DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPCENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 35-44 UDK 630* 325 + 851 VRIJEDNOSNE ZNACAJKE BUKOVIH STABALA PREMA VRSTI SIJEKA U SJECINAMA BJELOVARSKE BILOGORE VALUABLY CHARACTERISTICS OF COMMON BEECH TREES WITH REGARD TO THE TYPE OF FELLING IN CUTTING AREAS OF BJELOVAR BILOGORA Marinko PRKA* SAZETAK: U radu su istrazivane indeksne vrijednosti stabala glede prsnogpromjera i vrste sijeka. Istrazivanja su provedena na 772 primjerna stabla u 12 objekata i 15 sijekova, starijih i zrelih bukovih sastojina gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora. Analizirana su ukupna postotna odstupanja planiranih i ostvarenih postotnih udjela furnirskih trupaca, trupaca za ljustenje i pilanskih trupaca 1 klase prema starosti sjecine i vrsti sijeka. Istrazivanjimaje obuhvaceno 70 bukovih sjecina gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora, starosti od 51 do 131 godine, u razdoblju od gotovo trigodine. Utvrdena je ovisnost indeksnih vrijednosti bukovih stabala po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Nize indeksne vrijednosti stabala proreda ipripremnog sijeka, u odnosu na indeksne vrijednosti stabala naplodnog i dovrsnog sijeka ukazuju na losiju sortimentnu strukturu unutar pojedinog debljinskog stupnja kodproreda i pripremnog sijeka. Te su razlike posljedica kriterija odabiranja stabala za sjecu (doznaku) kojim provodimo propisanu vrstu sijeka. Kao prakticna vrijednost rezultata istrazivanja istice se mogucnost smanjenja velicine uzorka kod oblikovanja baza podataka za izradu sortimentnih tablica koje bi uvazavale vrstu sijeka kaojedan od ulaza. Analiza ukupnih odstupanja planiranih i ostvarenih postotnih udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata po sjecinama ukazuje na znatne razlike kod odredenih drvnih sortimenata i vrsta sijeka. Predlaze se da kod izrade buducih sortimentnih tablica (po europskim normama) jedan od ulaza bude i vrsta sijeka, uzprethodno ispitivanje odnosa drvnih sortimenata prema vrsti sijeka ovom metodom. Kljucne rijeci: bukovesjece, kakvocastabala, sortimentnastruktura, sortimentne tablice, indeksne vrijednosti bukovih stabala 1. UVOD - Introduction Tablice udjela sumskih sortimenata u etatu (sortisljedica biotskih i abiotskih cimbenika. Sumarska opementne tablice) vazan su alat sumarske operative. Na-rativa prizeljkuje sortimentne tablice sa sto manje ulazalost njihova izrada, preciznost i prakticna primjena za. Medutim, jedinstvene tablice drvnih sortimenata za povezana je s velikim i brojnim teskocama, koje su po-Republiku Hrvatsku morale bi obuhvatiti citav niz cimbenika koji se, ponajprije, odnose na razlike u bonitetu sastojina. * Mr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. sum. - Sumarija Bjelovar, Broj ulaznih parametara sortimentnih tablica mogu- Uprava suma Podruznica Bjelovar, Forest Office Bjelovar, ce je smanjiti ako se neki kriteriji utvrde prije njihove Forest Administration Bjelovar |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNACAJKE BUKOVIH STABALA PREMA VRSTI SIJEKA U SJECINAMA ... Sumarski list br. 1-2, CXXV1I (2003), 35-44 izradc. Uz razlike u bonitetima nasih proizvodnih sastojina, glavni cimbenici koji utjecu na njihovu sortimentnu strukturu posljedica su naseg gospodarenja tim sastojinama. Osnovu nasega djelovanja na sortimentnu strukturu sastojine koju planiramo ostvariti cirri, vezano uz zivotnu dob sastojine, vrsta sijeka i kriterij odabiranja stabala kojim provodimo propisanu vrstu sijeka. Jedan od nacina izrade sortimentnih tablica, u zemljama gdje pri odredivanju kakvoce i vrijednosti sortimenata odlucuju pored dimenzija i dozvoljene greske, je grupiranje primjernih stabala relativno malih uzoraka (200-300 stabala) u stupnjeve kakvoce (najcesce 3 ili 5 stupnjeva kakvoce, npr. dobra-srednja-slaba) stabala i sastojina (Rebul a 1996). Misljcnja smo da je kod jednodobnih bukovih sastojina, kojima se normalno gospodari po nacelima njege suma, takvo razvrstavanje u znacajnijoj mjeri ostvareno primjenom kriterija kod odabiranja stabala za sjecu (doznaku) kojom provodimo propisanu vrstu sijeka. Iz ovoga proizlazi da se kod izrade sortimentnih tablica smanjenje varijabilnosti kakvoce stabala, umjesto podjelom na stupnjeve kakvoce, moze postici uvazavanjem vrste sijeka kao jednog od ulaza u sortimentne tablice. Na kolicinu i kakvocu sortimenata kod bjelogoricnih vrsta drva bitno utjece raznolikost habitusa i pojavnost gresaka na i u stablu. Iskljucivsi nasljedne znacajkc, habitus i greske su najcesce posljedica uvjeta u kojima je stablo i cijela sastojina rasla od nastanka do vremena