DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PRETH0DN0 PRIOPCENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Sumarski list br 1-2 CXXVI1 (2003) 27-33 UDK 630* 156 STETE NA DIVLJACI I STETE OD DIVLJACI NA PODRUCJU KRAPINSKO-ZAGORSKE ZUPANIJE GAME LOSS AND DAMAGES FROM THE GAME AT THE KRAPINSKO-ZAGORSKA COUNTY DISTRICT Mario VODOLSAK1, Domagoj KRIZAJ2 SAZETAK: 30 zajednickih lovista Krapinsko-zagorske zupanije pokriva povrsinu od 114.441 ha, a u njima pravo lova koristi 35 lovackih iidruga. Istrazivanje je provedeno na uzorku od 14 lovackih udruga it razdoblju od dvije lovne godine (2000/01. i 2001/02.). Cilj istrazivanja bio je utvrditi odnose izmedu steta koje cini divljac, steta na divljaci i dijela ulozenih sredstava za sprjecavanje tih steta. Rezultati istrazivanja pokazuju da je steta pocinjena na divljaci 2,67puta vec´a od one pocinjene na motornim vozilima, zatim da troskovi nastali isplatom steta pocinjenih na poljoprivrednim i sumskim kulturama iznose 59 % ulozenih sredstava za sprjecavanje steta, uz napomenu, da su u obracun uzete samo novcane naknade, te da od steta na divljaci, stete od krivolova, predatora i nekih drugih uzroka uginuca cine 49,8 %. Prikazani rezultati istrazivanja upucuju na cinjenicu daje, za sada, jedini ucinkovit nacin zastite od nezeljenih negativnihfinancijskihposljedica za ovlastenikaprava lova glede steta osiguranje lovista kod osiguravajuceg drustva. Kljucne rijeci: stete od divljaci, stete na divljaci, Krapinsko-zagorska zupanija 1. UVOD - Introduction U Krapinsko-zagorskoj zupaniji ustanovljeno je 1 29/99) ukinuta mogucnost davanja zajednickih lovista drzavno loviste te, na povrsini od 114.441 ha, 30 zajeu podzakup. dnickih lovista prosjecne povrsine od 3815 ha. Najma- Citavo Hrvatsko Zagorje karakterizira velika napunje loviste ima povrsinu od 1400 ha, a najvece 6695 ha. cenost i izgradena mreza prometnica pa je samim time Vazno je napomenuti da su stvarne povrsine lovista, diktiran i izgled lovista, ispresijecanih mnogobrojnim zbog velike naseljenosti, daleko manje. Lovista Hrvat cestama i zeljeznickim prugama. U osnovi Zagorje na skog Zagorja po tipu su nizinsko-brdska lovista. dva dijela presijeca glavna autocesta u smjeru sjever- U zajednickim lovistima pravo lova koristi 35 lojug, koja je onemogucila vjekovne migracije divljaci vackih udruga, uz primjedbu da u dva lovista pravo unutar citavog teritorija. Takoder je u posljednje vrijelova koriste po tri ovlastenika, odnosno ta dva lovista me uocen porast izgradnje vikendica, sto pridonosi redana su u podzakup, koji ce biti na snazi do isteka za-mecenju mira u lovistima. kupa prava lova 2006. godine, buduci daje Izmjenama Takve cinjenice dovele su do danasnjeg stanja u i dopunama Zakona o lovu ("Narodne novine" broj ovim lovistima u kojima od glavnih gospodarskih vrsta obitavaju srna obicna, zee, fazan i trcka, a uz vodotoke rijeka te prirodna i umjetna jezera divlja patka. Po obroncima Zagrebacke gore, Ivancice, Strahinjcice Mario Vodolsak, dipt ing., Lovacki savez Krapinsko-zagorske i Maceljske gore obitavaju divlje svinje, dok se jelenzupanije, Trg S. Radica 3, 49000 Krapina ska divljac zadrzava na Ivancici i spada u autoktonu Domagoj Krizaj, dipt ing.. Drzavni inspcktorat, Uiica grada faunu Sjeverozapadne Hrvatske. Sve se to odrazava na Vukovara78, 10000 Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 30 <-- 30 --> PDF |
