DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 45 <-- 45 --> PDF |
M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNACAJKE BUKOVIH STABALA PREMA VRSTI SI.IEKA U SJECINAMA Sumarski list br. 1 2, CXXVI1 (2003). 35-44 Iz slike 8, gdje su prikazana odstupanja trupaca za ljustenje, vidi se da odstupanja u naplodnom i dovrsnom sijeku zauzimaju slicne pozicije (priblizno oko osi x), dok su odstupanja u proredama i pripremnom sijeku gotovo istovjetna onima na slici 7. To upucuje na zakljucak da postotni udjeli trupaca za ljustenje po sortimentnim tablicama najbolje odgovaraju u naplodnom i dovrsnom sijeku, dok su kod proreda i pripremnih sijekovaprecijenjeni. S druge strane, rasprostiranje ukupnih odstupanja postotnog udjela pilanskih trupaca I klase na slici 9 govori u prilog tvrdnji o njihovoj potcijenjenosti po sortimentnim tablicama kod svih vrsta sijeka. 5. ZAKLJUCAK - Conclusion Nakon provedenog istrazivanja indeksnih vrijednosti bukovih stabala na podrucju gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora mozemo zakljuciti sljedece: 1. Utvrdena je ovisnost indeksnih vrijednosti bukovih stabala po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Koeficijenti korelacije izjednacenja indeksnih vrijednosti stabala parabolom drugog reda ukazuju na jaku korelaciju. 2. Nize indeksne vrijednosti stabala proreda i pripremnog sijeka u odnosu na indeksne vrijednosti stabala naplodnog i dovrsnog sijeka ukazuju na losiju sortimentnu strukturu unutar pojedinog debljinskog stupnja kod proreda i pripremnog sijeka. Te su razlike posljedica kriterija odabiranja stabala za sjecu (doznaku) kojim provodimo propisanu vrstu sijeka. 3. Rezultati istrazivanja ukazuju da bi tablice postotnih udjela drvnih sortimenata koje su izradene s obzirom na vrstu sijeka bile preciznije i primjenjivije u prakticnoj primjeni. Prema rezultatima istrazivanja dobivcnim na osnovi ovoga uzorka, trebalo bi izraditi sortimentne tablice za prorede, tablice za pripremni sijek i tablice za naplodni, (naknadni) i dovrsni sijek. Ostaje mogucnost da bi se povecanjem broja izmjerenih primjernih stabala (velicine uzorka) razlike izmedu indeksnih vrijednosti stabala proreda i pripremnog sijeka smanjile, sto bi omogucilo izradu jednih sortimentnih tablica za prorede i pripremni sijek. 4. Prakticna vrijednost rezultata istrazivanja indeksnih vrijednosti stabala u ovisnosti o prsnom promjeru i vrsti sijeka je u cinjenici da se na ovaj nacin moze smanjiti velicina uzorka, odnosno broj primjernih stabala te tako smanjiti troskove izmjera. 5. Analiza ukupnih odstupanja planiranih i ostvarenih postotnih udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata ukazuje da sortimentne tablice, koje su trenutno u uporabi, precjenjuju udio furnirskih trupaca i trupaca za ljustenje u proredama i pripremnim sijekovima. S druge strane potcijenjeni su postotni udjeli furnira u dovrsnim sijekovima i postotni udjeli pilanskih trupaca 1 klase u svim vrstama sijekova. Tablice odgovaraju za postotne udjele furnirskih trupaca u naplodnim sijekovima i za postotne udjele trupaca za ljustenje u naplodnim i dovrsnim sijekovima. 6. U skladu sa zapocetim promjenama u normizaciji sumskih drvnih proizvoda mislimo da je prilikom izrade buducih tablica drvnih sortimenata na temelju europskih normi (novih hrvatskih normi) vazno primijeniti spoznaje do kojih smo dosli ovim istrazivanjem. Naime, sadrzaji novih hrvatskih normi razlikuju se od prethodnih hrvatskih normi, te ce njihovo prihvacanje uvjetovati promjene u dosadasnjem nacinu rada, ponajprije u prikrajanju, preuzimanju i evidenciji drvnih sortimenata kao i u trgovini drvom. Pretpostavljamo da ce primjena europskih normi dovesti do jos vecih razlika izmedu proreda i pripremnog sijeka s jedne i ostalih oplodnih sjekova s druge strane. To se ponajprije odnosi na A razred kakvoce, zbog strozih kriterija minimalnih dimenzija (izuzev promjera) i dozvoljenih gresaka. 6. LITERATURA References Boj ani n, S., 1965. Gubitak kod sjece i izrade hrasta luznjaka (Quercus pedunculata ehrh.) obzirom na ucesce sortimenata; "Drvna industrija" br. 3-4/1965, Zagreb. Cop , B., 1983. Pilanska prerada i odnosi sa sumarstvom, Savez inz. i tehn. sumarstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb. Buricic , I., 1994. Prirodna obnova sastojina obicne bukve (Fagus sylvatica L.) Na obroncima Kalnika i Bilogore; "Hrvatske sume" p.o. Zagreb. Klepac , D., 1986. Uvodni referat na simpoziju o bukvi; "Kolokvij o bukvi-savjetovanje asistent ske sekcije", Velika 22.-24.11.1984., Zagreb, str. 11-16. Krpan, A. P. B., Susnjar, M. 1999. Normizacija sumskih drvnih proizvoda u republici Hrvatskoj; "Sumarski list" br. 5-6/ 1999., Zagreb, str. 241-245. Matic , S. 1991. Njega suma proredom; Sumarski fakultet Sveucilista u Zagrebu, "Hrvatske sume", Uprava suma Koprivnica, Zagreb, str. 5-8. Pavlic, I., 1998. Statisticka teorija i primjena; "Tehnicka knjiga", Zagreb, str. 118-121. |