sjece. Za svaki drvni sortiment odredene su (Hrvatskim normama proizvoda iskoristavanja suma) najmanje dimenzije te vrsta, velicina i broj dozvoljenih gresaka. Najmanje su dimenzije drvnih sortimenata u tijesnoj vezi s prsnim promjerom i visinom stabla. Pojavnost gresaka, njihova velicina i brojnost, slucajnog je karaktera i nije u korelaciji ni sa jednim mjerljivim parametrom stabla (S t e f a n c i c 1997). Osnovni problem koji se javlja pri istrazivanju sortimentne strukture proizlazi iz cinjenice da vrlo malo stabala sadrzi svc sortimente, koji sc glede njegova prsnog promjera mogu ocekivati. Takva, nepotpuna struktura sortimenata pojedinog stabla nije nuzno pokazatelj njegove male kakvoce, jer stablo moze sadrzavati samo jedan ili dva razlicita sortimenta tehnicke oblovine i biti visoke kakvoce. Posljedica te pojave je grupiranje snimljenih podataka u dva odvojena oblaka kroz koje nije opravdano poloziti jednu liniju izjednacenja( Vuletic 1999). To nas je navelo da pri razmatranju medusobnih odnosa sortimentnih struktura po vrsti sijeka pokusamo pronaci znacajku koju imaju sva stabla, bez obzira na postotni udio drvnih sortimenata. Dosli smo do zakljucka da je jedina znacajka koja se moze pridruziti svim stablima njihova vrijednost. Vrijednost drvnih sortimenata mijenja se s obzirom na promjene u drustvu, tehnologiji te zbog drugih cimbenika. Zbog toga novcane jedinice nisu primjerene, vec su bolji (trajniji) razni faktori i omjeri koji iskazuju relativni odnos medu vrijednostima pojedinih sortimentnih razreda. Pretpostavka da se zbog konjukture jednoznacno mijenjaju sve cijene samo je djelomicno tocna. Pri promjeni konjukture mijenja se odnos cijena kakvocnih razreda, te je ta promjena konstantna, a ova pretpostavka najbolja (R e b u 1 a 1996). 2. OBJEKTI I METODA ISTRAZIVANJA - Objects and method of research Podaci su prikupljani izmjerama na 772 primjerna stabla u 12 objekata i ukupno 15 navrata (sijekova). Istrazivanjem je obuhvaceno 126 stabala u proredama, 229 stabala u pripremnom sijeku, 132 stabla u naplodnom sijeku i 285 stabala u dovrsnom sijeku. Svi istrazivani objekti pripadaju gospodarskoj jedinici Bjelovarska Bilogora, ekolosko gospodarskom tipu II-D-11 i uredajnom razredu bukve s ophodnjom od 100 godina. Raspodjela broja izmjerenih primjernih stabala po objektima istrazivanja i vrsti sijeka vidi se iz tablice 1. Vidljivo je da su istrazivane sastojine starije od dvije trecine ophodnje te da prema dobi i stadiju razvoja pripadaju u starije i zrele sastojine. Doznaka stabala za sjecu izvrsena je u sklopu normalnog proizvodnog procesa, neovisno o ovim istrazivanjima. Primjerna su stabla odabrana iz doznacenih stabala polaganjem najcesce dvije, medusobno okomitc linije po azimutu. Na terenu su izmjerene sve potrebne velicinc kako bi se izracunali apsolutni i postotni udjeli drvnih sortimenata do 7 cm promjera, s korom za svako primjerno stablo. Razvrstavanje drvnih sortimenata u razrede kakvoce obavljeno je prema Hrvatskim normama proizvoda iskoristavanja suma. Oblikovanje baze podataka i matematicko-statisticka obrada obavljene su softverskim programom Microsoft Excel 97. Da bi preko vrijednosti stabala izrazili njihovu kakvocu te je mogli usporediti po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka, upotrijebili smo indeksne cijene. Slicne kategorije predlazu razni autori pod raznim imenima omjer vrijednosti (S v e 11 i c i c 1983), koeficijent vrijednosti (Svetlicic 1983, Cop 1983), a najpoznatiji su njemacki mjerni brojevi (Messzahlen). U praksi je to sastavni dio dugorocnih ugovora izmedu sumarstva i drvne industrije u Svicarskoj, Austriji i Njemackoj, katkada u cijelosti prepisanih u normu (R c b u 1 a, 1996). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 39 <-- 39 --> PDF |
M. Prka: VRIJEDNOSNn /NACAJKH HUKOV1H STABALA PREMA VRSTI SIJEKA U SJbClNAMA ... Sumarski list br. 1- 2. CXXVII (2003), 35-44 Tablica 1: Distribucija broja izmjcrenih primjernih stabala po objektima istrazivanja i vrsti sijeka Table 1: Distribution of number measured exemplary trees in object of research and type of felling Broj stabala Broj doznacenih Postotak stabala Vrsta sijeka Odjel/odsjek Starost (god) u uzorku stabala bukve u uzorku Type of Forest block Age (years) Number of Number of marked Percentage of trees felling trees in sample beech trees in sample 20d 104 dovrsni 41 394 10,4% 21a 104 dovrsni 69 1201 5,7 % 75a 99 dovrsni 51 547 9,3 % 83a 102 dovrsni 37 445 8,3 % 89b 85 dovrsni 21 145 14,5% 155f 98 dovrsni 49 953 5,1 % 166c 110 dovrsni 17 135 12,6% Dovrsni sijek - Final felling 285 3820 7,5 % 21a 103 naplodni 103 2112 4,9 % 83a 