M. Vodulsak. D. Kri/aj: STKTE NA DIVLJACI I STETE OP DIVLJACI NA PODRUCJU KRAP1NSKO-... Sumarski list br. 1-2, CXXV1I (2003). 27-33 problematiku uzgoja i zastite divljaci, ali i na stete koje srnece divljaci, koji se izravno odrazava na sve veca nastaju od divljaci na sumskim i poljoprivrednim povr-stradavanja te vrste divljaci na prometnicama. sinama. Vrlo je vazno spomenuti porast brojnog stanja 2. CILJ RADA Cilj rada je napraviti analize steta na divljaci i steta od divljaci u korelaciji s nekoliko parametara i to: /. Stete koje nastaju od divljaci vezano za poljoprivredne i sumske povrsine. Analizirati visine steta nacinjenih na usjevima i sumskim kulturama, nacin procjene stete i oblik nadoknade stete. Stete koje nastaju od divljaci na privatnoj imovini i prometnicama (osobni automobili i si.) i istovremene stete na divljaci. 3. PODRUCJEPredmetna analiza steta od divljaci i steta na divljaci napravljena je na slucajno odabranom uzorku od 14 zajednickih lovista s podrucja Krapinsko-zagorske zupanije u razdoblju od dvije lovne godine (2000/01. i 3 - Purpose Analizirati odnos izmedu napravljenih steta i njihove procjene naspram vrijednosti divljaci po odstetnom cjeniku divljaci. Problematika vezana uz propise Zakona o lovu ("Narodnenovine"broj 10/94, 22/94, 29/99, 76/99, 14/01 i 4/02) za stete koje pocini divljac koja u lovistu stalno ne zivi. RADA - District 2001/02.). Taj uzorak je stvarni pokazatelj problema vezanog za koristenje prava lova u zajednickim otvore nim lovistima Hrvatskog Zagorja. 4. METODE RADA - Methods Analiziran je odnos izmedu mjera za sprjecavanje nastanka steta od divljaci i na divljaci naspram nastalih steta i njihovih posljcdica. Ta korelacija obuhvaca razdoblje od pripremnih radnji za sprjecavanje steta do trenutka potpunog saniranja stete i zatvaranja kruga. 1. Preventivne mjere i postupci za sprjecavanje steta od divljaci i na divljaci: a} donosenje godisnjeg plana za poduzimanje odredenih mjera za sprjecavanje steta od divljaci i na divljaci i njegovaprovedba, b) uzgojno-zastitne mjere u smislu koristenja prava lova, c) mjere ocuvanja stanista i fondova divljaci prcma lovnogospodarskom kapacitetu lovista. 2. Odnos izmedu nastalih steta u korelaciji s poduzetim preventivnim mjerama te njihov medusobni financijski ucinak: a) nacin procjenjivanja nastalih steta, b) oblici namirenja steta ostecenicima, c) povratna vrijednost isplacenih steta za ovlasteni ka prava lova putem odobrenog odstrjela divljaci od nadlcznog upravnog tijcla u slucaju steta koje pocini divljac koja u lovistu stalno ne zivi. 3. Nacini zastite i osiguranja od eventualnih steta od divljaci i na divljaci: a) osiguranje od automobilske odgovornosti - osiguranjc lovista, b) odstetni cjenik divljaci, c) divljac koja u lovistu ne zivi stalno - divljac u prolazu. 4. Troskovi vezani za problematiku steta od divljaci i steta na divljaci. Analiza steta od divljaci i na divljaci radena je na temelju podataka prikupljenih od ovlastenika prava lova od kojih su zatrazeni sljedcci podaci: 1. o nastalim stetama na divljaci (krivolov, stradavanje na prometnicama, ranjavanje i uginuce, predatori) u razdoblju od dvije protckle godine (2000./01. i 2001./02.) 2. o nastalim stetama od divljaci na sumskim i poljoprivrednim kulturama, i to: a) datum nastanka stete ili datum evidencije (zapisnik ili slicno), b) vrsta osiguranja (ako ga ovlastenik prava lova ima), c) procjena stete (prema vazecem odstetnom cjeniku), d) nacin na koji je steta realizirana (isplata preko osiguranja ili drugi nacin), e) podaci o utrosenim novcanim sredstvima za realizaciju godisnjeg plana za sprjecavanje steta od divljaci (repelenti, zastitna sredstva i drugo) 3. o nastalim stetama na motornim i drugim vozilima. Za usporedbu utrosenih sredstava i iskoristivosti na temelju odobrenog odstrjela koristenje zupanijski odstetni cjenik divljaci. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 31 <-- 31 --> PDF |
