., 1968: Anthyllis L. In: Tutin T. G., A. Burges, A. G. Chater, J. R. E. Edmondson, V. H. Hey wood, D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D. A. Webb (eds.). Flora Europaea 2: 177-182. University Press, Cambridge. Domac, R., 1955: Flora otoka Visa. Acta Pharm. Jug. 5:3-42. H ecimo vie, M., S. Hecimo vie, 1987: Flora otoka Kolocepa. Acta Bot. Croat. 46: 189-205. Ilijanic, Lj., Lj. Regula-Bevilacqua, 1982: Treci prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 41: 171-174. Pavletic, Zi., 1974: Flora otoka Biseva. Acta Bot. Croat. 33:205-217. Pavletic, Zi., 1975: Analiza flore otoka Biseva. Acta Bot. Croat. 34: 159-170. Pavletic, Zi., 1978: Vaskularna flora otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 37: 215-224. Pavletic, Zi., 1978a: Pregled i analiza flore Palagruskih otoka. Biosistematika 4(1): 39-47. Pavletic,Zi. , 1979: Analiza flore otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 38: 155-162. Pavletic, Zi., 1983: Pregled flore i vegetacije nekih manjih srednjodalmatinskih otoka i otocica. Zbornik R. Visianija Sibencanina. Povremena izdanja muzeja grada Sibenika 10: 315-329. Pavletic, Zi., 1995: Ugrozene biljke otoka Mljeta. Ekoloske monografije 6: 285- 291. Rech inger, F. K. H., 1934: Zur Kenntnis der Flora der halbinsel Peljesac (Sabioncello) und einiger Inseln des jugoslawischen Adriagebietes (Dalmatien). Magyar Bot. Lapok 33: 24-42. niji razvoj sumske vegetacije, svaki prilog o njenoj rasprostranjenosti, osim sto predstavlja vrijedan prirodoznanstveni prilog, predstavlja i nove spoznaje o sukcesiji vegetacije na vrlo kserotermnim stanistima. Kako se radi o drvenastoj vrsti iz porodice Fabaceae (mahunarke) cije vrste zajedno sa svojim simbiontima imaju sposobnost vezanja elementarnoga dusika iz zraka, za ocekivati je da ce vrsta A. barba-jovis odigrati pionirsku ulogu i znatno pomoci u sukcesiji prema sumskoj vegetaciji na onim stanistima na kojima je to moguce, kao sto je npr. kod Komize na otoku Visu, gdje vrsta raste na silikatnoj podlozi. - References Pevalek, I., 1930: Vaskularna flora. Prirodoslovna istrazivanja sjevernodalmatinskog otocja 1. Dugi i Kornati. Prir. Istraz. Jugosl. Akad. 16: 119-158. Pignatti.S., 1982: Florad´ltalia, 1: 750. Edagricole. Bologna. Regula-Bevilacqua, Lj., Lj. Ilijanic, 1984: Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43: 119-142. Trinaj stic, I., 1975: Uber das Problem der Glazial Refugien der immergrunen xerothermen Vegetatin auf der Adria-Kiiste der Balkanhalbinsel. In: Kozuharov, J. (ed.): Problems of Balkan Flora and Vegetation, Sofia, 79-91. Trinaj stic, I., 1993: Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52: 113-143. Tr i n aj s t i c, I., 1994: Anthyllis barba-jovis L. U: S u gar, I, (ed.): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Zavod za zastitu prirode, 21-23. Zagreb. Trinaj stic, I., 1995: Vegetacijske znacajke otoka Mljeta. Ekoloske monografije 6: 247-269. Trinajstic, I., M. Vrbek, 1992: Association Oleo- Euphorbietum dendroidis Trinajstic 1973 (Oleo- Ceratonion) in the vegetation of the island Dugi otok, Croatia. Nat. Croat. 1: 7-12. Visiani, R., 1852: Flora Dalmatica III, Lipsiae. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 51 <-- 51 --> PDF |
.1. Franjic, M. Pand/a & Z. Skvorc: RASPROSTRAN.IKNOST VRSTH Anthyllh harha-javis L. (Fuhaceuc)... Sumarski list hr. 1-2. CXXV1I (2003), 45-49 SUMMARY: Anthyllis barba-jovis is spread in Croatia in the area presenting the most xerothermal part of the central and southern Dalmatia (cf. Fig. I), On the Croatian part of the coast, which is almost completely made of carbonate rocks, this species generally grows on the carbonates, although inside its range in the western Mediterranean it is almost completely connected with the silicate rocks. This being a relatively rare species, there are not many data on its distribution in Croatia. As this species has specific requirements in respect to its habitat, namely it cannot stand calcium, its larger distribution in the Croatian littoral cannot be expected at all, and, therefore, every new finding of this species is a real rarity. The research of distribution of this species has not been made so far, and, therefore, this work is the first review of the so-far status of its distribution in Croatia. A. barba-jovis is a western Mediterranean species which in our region has the most eastern boundary of its distribution. Here, it finds a small number of suitable habitats, so most often it occurs individually or in small groups, and very rarely it forms larger populations, such as at Komiza on the island of Vis where it grows on the silicate bed, i.e. on the relict volcanic ash and fragmented lava. By the latest research, one large population of this species has been discovered on the small island ofPelinjak and a somewhat smaller one on the island ofKurba Mala (cf Fig. 1). As said in the introduction, A. barba-jovis is known also from the island Dugi otok (Grbascak), that is at the same time its most northern locality on the eastern Adriatic coast (cf. Fig. 1), and the new locality fill in the earlier gaps in the distribution of this species in the central Dalmatia. This being a stenomediterranean species growing on very poor soils unsuitable for a significant development of forest vegetation, any contribution to the knowledge of its distribution, in addition to being a valuable natural science contribution presents also a new knowledge of the vegetation succession on very xenothermal habitats. As this is a woody species from the family Fabaceae (leguminous plants), whose species have the capacity to bind the elementary oxygen from the air, it may be expected that A. barba-jovis will play a pioneer role and will help considerably in the succession toward the forest vegetation. Key words: Anthyllis barba-jovis, distribution, new localities, Croatia |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 52 <-- 52 --> PDF |
s\-\\ ´ »´ >3 ´*X|MC«*C ^sv mi. I »´.. *\-« f * i . unikomerc-uvoz Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 |