100 naplodni 29 166 17,5 % Naplodni sijek - Seeding felling 132 2278 5,8 % 21a 101 pripremni 128 1166 11.0 % 42a 107 pripremni 60 456 13.2% 42c 94 pripremni 41 394 10,4% Pripremni sijek - Preparatory felling 229 2016 11,4% 7c 91 proreda 60 292 20,6 % 80b 70 proreda 16 46 34,8 % 82a 88 proreda 50 159 31,4 % Proredc-thinning felling 126 497 25,3 % Sveukupno - Total 772 8611 9,0 % Do indeksnih cijena dosli smo na slican nacin na njem cijene odredenog drvnog sortimenta s iznosom koji se formiraju cijene drvnih sortimenata. Cijena I cijene I klase pilanskih trupaca bukve srednjeg debljinklase pilanskih trupaca bukve srednjeg debljinskog skog razreda. Indeksne cijene prema mjestu primjene razreda uzeta je kao bazna jedinicna vrijednost (indeks vide se iz tablice 2. 1,00), a sve ostale indeksne cijene dobivene su dijelje- Tablica 2: Indeksne cijene sumskih sortimenata Table 2: Index prices of timber assortments Sortimcnt Indeksna cijena ´"franko" - Index price "franko" Assortment ´ na panju - on stump oboreno - cut down izradeno - work up cesta - road vagon - wagon F 2.30 2,26 2,20 2,04 1,89 L 1,76 1,74 1,71 1,61 1,52 I klasa 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 II klasa 0,65 0,67 0,68 0,73 0,77 ID klasa 0,37 0,39 0,42 0,50 0,57 Ogrjev 0,35 0,36 0,38 0,38 0,45 Gule 0,06 0,06 0,05 0,05 0,04 Indeksne vrijednosti za svako primjerno stablo do-va sortimenta (furnirske trupce, trupce za ljustenje i bili smo mnozenjem indeksne cijene svakog sortimenpilanske trupce I klase) prema starosti sjecine i vrsti ta s njegovim postotnim udjelom u neto obujmu prim-sijeka. Istrazivanjima je obuhvaceno 70 sjecina na pojernog stabla. Nakon toga smo regresijskom analizom drucju Sumarije Bjelovar u razdoblju od gotovo tri goizjednacili indeksne vrijednosti stabala po vrsti sijeka dine (1.1. 2000 - 30. 9. 2002). Od navedenih se sjecina jednadzbama drugoga reda (parabolom) opceg oblika: 48 odnosi na prorede, pet na pripremne sijekove, se- dam na naplodne sijekove i deset na dovrsne sijekove. y = a + bx +cx2. Starost sjecina koje su razmatrane u ovom dijelu istra Isto tako, promatrali smo ukupna odstupanja plani zivanja kretala se od 51 do 131 godine. ranih i ostvarenih postotnih udjela tri najvrednija buko |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Prka: VRUEDNOSNE ZNACAJKE BUKOVIH STABALA PREMA VRST1 SIJEKA U SJECINAMA Sumarski list br. 1-2, CXXV1I (2003), 35-44 3. REZULTATI ISTRAZIVANJA - 3. Research results Sve indeksne cijene pojedinih drvnih sortimenata iz tablice 2 ukazuju na njihove medusobne vrijednosne odnose. Medutim, kako trosak sjece, izrade, privlacenja i prijevoza tereti jednako isti obujam furnira i III klase pilanskih trupaca, medusobni odnosi cijena izmedu drvnih sortimenata se mijenjaju od prodaje na panju do glavnog stovarista. Zbog navedenog smo za racunanje indeksnih vrijednosti nasih primjernih sta y = - 0,0009 X" + 0,0753 x - 1.0138 R: = 0.4363 30 40 50 Prsni promjer - D.b.h. (cm) Slika 1: Indeksne vrijednosti stabala u proredama Figure 1: Trees index values in thinning felling Parametri regresijske analize nalaze se u priloguovog rada (Prilog 1: Parametri regresijske analize) izkojega se, kao i iz slika od 1 do 5, vidi da je postignutajaka korelacija, osim kod dovrsnoga sijeka gdje je jacina korelacije izmedu srednje i jake. Primjenom neke y = - 0.0007 x- + 0.0756 x R: = 0,4037 - 0.90000 40 50 60 Prsni promjer - D.b.h. (cm) Slika 3: Indeksne vrijednosti stabala u naplodnom sijeku Figure 3: Trees index values in seeding felling Rasprostiranje indeksnih vrijednosti primjernih stabala kod pojedine vrste sijeka, ovisno o prsnom pro bala upotrijebili indeksne cijene "na panju", iako njihov raspon (0,06-2,30) negativno utjece na koeficijente korelacije kod regresijske analize. Indeksne vrijednosti stabala izrazene na ovaj nacin same za sebe ne govore nista i nemaju nikakvu prakticnu vrijednost. One nam sluze da spoznamo medusobne odnose kakvoce primjernih stabala s obzirom na debljinski stupanj i vrstu sijeka. -0.0003 x" + 0.0429 x - 0.518 1.20000 RJ =0,5183 3 i.ioooo "§> 1.00000 § 0.90000 7 0.80000 I ® ´— gc 0.70000 » %* 8 . ^S 0.60000 > 0.50000 ´J: -gc 0.40000 0.30000 !*! 30 35 40 45 50 Prsni promjer-D.b.h. (cm) Slika 2: Indeksne vrijednosti stabala u pripremnom sijeku Figure 2: Trees index values in preparatory felling druge kategorije indeksnih cijena (sumska cesta, vagon) ciji je raspon manji, a oblak rasprostiranja indeks nih vrijednosti uzi, koeficijenti korelacije rastu do granice vrlo jake korelacije (0,750 za pripremni sijek). y = -0,0005 x + 0.0598 x- 0.804 RJ = 0.246 1.50000 "g 1.30000 OQ -§ 1.10000 c 0.90000 o C^lt´,5«r»«~*TT;>4 ^B 0.70000 >* . . *. !S > ´\ \ ***»» " *» »* * -* 0.50000 V 20 30 40 50 60 Prsni promjer - D.b.h. (cm) Slika 4: Indeksne vrijednosti stabala u dovrsnom sijeku Figure 4: Trees index values in final felling mjeru te funkcije i linije izjednacenja vide se na slikama 1 do 4. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 41 <-- 41 --> PDF |