M. Vodolsak. D. Kri/aj: STETE NA DIVLJACI I STETh OP DIVLJACI NA PODRUCJU KRAP1NSKO-... Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003). 27-33 5. OBRADA PODATAKA I REZULTATI RAD A Data processing and results Na temelju dobivenih podataka napravljena je ana- voljnog angaziranja ovlastenika prava lova u smislu liza odnosa izmedu nastalih steta kao posljedica nedo- sprjecavanja nastanka steta. vrsta stete vrijednost divljaci prema odstctnom cjeniku 6.500.00 kn 6.500,00 kn 2.500,00 kn 6.500,00 kn 8.500,00 kn * - 6.500.00 kn * 8.500,00 kn 8.500,00 kn * * 8.500,00 kn 6.500,00 kn 8.500,00 kn 8.000,00 kn 6.500,00 kn * 6.500,00 kn 8.500,00 kn 4.000,00 kn 6.500,00 kn 8.500,00 kn * * 6.500,00 kn 2.500,00 kn * * 17.000,00 kn * 8.500,00 kn * 9.000,00 kn * 6.500,00 kn * * * * D CD N =: >izi c 2 -> > § s re E M J N u s N datum 26. 09. 00. 24.04.01. 24. 12.01. 2000/01. 2000/01. 2000/01. 2001/02. 20.05.01. 17.06.01. 05.01.02. 25. 02. 02. 26. 02. 02. 01.05.01. 08.03.02. 28.04.95. 26. 05. 98. 07. 10.99. 30. 12.99. 28.07.00. 2000/01. 18.06.01. 23. 11.01. 24. 11.01. 2001/02. 2000/2001. 2001/2002. 2000/2001. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 09.01.2000. 09.01.2000. 02. 04. 2000. 25. 05. 2000. 05. 08. 2000. 27. 08. 2000. 23. 10.2000. 15.07.2001. do 15. 08.01. 25.07.2001. 17.08.2001. 20. 12.2001. 05.03.2002. 20021/2002. 2001/2002. vrsta divljaci srnjak srnjak zee srnjak srna 4 zeca crna divljac srnjak srna srna srna srna 9 zeceva srna srnjak crna divljac srna crna divljac 8 zeceva 6 fazana srnjak srnjak srna 12 zeceva 4 fazana srnjak srna lane srnjak srna 3 zcca 2 srne srnjak zee srna, zee srna srnjak 2 srne 3 srne srna srnjak srnjak crna divljac srnjak srnjak srnjak srnjak 7 zeceva 7 fazana vclicina isplacene stete (u kunama) 3.600,00 1.326,00 nema prijave nema prijave nema prijave - 3.000,00 nema prijave - nema prijave nema pri]ave - - 8.000.00 nema pri|avc 3.100.00 1.500.00 2.100.00 - nema prijave 1.000.00 - - pokriva osiguranje pokriva osiguranje - - - nema prijave 650,00 kn - - nema prijave - nema prijave - nema prijave 3ra´ kukuruza - nema prijave -- - - na divljaci nalet nalct nalet nalct nalet uginuce procjena nalet uginuce nalet nalet predatori uginuce nalct nalet procjena nalet procjena uginuce nalet nalet predatori predatori nalet nalet uginuce predatori uginuce gazenje procjena bijesna uginuce nalet uginuce nalet zamka nalct procjena prostrjel nalet uginuce zamka predatori i uainuca predatori i uginuca od divljaci automobil automobil - automobil vlak - usjevi vlak - automobil automobil - - automobil automobil usjevi automobil usjevi - automobil automobil - - automobil automobil --- automobil usjevi -- autobus - automobil - automobil usjevi - automobil - - - - indeks 1,81 4.90 - - - 8,3 16,7 16,7 12,9 1,06 5,67 6,50 12.1 4.0 5,9 40,0 10.0 10,0 30,0 10,0 10,0 10,0 10.0 8,8 4,8 vrsta osiguranja i premijc od 01.04. 2002. Croatia osigur. nema nema Croatia osiguranje 5.000,00 kn godisnje nema Croatia osiguranje (7.500,00 kn godisnje) ulozena sredstva za sprjecavanjc steta deponirana sredstva pri ZB (9.200,00) -1.500,00 za repelcnte sredstva za sprjecavanje steta (mch. i kem. repclenti, vidljiva i zvuena plasila) nabavljeni iz donacijc novcana sredstva za provedbu god. plana osigurana su financijskim planom i iznosc 10.000,00 kn financijska sredstva isplanirana su god. financ. planom osigurana financijska sredstva za provedbu god. plana za sprjecavanje steta - 2.000.00 kn novcana sredstva izdvajaju se za osiguranje lovista i nabavku odredenih zastitnih sredstava (kem. i meh. repclenata) u visini od 10.000,00 kn godisnje) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 32 <-- 32 --> PDF |