M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNACAJKE BUKOVIH STABALA PRKMA VRSTI SIJEKA U SJECINAMA . Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 35-44 SUMMARY OUTPUT PROREDE Regression Statistics Multiple R 0.660500075 R Square 0.436260349 Adjusted R Square 0.42709385 Standard Error 0. 103162505 Observations 126 ANOVA df SS MS F Significance F Regression 2 1.013015359 0.50650768 47.59291173 4.91284E-16 Residual 123 1.309027801 0.010642502 Total 125 2.32204316 Coefficients Standard Error tStat P-value Lower 95% Upper 95% Lower 95,0% Upper 95,0% Intercept -1.013784149 0.175334142 -5.782012188 5.72028E-08 -1.360847197 -0.6667211 -1.360847197 -0.6667211 X Variable 1 0.075348436 0.009093593 8.285881883 1.6868 IE-13 0.057348233 0.093348638 0.057348233 0.093348638 X Variable 2 0.000853543 0.000113951 -7.490454925 1.15769E-11 -0.001079102 -0.000627985 -0.001079102 -0.000627985 SUMMARY OUTPUT PRIPREMNI SIJ = K Regression Statistics Multiple R 0.719949915 R Square 0.518327881 Adjusted R Square 0.514065296 Standard Error 0.124695542 Observations 229 ANOVA df SS MS F Significance F Regression 2 3.781493447 1.890746723 121.5994204 1.41553F.-36 Residual 226 3.514069048 0.015548978 Total 228 7.295562495 Coefficients Standard Error tStat P-value Lower 95% Upper 95% Lower 95,0% Upper 95,0% Intercept -0.517951045 0.151319994 -3.422885719 0.00073546 -0.816129478 -0.219772612 -0.816129478 -0.219772612 X Variable 1 0.042934032 0.008256491 5.200033887 4.45779E-07 0.026664487 0.059203578 0.026664487 0.059203578 X Variable 2 0.000341154 0.000110277 -3.093619084 0.002226524 -0.000558456 -0.000123852 -0.000558456 -0.000123852 SUMMARY OUTPUT NAPLODNI SUE K Regression Statistics Multiple R 0.635374325 R Square 0.403700532 Adjusted R Square 0.394455579 Standard Error 0.171757121 Observations 132 ANOVA df SS MS F Significance F Regression 2 2.576404888 1.288202444 43.66712656 3.29196E-15 Residual 129 3.805565613 0.029500509 Total 131 6.381970501 Coefficients Standard Error t Stat P-value Lower 95% Upper 95% Lower 95,0% Upper 95,0% Intercept -1.165819578 0.263817958 -4.419030408 2.08031E-05 -1.687789705 -0.643849451 -1.687789705 -0.643849451 X Variable 1 0.075585759 0.011622923 6.503162956 1.57432E-09 0.052589529 0.098581989 0.052589529 0.098581989 X Variable 2 0.000691011 0.000125516 -5.505366684 1.9122E-07 -0.000939347 -0.000442675 -0.000939347 -0.000442675 SUMMARY OUTPUT DOVRSNI SUEK Regression Statistics Multiple R 0.495951562 R Square 0.245967952 Adjusted R Square 0.240620207 Standard Error 0.198273348 Observations 285 ANOVA df SS MS F Significance F Regression 2 3.61631712 1.80815856 45.99470445 5.15184E-18 Residual 282 11.08607437 0.03931232 Total 284 14.70239149 Coefficients Standard Error tStat P-value Lower 95% Upper 95% Lower 95,0% Upper 95.0% Intercept -0.804031644 0.202399316 -3.972501792 9.03692E-05 -1.202436539 -0.405626749 -1.202436539 -0.405626749 X Variable 1 0.059801305 0.00830993 7.196366602 5.60916E-12 0.043443953 0.076158658 0.043443953 0.076158658 X Variable 2 0.000521559 8.41739E-05 -6.196210358 2.04348E-09 -0.000687248 -0.000355871 -0.000687248 -0.000355871 SUMMARY OUTPUT UKUPNO Regression Statistics Multiple R 0.720106201 R Square 0.51855294 Adjusted R Square 0.517300802 Standard Error 0.168521629 Observations 772 ANOVA df SS MS F Significance F Regression 2 23.52243076 11.76121538 414.1340181 8.7079E-123 Residual 769 21.83924583 0.028399539 Total 771 45.36167659 Coefficients Standard Error tStat P-value Lower 95% Upper 95% Lower 95,0% Upper 95,0% Intercept -0.805189043 0.083424604 -9.651697466 6.97512E-21 -0.968955993 -0.641422092 -0.968955993 -0.641422092 Variable 1 0.056928342 0.003884161 14.65653481 4.47605 E-43 0.049303527 0.064553158 0.049303527 0.064553158 X Variable 2 -0.000477563 4.32907E-05 -11.03154165 2.26706E-26 -0.000562545 -0.000392581 -0.000562545 -0.000392581 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 42 <-- 42 --> PDF |