M. Vudolsak, D. Krizaj: STETH NA DIVLJACI I STHTE OD DIVLJACI NA PODRUCJU KRAP1NSKO-... Sumarski list br. I 2. CXXVI1 (2003). 27-33 3 c c c 5 c 3 CO u 0 0 0 - DO 3 t/3 ed 1 c 0 a ´0 C3 c U "c? c 3 C3 ´a. "cd 3 II in 06.08.2001. 2001/2002. 2001/2002. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 22. 05. 2000. 28. 05. 2000. 28.03.2001. 20.04.2001. 05.06.2001. 15.06.2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 14.04.2001. 08.06.2001. 20.06.2001. 22.07.2001. 06. 10.2001. 14. 10.2001. 10.01.2002 30.01.2002. 16.02.2002. 2001/2002. 2001/2002. 2000/2001. 2000/2001. 2001/2002. 2000/2001. 2000/2001. 2001/2002. 2001/2002. 2000/2001. 27. 06. 2000. 17. 12.2000. 2001/2002. 25.02.2001. srnjak 22 zeca 35 fazana 1 jelen 10 zeceva 15 fazana 1 tele 8 zeceva 20 fazana crna divljac srniak srnjak srna srna srnjak srna srnjak srna 20 fazana srnjak srna srna srna srnjak 2 srne srna srnjak srnjak 29 zeceva 25 fazana srna, zee crna divljac crna divljac srneca divljac 5 grla srnece divljaci 4 grla srnece divljaci crna divljac crna divljac srna nazime crna divljac srnjak uginuce predatori i uginuca predatori i uginuca krivolov krivolov predatori predatori i uginuce krivolov krivolov predatori predatori i uginuce procjena nalct nalet nalet nalct nalet nalet krivolov krivolov predatori i uginuce zamka krivolov krivolov krivolov zamka zamka krivolov nalet nalet predatori i uginuce predatori i uginuce procjena procjena procjena procjena nalet nalet nalet procjena krivolov krivolov procjena krivolov - - - - - - - - - usjevi kamion automobil automobil automobil automobil automobil - - - - ---- - - kamion automobil - - usjevi usjevi usjevi usjevi automobil automobil automobil usjevi -- usjevi - * * * * * * * * * 6.500,00 kn 8.500,00 kn 8.500,00 kn 8.500,00 kn 6.500,00 kn 8.500,00 kn * * * * * * * * * * 6.500,00 kn 6.500,00 kn * * 25.000,00 kn 20.000,00 kn 5.000,00 kn * * * - - - - - - - - - 2.000,00 nema priiave 40.000,00 pokriva osiguranjc nema prijave pokriva osiguranjc nema prijave -- - ---- - -- nema prijave nema prijave - - 530 kg kukuruza 880 kg kukuruza 3.120,00 kn 300,00 kn 15.000,00 kn 12.000,00 kn 9.000.00 kn 2.932,00 kn -- 3.050.00 kn - 14.3 50,0 41,7 33,3 11,1 16.0 33,3 8,9 21,3 0,21 14,3 14,3 19.0 14,3 14,3 14,3 14,3 14.3 28,6 14,3 116 50.0 1.67 1,67 0,56 16,6 - 16,6 nema nema nema nema nema nema nema za provedbu plana zastite financijski osigurano 1.000,00 kn financijska sredstva osigurana su za provcdbu god. plana za sprjecavanje stcta u iznosu 3.000,00 kn god. sc osigurava 1.000,00 kn za provedbu plana za sprjecavanje stcta na temclju osiguranih novcanih sredstava financijskim planom u iznosu od 1.500,00 kn god. provodi se god. plan za sprjecavanje steta od divljaci i na divljaci za provedbu god. plana zastite osigurano 3.000,00 kn financijska sredstva za provedbu god. plana za sprjecavanje steta su godisnje 3.500.00 kn svake godine sc za provedbu plana za sprjecavanje steta izdvaja oko * indeks ucestalosti krivolova - dobiven korelacijom ukupnog odstrjela po propisu LGO i steta na divljaci od krivolova |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 33 <-- 33 --> PDF |
M. Vodolsak, D. Kri/aj: STETH NA DIVLJACI I STETE OP DIVLJACI NA PODRLCJU KRAPINSKO-... Sumarski list br. 1 -2, CXXVII (2003), 27-33 Iz prikupljenih podataka napravljeno je nekoliko analiza i medusobnih odnosa: Odnos izmedu steta na divljaci i steta na osobnim vozilima izrazeno indeksom steta Izracunom iz analiziranih podataka dobiven je prosjecni indeks steta koji iznosi 2,67, sto znaci da je steta pocinjena na divljaci 2,67 puta veca od one pocinjene na motornira vozilima. II Analiza odnosa izmedu nastale stete na poljoprivrednim i sumskim kulturama i mjera sprjecavanja nastanka steta Izracunom iz analiziranih podataka dobiven je prosjecni indeks steta koji iznosi 0,59, sto znaci, da troskovi nastali isplatom steta pocinjenih na poljoprivrednim i sumskim kulturama iznose 59 % ulozenih sredstava za sprjecavanje steta, uz napomenu da su u obracun uzete samo novcane naknade. III Analiza nastale stete na divljaci od uginuca, krivolova i predatora naspram ukupnog obavlje- Graficki prikaz: nog odstrjela prema propisu lovnogospodarske osnove Za sto bolji uvid u velicinu nastale stete od krivolova, predatora i raznih drugih uzrocnika napravili smo korelaciju izmedu stvarnih steta na divljaci i ukupnog odstrjela prema propisu lovnogospodarske osnove te ga izrazili u postocima - indeks ucestalosti krivolova. Ukupno dobiveni indeks izrazen je u postocima, a na primijenjenom uzorku iznosi za odredenu vrstu divljaci kako slijedi: jelenobicni33,0% srnaobicna13,1 % zee obicni 2,4 % fazan obicni 1,3 % Kad zbrojimo dobivene podatke vidjet cemo da od ukupnih steta na divljaci, stete od krivolova, predatora i nekih drugih uzroka uginuca, zauzimaju 49,8 %, a s obzirom na velicinu uzorka pokazatelj su za citavu zupaniju. Medusobm odnos steta od uginuca, krivolova i predatora po vrstama divljaci i ostalih steta 50,20% 33,00% jelen obicni H srna obicna zee obicni fazan obicni ostale stete 30% 2,40% 6. RASPRAVA - Discussion Odnos izmedu steta na divljaci i steta na osobnim vozilima izrazeno indeksom steta Ovdje postoje dva paralelna problema, a to su: 1. velik dio nacinjene stete ne evidentira se niti ga je moguce procijeniti ni na vozilima ni na divljaci 2. stete nastale na divljaci vece su od steta od divljaci, iako se to u stvarnosti ne odrazava na ekonomsku dobit ovlastenika prava lova, jer se ovlasteniku u vecini slucajeva ne isplacuje naknada za pocinjenu stetu na divljaci. II Analiza odnosa izmedu nastale stete na poljoprivrednim i sumskim kulturama i mjera sprjecavanja nastanka steta Kod ove analize bitno je istaci: 1. problematiku vezanu uz preventivne mjere zastite, a to se posebno odnosi na odrzavanje optimalnog brojnog stanja divljaci, intenzivno gospodarenje u smislu prihrane i prehrane divljaci i cuvanja stani sta. U vecini analiziranih lovista velik je broj srnece divljaci, a razlozi tome su dvojaki. Jedan je taj sto su maticni fondovi divljaci postavljeni nerealno, a ne stvarnim utvrdivanjem brojnog stanja divljaci. Drugi razlog, izravno u vezi s prvim, lezi u obavljanju odstrjela prema propisu lovnogospodarske osnove, koji je daleko manji od moguceg prema stvarno utvrdenom brojnom stanju. Zbog toga vecina ovlastenika prava lova pristupa izradi revizija za srnecu divljac kako bi se postavio realni maticni fond divljaci, a time i adekvatni odstrjelni plan, da ne bi doslo do prenapucivanja lovista i do nastanka vecih steta. 2. preventivnu zastitu usjeva i sumskih sastojina obuhvacenu godisnjim planom za poduzimanje odrede |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 34 <-- 34 --> PDF |
M. Vodolsak, D. Kri/aj: STETE NA DIVLJACI 1 STETE OP DIVLJACI NA PODRUC.IU KRAPINSKO-Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003), 27-33 nih mjera za sprjecavanje steta od divljaci i realizacijom tog plana. Prema postojecem Zakonu o lovu ovlastenik prava lova duzan je donijeti godisnji plan za poduzimanje odredenih mjera za sprjecavanje steta (sezonski po vrstama divljaci i vrstama steta od divljaci, kulturama i si.). Osim sto svake godine donosi takav plan mora ga provesti i u djelo, tj. napraviti niz predradnji kako bi konacni rezultat bilo sprjecavanje mogucih steta. Te predradnje podrazumijevaju sljedece: osiguranje odredenih fmancijskih sredstava za realizaciju plana putem medija javnog priopcavanja ovlastenik prava lova duzan je informirati vlasnike zemljista gdje, kada, i kako podici zastitna sredstva za sprjecavanje steta te im osigurati dovoljne kolicine tih sredstava u slucaju nastale stete formiranje komisije za procjenu steta u suglasnosti s vlasnikom zemljista adekvatno naknadivanje nastale stete. 