rka: VRUEDNOSNE ZNACAJKE BUK.OVIH STABALA PREMA VRST] SIJEKA U SJECINAMA Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 35-44 Indcksne vrijednosti svih obuhvacenih primjernih stabala vide se iz slike 5, gdje je zbog najveceg broja stabala u uzorku postignuta i najjaca korclacija. y - -0.0005 x + 0.0569 x- 0.8052 R: = 0.5186 - v;:y:.i. ; ´ - ill**!. I*. !!.. Prsni promjer- D.b.h. (cm) Slika 5: Indcksne vrijednosti stabala ukupno Figure 5: Trees index value in all type of felling 1.0000 L 0.9000 "5 0.8000 5 0.7000 - Iz slike 6 vidi se medusobni odnos indeksnih vrijednosti stabala ovisno o vrsti sijeka i debljinskome stupnju. Promatrajuci krivulje na slici 6 mogu se uociti neke znacajke linija izjednacenja s obzirom na debljinski stupanj, odnosno prsni promjer primjernih stabala. Sve cetiri linije izjednacenja imaju gotovo iste vrijednosti do prsnog promjera od priblizno 30 cm (najmanja dimenzija pilanskih trupaca I klase). Nakon toga, linije izjednacenja naplodnoga i dovrsnoga sijeka poprimaju vece, a linije izjednacenja proreda i pripremnog sijeka manje indeksne vrijednosti stabala. Linije izjednacenja proreda i pripremnog sijeka zadrzavaju iste vrijednosti do prsnog promjera od priblizno 40 cm (najmanja dimenzija furnirskih trupaca), a nakon toga indeksne vrijednosti stabala u proredama padaju. Uzroci ovakvih medusobnih odnosa linija izjednacenja indeksnih vrijednosti stabala nalaze se u kriterijima selekcije (doznake) stabala za sjecu kojima se rukovodimo prilikom provedbe propisane vrste sijeka. i 0.6000 . 2 0.5000 .´ 1 0.4000 0.3000 - | 0.2000 0,1000 S 0,0000 22,5 27.5 32,5 .37.5 42,5 47.5 52,5 57.5 62,5 67.5 """" Prorede (spacing) 0,2494 0,4128 0.5335 0,6115 0.6468 0,6395 0,5894 0,4967 0,3613 """ Pripremni sijek {preparatory) 0,2752 0,4044 0.5 167 0,6118 0,6898 0,7508 0,7947 0.8215 N´aplodni sijck (seeding) 0,1850 0.3902 0.560S 0,6969 0,7984 0,8654 0,8978 0.8957 0.8590 0.7878 — Dovrsni sijek (Jim /) 0,2775 0,4461 0.5S86 0,7051 0,7955 0,8598 0,8980 0,9101 0.8962 0.8562 Dcbljinski stupanj -Diameter class (cm) Slika 6: Ovisnost indeksnih vrijednosti stabala o debljinskom stupnju i vrsti sijeka Figure 6: Dependence of the tree index value on the diameter class and the type of felling | Kod uzitaka prethodnog prihoda, odnosno prihoda proreda, rukovodimo se gotovo iskljucivo kriterijem selekcije, tc su upravo stabla vecih dimenzija i njihove manje indeksne vrijednosti (manji udio kvalitetnijih drvnih sortimenata) uzrokom manjih indeksnih vrijednosti u desnom dijelu linije izjednacenja. Kod provodenja pripremnog sijeka utjecaj kriterija selekcije kod odabiranja stabala za sjecu jos se dijelom primjenjuje, ali gubi na vaznosti. Pri odabiru stabala za sjecu u naplodnom i dovrsnom sijeku ne rukovodimo se kriterijem selekcije, vec naplodenjem i stanjem pomlatka. Uz to, stabla koja su docekala naplodni i dovrsni sijek tijekom stotinjak godina svoga zivotnog vijeka "prezivjela" su desetak odabira primjenom kriterija selekcije (od njega i ciscenja, proreda do pripremnog sijeka) te je za ocekivati njihovu vecu kakvocu. Prakticnu vrijednost rezultata ovih istrazivanja nalazimo u mogucnosti smanjenja broja primjernih stabala koja je na terenu potrebno izmjeriti, kako bi se oblikovala baza podataka za izradu sortimentnih tablica prema vrsti sijeka. Iz slike 6 vidi se da se stabla prs |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 43 <-- 43 --> PDF |
M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNACAJKE BUKOVIH STABALA PREMA VRSTI SIJEKA U SJECINAMA Sumarski list br. 1- 2, C´XXVII (2003). 35-44 nog promjera od 10 do 30 cm mogu uvrstiti u baze podataka svih vrsta sijekova. Za prsne promjere od 31 do 40 cm moraju se oblikovati dvije baze podataka, a za vrijednosti prsnih promjera preko 41 cm tri baze poda taka. Mogucnost uporabe izmjerenih primjernih stabala za izradu sortimentnih tablica po vrsti sijeka vidi se iz tablice 3. Tablica 3: Mogucnost upotrebe primjernih stabala za oblikovanje baza podataka po vrsti sijeka Table 3: Possibility for using exemplary trees for forming databases by the type of felling Za izradu sortimentnih tablica po vrsti sijeka u: For assortment tables by type of felling: mogu se koristiti stabla d , 30 izmjerena u: can be used trees B.H.D. measured in: d ,,30 10-30 cm 31 - 40 cm proreda sva stabla prorcda + pripremni pripremni sijek sva stabla proreda + pripremni naplodni sijek sva stabla naplodni + dovrsni dovrsni sijek sva stabla naplodni + dovrsni >40cm proreda pripremni naplodni + dovrsni naplodni + dovrsni Rezultati ovih istrazivanja ukazuju da bi sortimentne tablice izradene s obzirom na vrstu sijeka bile preciznije i primjenjive u praksi. Sudeci prema ovim rezultatima trebalo bi za bukove sastojine izraditi sortimentne tablice za prorede, tablice za pripremni sijek i tablice za naplodni (naknadni) i dovrsni sijek. Povecanjem broja izmjerenih primjernih stabala (velicine uzorka) razlike izmedu indeksnih vrijednosti stabala proreda i pripremnog sijeka vjerojatno bi se smanjile. To bi omogucilo oblikovanje jedinstvenih sortimentnih tablica za prorede i pripremni sijek. Ova pretpostavka cini se prihvatljivom ako se zna da se neki autori (Duricic 1994) umjesto termina pripremnog sijeka zalazu za uvodenje pojma pripremnog razdoblja kojim se uspostavlja veza izmedu proreda i pripravnog razdoblja. Na istrazivanom podrucju sumar- U So 20.00% O Dovrsni sijek {finalfelling) O Pripremni sijek (preparatory2 v. B % 15.00% .§ ´" c 3> ska operativa te spoznaje koristi provodeci zadnju proredu kao pripremu sastojine za naplodenje. Rezultate istrazivanja indeksnih vrijednosti bukovih stabala ovisno o vrsti sijeka provjerili smo na posredan nacin, prateci ukupna odstupanja planiranih i ostvarenih postotnih udjela najkvalitetnijih sortimenata u bukovim sjecinama razlicite starosti i razlicitim vrstama sijeka. Kako sortimentne tablice koje su trenutno u uporabi ne uvazavaju vrstu sijeka kao jedan od ulaza, promatrali smo ukupna postotna odstupanja po sjecinama za furnirske trupce, trupce za ljustenje i pilanske trupce I klase u proredama, pripremnom, naplodnom i dovrsnom sijeku. Ogranicili smo se na ova tri razreda kakvoce bukove tehnicke oblovine zbog njihovog najveceg utjecaja na indeksne vrijednosti stabala. Naplodni sijek (seeding felling) felling) A Prorede (thinning felling) o 10.00% .3 S" 5.00"-,, H. rx 5^ A O 0.00% -ii^ ST W) 30 A ^ (i 120 Q (T30 _j\ AA OD -5.001% A o -~ ´±& A CT3 ^J 10.00% Starost sastojine u vrcmenu sjece (god) - Stand age in time of felling (years) Slika 7: Odstupanje planskih i ostvarenih postotnih udjela furnirskih trupaca prema vrsti sijeka Figure 7: Deviation between planned and realized percentage share of veneer logs with regard to type of felling |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 44 <-- 44 --> PDF |
M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNACA.IKE BUKOVIH STABALA PREMA VRSTI SIJEKA U SJECINAMA ... Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 35-44 U razdoblju od 1. 1. 2000. do 30. 9. 2002. godine u je dovrsni sijek proveden u deset sjecina. Odstupanja okviru redovnog proizvodnog procesa Sumarije Bjelovar, praceno je odstupanje ostvarenih postotnih udjela bukovih drvnih sortimenata od planiranog, po sortimentnim tablicama koje su trenutno u operativnoj primjeni. To je ucinjeno u 70 sjecina gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora od kojih je u 48 provedena proreda, u pet pripremni sijek, u sedam naplodni sijek, dok = Dovrsni sijek (finalfelling) g & 15.00% Pripremni sijek (preparatory felling) A Prorede (thinning felling) S i a a. 10.00% 5.00% A * _ g ^ z% a -g " "a -H´ 5 3 K >$ § %M 0.00% -5.00% -10.00% -15.00% A 50A A A 60 L% A A A -^ —A\ AA-^A 4 | A A A n W> A J4° A \ A A ^ 8 130 O D H SL * § -20.00% D -. -25.00% 3 Starost sastojine u vremenu sjece (god) - Stand age in time of felling (years) "^ o Slika 8: Odstupanje planskih i ostvarenih postotnih udjela trupaca za ljustenje prema vrsti sijeka Figure 8: Deviation between planned and realized percentage share of peeler logs with regard to type of felling Kod naplodnih sijekova odstupanja su gotovo istovjetna u pozitivnom i negativnom smislu, dok su kod dovrsnoga sijeka odstupanja pretezito u pozitivnom smislu. Iz navedenog bi mogli zakljuciti da postotni udjeli furnirskih trupaca po vazecim sortimentnim tablicama najbolje odgovaraju u naplodnom sijeku, kod proreda su i pripremnih sijekova precijenjeni, a kod dovrsnih sijekova potcijenjeni. I. kl pla T3 oa K C3 SB >? C3 5 w g 00-~ = a -2 3 C3 > S- Cii ´5 Q « 3 U <-, o o o ^ 7, & "& ^ a r 3 -3 OrS Slika 9: Figure 9: 40.00% 30.00% 20.00% i postotnih udjela od plana po sortimentnim tablicama za furnirske trupce, trupce za ljustenje i pilanske trupce I klase vide se iz slika od 7 do 9. Iz slike 7 vidi se da su ukupna odstupanja postotnog udjela furnirskih trupaca negativna (ostvareno je manje od planiranog po sortimentnim tablicama) za gotovo sve prorede i sve pripremne sijekove. Naplodni sijek (seeding felling) o Dovrsni sijek (finalfelling) o Pripremni sijek (preparatory felling) A Jk A A^ A Naplodni sijek (seedingfelling) A Prorede (thinning felling) A A 10.00% 0.00% A 50A A * X 6 0 ~~iT 70 AA AA 8 0 i ´.n t *r. A90 AOO A 110 O 120 o (§1 «80 -10.00% A A -20.00% A -30.00% Starost sastojine u vremenu sjece (god) - Stand age in time of felling (years) Odstupanje planskih i ostvarenih postotnih udjela trupaca I klase prema vrsti sijeka Deviation between planned and realized percentage share of first class logs with regard to type of felling |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 45 <-- 45 --> PDF |