3. naknada steta u slucaju kada je steta nastala od one vrste divljaci koja u lovistu stalno ne zivi, dakle divljaci u prolazu. Ovdje je potrebno istaci problem naknade odstete ovlasteniku prava lova koji je uredno namirio nastale stete na usjevima i sumskim kulturama. Prema vazecem Zakonu o lovu clankom 82. stavkom 3. propisano je da je za stetu koju pocini divljac koja u lovistu stalno ne zivi, odgovoran ovlastenik prava lova u lovistu u kojem je steta pocinjena, ali ima pravo na odstrjel te divljaci. Pravo na odstrel ostvaruje se na temelju dokaza o naknadenoj steti osteceniku i odobrenja nadleznog upravnog tijela odnosno ministarstva kada je steta pocinjena u drzavnom lovistu. Problem se sastoji u provedbi ovog clanka, jer u odgovarajucim nadleznim upravnim tijelima ponekad radi neodgovarajuci strucni kadar te se ne provode navedene odredbe Zakona, tako da su ovlastenici prava lova cesto zakinuti za odredenu im naknadu u obliku odstrjela divljaci. 4. odnos izmedu visina odsteta, ulozenih fmancijskih sredstava za sprjecavanje steta i osiguranja lovista. 7. ZAKLJUCAK Napravljenim analizama dobiven je pregledni prikaz steta od divljaci i steta na divljaci u Krapinsko-zagorskoj zupaniji i izvedeni su osnovni zakljucci: preventivne predradnje za sprjecavanje mogucih steta od velike su vaznosti i ubuduce im treba posvetiti veliku pozornost, provedba lovnogospodarske osnove u smislu uzgojno- zastitnih mjera provedba prihrane i prehrane, cuvanja i zastite pa do izvrsenja planiranog odstrjela divljaci vrlo je vazna mjera za ocuvanje opti- Ovdje se treba posebno osvrnuti na slucajeve steta nastalih kao posljedice izravnog naleta vozila na divljac na prometnicama. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 59/96 - procisceni tekst) propisao je da se ceste moraju obiljezavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na odredenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ogranicenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju drzati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. To znaci, da se znakom "divljac na cesti" moraju osigurati sve dionice cesta koje su ugrozene od mogucih prelazaka divljaci preko ceste. Taj dio financirali su ovlastenici prava lova i u suglasnosti s poduzecem za ceste postavili propisane znakove. Takvi su troskovi za ovlastenika prava lova izuzetno veliki, a ucinak je nikakav, buduci je sudska praksa do sada bila takva, da su slucajevi stradavanja divljaci na prometnicama bili na odgovornost ovlastenika prava lova, a oni su opet snosili sve troskove odstete, bez obzira na postavljene prometne znakove. S druge strane steta nastala na divljaci prema odstetnom cjeniku nije realizirana u korist ovlastenika prava lova. Kao za sada jedino moguce rjesenje, namece se osiguranje lovista preko odgovarajuceg osiguranja, koje u vecini slucajeva snosi troskove, ali takvo osiguranje jest dodatni trosak za ovlastenika prava lova. Ill Analiza nastale stete na divljaci od uginuca, krivolova i predatora naspram ukupnog obavljenog odstrjela prema propisu lovnogospodarske osnove Stete od krivolova, predatora i nekih drugih uzroka uginuca cine 49.8 % ukupnih steta na divljaci. Kod steta kao posljedica protuzakonitog lova, rjesenje je u suradnji s policijom i inspekcijskim sluzbama, iako se odsteta za pocinjenu stetu na divljaci moze potrazivati vimo putem nadleznog suda. stete od uginuca, ukoliko nisu posljedica epidemije, kao i stete od predatora, ciji broj je ovlastenik prava lova duzan smanjivati, normalna su pojava u svakom lovistu i pravilnim gospodarenjem svode se na minimum. - Conclusion malnog broja divljaci kod kojih ce stete biti svedene na prihvatljivu razinu, pristup lovackih udruga prema problemu sprjecavanja steta od divljaci dignut je na profesionalnu razinu, cime je omogucena i bolja suradnja s vlasnicima zemljista, a time se i stete svode na minimum, odnos izmedu lovackih udruga i nadleznog upravnog tijela do sada nije bio na profesionalnoj razini, pa se isplacene stete od divljaci nisu adekvatno refundirale, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 35 <-- 35 --> PDF |