M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNACAJKE BUKOVIH STABALA PREMA VRSTI SI.IEKA U SJECINAMA Sumarski list br. 1 2, CXXVI1 (2003). 35-44 Iz slike 8, gdje su prikazana odstupanja trupaca za ljustenje, vidi se da odstupanja u naplodnom i dovrsnom sijeku zauzimaju slicne pozicije (priblizno oko osi x), dok su odstupanja u proredama i pripremnom sijeku gotovo istovjetna onima na slici 7. To upucuje na zakljucak da postotni udjeli trupaca za ljustenje po sortimentnim tablicama najbolje odgovaraju u naplodnom i dovrsnom sijeku, dok su kod proreda i pripremnih sijekovaprecijenjeni. S druge strane, rasprostiranje ukupnih odstupanja postotnog udjela pilanskih trupaca I klase na slici 9 govori u prilog tvrdnji o njihovoj potcijenjenosti po sortimentnim tablicama kod svih vrsta sijeka. 5. ZAKLJUCAK - Conclusion Nakon provedenog istrazivanja indeksnih vrijednosti bukovih stabala na podrucju gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora mozemo zakljuciti sljedece: 1. Utvrdena je ovisnost indeksnih vrijednosti bukovih stabala po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Koeficijenti korelacije izjednacenja indeksnih vrijednosti stabala parabolom drugog reda ukazuju na jaku korelaciju. 2. Nize indeksne vrijednosti stabala proreda i pripremnog sijeka u odnosu na indeksne vrijednosti stabala naplodnog i dovrsnog sijeka ukazuju na losiju sortimentnu strukturu unutar pojedinog debljinskog stupnja kod proreda i pripremnog sijeka. Te su razlike posljedica kriterija odabiranja stabala za sjecu (doznaku) kojim provodimo propisanu vrstu sijeka. 3. Rezultati istrazivanja ukazuju da bi tablice postotnih udjela drvnih sortimenata koje su izradene s obzirom na vrstu sijeka bile preciznije i primjenjivije u prakticnoj primjeni. Prema rezultatima istrazivanja dobivcnim na osnovi ovoga uzorka, trebalo bi izraditi sortimentne tablice za prorede, tablice za pripremni sijek i tablice za naplodni, (naknadni) i dovrsni sijek. Ostaje mogucnost da bi se povecanjem broja izmjerenih primjernih stabala (velicine uzorka) razlike izmedu indeksnih vrijednosti stabala proreda i pripremnog sijeka smanjile, sto bi omogucilo izradu jednih sortimentnih tablica za prorede i pripremni sijek. 4. Prakticna vrijednost rezultata istrazivanja indeksnih vrijednosti stabala u ovisnosti o prsnom promjeru i vrsti sijeka je u cinjenici da se na ovaj nacin moze smanjiti velicina uzorka, odnosno broj primjernih stabala te tako smanjiti troskove izmjera. 5. Analiza ukupnih odstupanja planiranih i ostvarenih postotnih udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata ukazuje da sortimentne tablice, koje su trenutno u uporabi, precjenjuju udio furnirskih trupaca i trupaca za ljustenje u proredama i pripremnim sijekovima. S druge strane potcijenjeni su postotni udjeli furnira u dovrsnim sijekovima i postotni udjeli pilanskih trupaca 1 klase u svim vrstama sijekova. Tablice odgovaraju za postotne udjele furnirskih trupaca u naplodnim sijekovima i za postotne udjele trupaca za ljustenje u naplodnim i dovrsnim sijekovima. 6. U skladu sa zapocetim promjenama u normizaciji sumskih drvnih proizvoda mislimo da je prilikom izrade buducih tablica drvnih sortimenata na temelju europskih normi (novih hrvatskih normi) vazno primijeniti spoznaje do kojih smo dosli ovim istrazivanjem. Naime, sadrzaji novih hrvatskih normi razlikuju se od prethodnih hrvatskih normi, te ce njihovo prihvacanje uvjetovati promjene u dosadasnjem nacinu rada, ponajprije u prikrajanju, preuzimanju i evidenciji drvnih sortimenata kao i u trgovini drvom. Pretpostavljamo da ce primjena europskih normi dovesti do jos vecih razlika izmedu proreda i pripremnog sijeka s jedne i ostalih oplodnih sjekova s druge strane. To se ponajprije odnosi na A razred kakvoce, zbog strozih kriterija minimalnih dimenzija (izuzev promjera) i dozvoljenih gresaka. 6. LITERATURA References Boj ani n, S., 1965. Gubitak kod sjece i izrade hrasta luznjaka (Quercus pedunculata ehrh.) obzirom na ucesce sortimenata; "Drvna industrija" br. 3-4/1965, Zagreb. Cop , B., 1983. Pilanska prerada i odnosi sa sumarstvom, Savez inz. i tehn. sumarstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb. Buricic , I., 1994. Prirodna obnova sastojina obicne bukve (Fagus sylvatica L.) Na obroncima Kalnika i Bilogore; "Hrvatske sume" p.o. Zagreb. Klepac , D., 1986. Uvodni referat na simpoziju o bukvi; "Kolokvij o bukvi-savjetovanje asistent ske sekcije", Velika 22.-24.11.1984., Zagreb, str. 11-16. Krpan, A. P. B., Susnjar, M. 1999. Normizacija sumskih drvnih proizvoda u republici Hrvatskoj; "Sumarski list" br. 5-6/ 1999., Zagreb, str. 241-245. Matic , S. 1991. Njega suma proredom; Sumarski fakultet Sveucilista u Zagrebu, "Hrvatske sume", Uprava suma Koprivnica, Zagreb, str. 5-8. Pavlic, I., 1998. Statisticka teorija i primjena; "Tehnicka knjiga", Zagreb, str. 118-121. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 46 <-- 46 --> PDF |
M. Prka: VRIJKDNOSNE ZNACAJKE BUKOV1H STABALA PRHMA VRSTI SIJEKA U SJECINAMA Sumarski list br. 1 2. CXXVII (2003), 35-44 Plavsic , M., Golubovic , U., 1967. Istrazivanje luznjak, hrast kitnjak i poljski jasen-susi tip; "Supostotnog odnosa sortimenata eksploatacije su-marski list" br. 9-10/1997., Zagreb, str. 479-497. ma u cistim i mjesovitim bukovim sastojinama Stefancic , A., 1998. Udio drvnih sortimenata u vo- Gorskog kotara; "Sumarski list" br. 11-12/1967. lumenu krupnog drva do 7 cm promjera za obi- P r a n j i c, A., L u k i c, N., 1997. Izmjera suma; Udz-cnubukvu ujednodobnim sastojinama; "Sumarbenici Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, str. 42, ski list" br. 7-8/1998., Zagreb, str. 329-337. 105-113, 186-190,258-260. Ugrenovic,A. , 1957. Eksploatacija suma; udzbeni- Pranjic, A., 1986. Sumarska biomctrika; Sveuciliste ci Sveucilista u Zagrebu, zagreb, str. 1 -481. u Zagrebu, Sumarski fakultet, Zagreb. Vuletic , D., 1999. prilog poznavanju sortimentne Prka , M , 2001. Udio i kakvoca sumskih drvnih sortistrukture hrasta luznjaka (Quercus robur L.) u menata u oplodnim sjecama bukovih sastojina EGT-U n-G-11; "Radovi", Vol. 34, br. 2-1999. bjelovarske Bilogore, Sveuciliste u Zagrebu, SuSumarski institut Jastrebarsko; Jastrebarsko, marski fakultet, Zagreb, str. 74-82. str. 5-20. Rebula , E., 1996. Sortimentne i vrijednosne tablice Hrvatske norme proizvoda iskoristavanja suma; II izza deblovinu jele; "Mehanizacija sumarstva" danje, Drzavni zavod-za normizaciju i mjeritelj br. 4/1996., Zagreb, str. 201-222. stvo, Zagreb, 1995. Svetlicic , A., 1983. O soodvisnosti gozdnega in les-Hrvatska norma Oblo drvo listaca - Razvrstavanje po kakvoci -1 dio: Hrast i bukva (EN 1316-1:1997); noga gospodarstva s posebnim ozirom na med- I izdanje, Drzavni zavod za normizaciju i mjeri sebojna in ekonomska razmerja med proizvoteljstvo, Zagreb, 1999. dnjo hlodov in zaganim lesom smreke, jelke in bukve - 1. del. Strokovna in znanstvena dela 70, Osnova gospodarenja "Bjelovarska bilogora"; vazi od BTF, Ljubljana. 01.01. 1993.-31. 12. 2002.; Uprava suma Bje lovar, 1993. S t e f a n c i c, A., 1997. Udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera za hrast Sumarska enciklopedija III; str. 172-178,244-250. SUMMARY: Research was carried on index values of trees with regard to breast diameter and the type of felling, whit the aim of getting information that could be used informing databases for working our assortment tables. Research was been carried on 772 exemplary trees in 12 areas and 15 cuttings, of older and old beech stand of the management unit Bjelovar Bilogora. We analysed overall percentage deviation between planned and realized percentages of veneer logs, peeler logs and saw logs of 1st class in relation to the age of cutting area and the type of felling. The research included 70 common beech-cutting areas in the management unit Bjelovar Bilogora, of the age between 51 and 131 years, in the period of almost three years. Dependence was established of the index values of common beech trees on the diameter class and the type of felling. Lover index trees values of spacing and preparatory felling in relation to index values of the trees seeding and final felling, point to lower-quality assortment structure within an individual diameter class in spacing and preparatory felling. These differences are results of the selection criteria for cutting down trees (marking trees) we employ to carry out the required type of felling. Among practical values of the research results, we can point out the possibility of decreasing the sample size while forming databases necessary for working out assortments tables that would take into account the type of felling as one of inputs. Analysis of the overall deviation between planned and realized percentage of the highest quality timber assortments in cutting areas, points to considerable differences in particular timber assortments and type of felling. It is suggested that in working out future assortment tables (according to European standards), one of the inputs should be the type of felling, including preliminary examination of the relation of timber assortments to the type of felling characteristic for this method. Key words: common beech felling, quality of trees, assortment structure, assortment tables, index values of common beech trees |