M. Vodolsak. D. Krizaj: STETE NA DIVLJACI I STETE OD DIVLJACI NA PODRUCJU KRAPINSKO-Sumarski list br. 1-2, C.XXVI1 (20(B). 27-. problem odstetnog cjenika nije rijesen i ubuduce je visoki te ih ovlastenici prava lova ne koriste u dopotrebno zakonodavcu skrenuti pozornost na nje-voljnom obujmu, govu primjenu, osiguranje lovista namece se kao jedina prava zastitroskovi vezani uz provedbu godisnjeg plana za ta od nezeljenih negativnih financijskih posljedica sprjecavanje steta, kao i osiguranje lovista, dosta su za ovlastenika prava lova. 8. LITERATURA - References 1994. Zakon o lovu ("Narodne novine" broj 10/94, 1996.: Pravilnik o strucnoj sluzbi za provedbu lovno22/ 94, 29/99, 76/99, 14/01 i 4/02) gospodarske osnove ("Narodne novine" broj 48/96 i 87/02) 1994. Pravilnik o nacinu izrade plana zastite divljaci na povrsinama izvan lovista ("Narodne novine" 1996.: Pravilnik o lovocuvarskoj sluzbi ("Narodne nobroj 61/94) vine" broj 48/96 i 87/02) 1995. Pravilnik o sadrzaju, nacinu izrade i postupku 1996.: Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodonosenja, odnosno odobravanja lovnogospo-dne novine" broj 59/96 - procisceni tekst) darske osnove, programa uzgoja divljaci i programa zastite divljaci ("Narodne novine" broj 53/95) SUMMARY: 30 joint hunting grounds of Krapinsko-zagorska County are spread over an area of 286.102,5 acres with 35 hunting associations using the hunting right there. This research was carried out as per sample of 14 hunting associations during the period of two hunting seasons (2000/2001 and 2001/2002) with the goal to establish relations between game loss, damages from the game and part of the invested resources for prevention of those damages. The results show that the game loss is 2,67 times higher than the damage made to the vehicles by that game. Further the expenses of settled damages at agricultural and forest cultures come to 59 % of the resources invested in prevention of the damages, with the remark that only paid compensations were taken into account, and finally that the losses of poaching, predators and other causes of perishing come to 49,8 % of the whole game loss. The shown results suggest the fact that, at present, the only efficient way to protect himself from unwanted negative financial consequences, for the hunting right representative, as for the damages, is to ensure the hunting ground by the insurance company. Key words: game loss, damages from the game, Krapinsko-zagorska County |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 36 <-- 36 --> PDF |
INSTRUMENT! I OPREMA .-,. U SUMARSTVU I Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, P. svrdla (boreri) za Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo + taksac, cm, mm rezervni djelovi (boreri i igle) 0 m a W \ I SOKKf Af Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor dalekozori, snajperi COMMUHiCATlONj "´" ^ ^ ormari za nacrte stolovi sa svjetlom za citanje karata KOMTEH s, I TECHNOLOGIES crta6i pribor i ploteri, fotokopirni aparati KOMTEH-GEO Majzekovi trokuti, razmjernici 10000 ZAGREB, Trg sportova 11 planimetri, kurvimetri tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027 trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve e-mail: komteh@zg.tel.hr http://www.recro.hr/komteh |